Trinitas: filozofija - znanost - umjetnost

Humanistička oporuka intelektualnog velikana - Trinitas će jedne provocirati svojom utopijom, a druge poglavito odnosom prema Crkvi i uopće religiji te ocjenom mnogih uglednika

Problem nije primarno u tome, iako je i to važno, jesu li znanstvenici dobri, zli ili ravnodušni, nego djeluju li u njihovu istraživanju moralna načela. Očito je etički irelevantno hoće li kemičar pronaći ovakvu ili onakvu strukturu molekule. Međutim, otkrivati istinu bez obzira na dogme, paradigme, autoritete i vlastiti udes, jedan je od najdubljih moralnih imperativa.

Svojevrsna oporuka Ivana Supeka (1915. – 2007.), istinskog velikana među hrvatskim intelektualcima, koji je djelovao i promišljao svjetski. I u svojim posljednjim ogledima taj protivnik determinizma piše o prožimanju kvantne teorije i umjetnosti, a kao promicatelj razoružanja, zaštite prirode i socijalne pravde iznosi načela i predlaže postupke, od makroregionalizacije do jačanja amaterizma, kako bi se preobrazio globalni poredak i spriječila apokalipsa.

"Nije više dovoljno samo iznijeti sve promašaje neoliberalne doktrine, kojoj jamačno otkucavaju posljednji trenuci, nego treba sve dobro iznova promisliti i ocrtati novo viđenje svijeta sigurnosti, slobode i pravde." zapisao je. "Taj se epohalni pothvat može poduzeti jedino kroz jedinstvo filozofije, znanosti i umjetnosti – trinitasa naše duhovnosti i čovječnosti, naravno, uz sudjelovanje svih ljudi dobre volje."

Supek se i u desetom desetljeću svojega života potvrdio kao kozmopolitski humanist i enfant terrible hrvatske intelektualne scene.