Tri knjige koje bi svatko trebao pročitati prije stupanja u brak

Zaruke i pripreme za svadbu, kupnja prvog zajedničkog doma i planiranje obitelji uzbudljive su aktivnosti za svaki par. No ono o čemu se možda često ne razmišlja je to da možda neće uvijek sve biti tako idealno i da će svakodnevica napraviti svoje. Loš dan na poslu, podjela kućanskih poslova, financije, odluke o proširenju obitelji, možda nemogućnost začeća, osjećaj neispunjenja u vezi ili pak bolest jednog od partnera itekako mogu narušiti taj sklad. Mnogi su autori svoje poimanje braka prenijeli u svoja najznačajnija književna i publicistička djela te nam tako donijeli lepezu najrazličitijih tipova braka. Nije naodmet dobro se pripremiti za brak i sve one lijepe no i teške stvari na tom putu, a ako k tome još volite čitati, nema boljeg spoja. Upravo smo zato za vas pripremili pregled tri djela koja će vam pokazati sve strane braka, počevši od definiranja braka i ženinog izbora za tu odluku, izazova koji se nalaze na tome putu, bolesti partnera, preljuba, majčine borbe za djecu, ali i svjetla na kraju tunela u jednom skladnom braku temeljenom na kompromisima i uzajamnom poštovanju. Dakako, ovo je tek djelić takvih knjiga, ali sasvim dovoljno za početak čitanja i poticanje na razmišljanje o svim stranama braka.

Drugi spol, Simone de Beauvoir

Ssmatra se temeljnom literaturom feminizma i svakako je nužno štivo za svaku ženu i muškarca, smatrali se vi feministom ili ne. Tih gotovo osamsto stranica knjige pomoći će vam život i međuljudske odnose sagledati iz druge perspektive. Prvi put knjiga je objavljena davne 1949. kada je, naravno, izazvala zgražanje muškaraca, ali i ponekih žena, a nekima kao da je strana i danas. Iscrpnim raspravama o položaju žena u društvu kroz povijest, o izazovima braka i majčinstva te o mogućnosti da žena sama bira hoće li ili neće postati majka i supruga, o seksualnosti, djevičanstvu, o ženskom radu, o književnim ženskim likovima i mnogim drugim temama autorica nastoji prodrijeti u žensku bit, a sve to ovija u filozofski pravac egzistencijalizma. Ova knjiga postavlja niz pitanja koja traže odgovore. Primjerice, Beauvoir kreće od samih početaka čovječanstva i pita se zašto je od pamtivijeka žena u podređenom položaju i kako bi svijet izgledao da je drugačije te da su muške i ženske uloge zamijenjene, kako bi bilo da je muškarac bio taj koji je bio prisiljavan na brak i lišen izbora o tome želi li obitelj ili ne (iako ima i toga). Također, dotiče se vrlo važnog pitanja majčinstva. Kada se žena uda, društvo od nje očekuje da prije ili kasnije ima djecu. Niz neukusnih pitanja o tome „što se čeka“ ili hoće li nakon prvog imati drugo, nakon drugog treće i slično, ono je s čime se i danas susreću mnoge mlade žene. Prije nego (opet) postavite to pitanje nekome, znajte da svaka žena ima svoje itekako snažne razloge za svoju odluku, često i vrlo teške i bolne, a upravo to nastoji pojasniti i Simone. Njezinim riječima, svaka žena ima pravo na svoje odluke o braku i majčinstvu i nikome se ne mora opravdavati za to. Uz ova i mnoga druga vrlo važna pitanja i odgovore, Simone je došla do zaključka da se ženom ne rađa, nego se ženom postaje. Na kraju svoje knjige daje jasne smjernice kako se osloboditi okova patrijarhata i biti samosvjesna i slobodna žena koja će u životu raditi isključivo što sama odabere, bio to brak ili ne.

Ana Karenjina, Lev Nikolajevič Tolstoj

Možda najpoznatiji roman svih vremena koji obrađuje tematiku braka krije se u mnogima omiljenom ruskom klasiku. Štoviše, Tolstoj je svoje najpoznatije djelo prvotno nazvao Dva braka. Samim time jasno je da su u središtu ovog realističkog romana brakovi i ljubavne veze. Temeljni je onaj Ane Karenjine i njezinog starijeg supruga, a kao opreka služi mu brak Levina i Kitty. Tu je i brak Dolly i Aninog brata Stjepana, kao i ljubavna veza koju Ana ima s grofom Vronskim. Dok je Ana očito nesretna u braku sa starijim muškarcem pa ljubav i pažnju traži izvan te zajednice, Levin i Kitty predstavljaju Tolstojevo viđenje idealnog braka. Štoviše, Levin je i prije nego što je upoznao Kitty znao što želi od braka, a ženidba je za njega bila najvažniji životni događaj o kojem je ovisila njegova daljnja sreća. Iako prvotno zaljubljena u Vronskog, Kitty naposljetku pristaje na brak s Levinom i život na selu, a kroz povremeno trnje na svome putu, ovaj par naučio je kako zajedno živjeti kao jedno. S druge strane, brak Dolly i Stjepana tipičan je primjer braka u kojem ljudi ostaju zajedno zbog djece, unatoč brojnim prevarama (dakako, treba imati i na umu vrijeme i mjesto radnje romana), dok Ana traži ono čemu svi težimo, pravoj i uzbudljivoj ljubavi, ali je zbog loših odluka ne uspijeva naći. S vremenom se sva njezina ljubav prema Vronskom pretvara u mržnju, a njemu prije svega zamjera što je zbog njega napustila vlastito dijete. Jedini izlaz vidi u smrti. Iako je diskutabilno to što je Levin kao muškarac uspio naći ono što je tražio, a Ana ne, a to je smisao života i ljubav, poznavanje Tolstojevih motiva sve razjašnjava. Kako je i sam Tolstoj prevario suprugu, u ovom se romanu likom Ane na neki način htio kazniti i ispričati.

Zauvijek Alice, Lisa Genova

Da se brak ne sastoji samo od povremenih svađa i traženja kompromisa, nego su moguće i ozbiljne bolesti koje nepovratno zauvijek mijenjaju život supružnika, dobro zna neuroznanstvenica Lisa Genova. U svom romanesknom prvijencu iz 2007. prikazala je kako i naizgled idealan život može zauvijek promijeniti smjer s jednom liječničkom dijagnozom. U ovom iznimnom romanu prema kojem je 2014. snimljen istoimeni film s Juliane Moore (primila je nagradu Oskar za najbolju glavnu glumicu upravo za tu ulogu) pratimo život sveučilišne profesorice psihologije Alice Howland. Savršen život s prestižnom harvardskom karijerom, odraslom djecom koja pronalaze svoj put i jednako uspješnim suprugom naprasno prekidaju nesvakidašnji simptomi poput dezorijentiranosti, zaboravljanja rečenica na predavanjima, nemogućnosti pronalaska mobitela i slično. Iako Alice sumnja na tumor ili menopauzu, dijagnosticiran joj je rani stadij Alzheimerove bolesti. Zbog toga se život njezine obitelji drastično mijenja, a osim nje, dakako, najviše utječe i na supruga koji se sada mora brinuti o njoj, nositi se s time da ga ne prepoznaje, brinuti o njezinoj higijeni i slično. Nakon ove potresne, no vrlo vješto pisane drame više nikada nećete na Alzheimerovu bolest, niti na bilo koju bolest partnera, gledati istim očima.

T. Barat