Košarica
Izbornik

Sedam velikih američkih romana koji se trebaju naći na popisu za čitanje

Sedam velikih američkih romana koji se trebaju naći na popisu za čitanje

Kad pomislimo na neka od najvećih ostvarenja u književnosti, misli nam prirodno idu k europskim književnicima, posebno onima od renesanse pa nadalje. No na američkom kontinentu nastala su neka od ponajboljih svjetskih djela. Pritom se posebno ističe tzv. Veliki američki roman (eng. Great American Novel),  visoke estetske i književne vrijednosti, a nastali s ciljem prikazivanja američke kulture u određenim trenucima povijesti te zemlje. Sve su ih redom napisali američki književnici koji su najbolje poznavali svoju domovinu, a u nastavku donosimo samo neke od najboljih, od onoga kojim je sve počelo pa do ostvarenja koja se mogu nazvati novim Velikim američkim romanom.

James Feniomore Cooper, Posljednji Mohikanac,(1826.

S ovim je romanom sve počelo - drže ga prvim pravim "Velikim američkom romanom" , a uvodi nas u priču o odnosima bijelaca i indijanskog plemena Mohikanaca. Savršeno oslikava njihovu interakciju, predstavlja ranu američku povijest i lijepu ljubavnu priču. Kćeri britanskog časnika, Cora i Alice, nađu se u smrtnoj opasnosti, a  u pomoć pristiže Hawkeye, bijelac kojeg su posvojili posljednji pripadnici plemena Mohikanaca. On se zaljubi u Coru, a jedan od Indijanaca u Alice. Roman je i u Europi stekao iznimnu popularnost, utjecao i na ovdašnje književnike, a prema njemu su snimljeni filmovi. Zauvijek je u modernu kulturu prenio izraz "posljednji Mohikanac", što danas predstavlja posljednjeg pripadnika neke skupine ili posljednjeg pobornika neke ideje.

Harriet Beecher Stowe, Čiča Tomina koliba, 1852.

Možda jedno od najvažnijih djela u američkoj književnosti svih vremena napisala je žena. Roman iskreno progovara o ropstvu Afroamerikanaca pa je postao biojedan od temelja borbe za oslobođenje robova i povod žestokih rasprava koje su dovele do Građanskog rata. Radnja prati čiča Tomu, afroameričkog roba u srednjim godinama kojeg dosadašnji gospodari moraju prodati zbog financijskih problema u kojima su se našli. Njegova prodaja znači odvojanje od svoje obitelji, nesvjestan svega što ga čeka kod novih, vrlo okrutnih gospodara. Ono što Toma proživljava, ne bi mogao svatko podnijeti. Ali, sred teških fizičkih i psihičkih ožiljaka, ostaje mu vjera u Boga koja mu pomaže živjeti. Očekivano, roman je izazvao žestoke reakcije i borbu o kakvoj je autorica mogla samo sanjati. Navodno joj je Abraham Lincoln pri susretu rekao "dakle, Vi ste ta ženica čija je knjiga izazvala rat."

F. Scott Fitzgerald, Veliki Gatsby, 1925.

Fitzgerald  je otvoreno progovarao o američkim problemima i u svojim se djelima oštro suprotstavljao materijalizmu i besmislu modernog svijeta. To je najviše došlo do izražaja u njegovom najpoznatijem romanu "Veliki Gatsby" u kojem je dao dramatičan prikaz života američkih bogataša nakon Prvog svjetskog rata koje je po raskalašenosti  i dekadenciji ostalo upamćeno kao "Vrijeme jazza". Radnja romana s elementima društvene kronike, ljubavnog romana i romana karaktera odvija se oko Jaya Gatsbya, čiju nam životnu priču pripovijeda Nick Carraway, bratić Daisy Buchanan u koju je Jay godinama zaljubljen. Upravo on u godinama nakon Prvog svjetskog rata organizira grandiozne zabave u svojoj vili koja se nalazi točno preko puta zaljeva kuće u kojoj živi Daisy sa svojim suprugom Tomom i kćeri. Sve te zabave koje postaju legendarne i na kojima nema kraja rastrošnosti osmišljene su s ciljem privlačenja Daisy Ono što su Fitzgerladu mnogi Amerikanci zamjerali kad je ovo djelo objavljeno,  što je prikazao dvoličnost američkog društva, što je trčanje za materijalnim bogatstvom, zbog kojeg su uostalom mnogi i selili u Ameriku, prikazao isključivo kao korupciju i nemoral.

Harper Lee, Ubiti pticu rugalicu, 1960.

Harper Lee napisala je jednu od najboljih knjiga svih vremena i osvojila je i Pulitzerovu nagradu, a u kratkom vremenu roman je postao nezaobilazno štivo milijuna čitatelja diljem svijeta. Bildungsroman (romana o odrastanju i razvoju) prati obitelj odvjetnika Fincha i njegove djece Scout i Jema. Rrelativno mirne živote obitelji i njihovih prijatelja poremeti sudski slučaj dodijeljen ocu - treba na sudu braniti Afroamerikanca optuženog za silovanje bjelkinje, čime započinje teško razdoblje za cijelu obitelj, ali i gradić. Kroz stilski jednostavne rečenice, retrospekciju i vidljiv smisao za naraciju, Lee je prikazala teme koje su u 19. i 20. stoljeću bile aktualne - rasna diskriminacija, položaj žena u društvu, težak južnjački život, borba za pravdu te uvažavanje svih ljudi. Zanimljiv je podatak da su ovaj roman britanski knjižničari 2006. proglasili knjigom važnijom od Biblije.

Alice Walker, Boja purpura, 1983.

Roman koji je osvojio Pulitzerovu nagradu, a u čijem je filmskom ostvarenju debitirala Oprah Winfrey, prati mladu Afroamerikanku Celie koju je silovao otac (kasnije saznajemo da joj je očuh) i s kojim u dobi od 14 godina već ima dvoje djece, a potom i muž. Radnja prati i njezinu sestru koja je misionarka u Africi. Bez obzira na vremenske i prostorne udaljenosti, vrlo su odane jedna drugoj. Nettie svojoj sestri piše pisma koja Gospodin (tako Celia mora zvati svog muža) skriva. Kada Celia to saznaje, po prvi se put u životu suprotstavlja muškarcu i napokon bori za sebe. Iako ona više nije bila ropkinja u smislu služenja bijelcima, do tog je trenutka bila ropkinja u drugom smislu. Ovaj je roman Walkericu zauvijek upisao u povijest kao jednu od najboljih književnica svih vremena, a njezinu vještinu pisanja uspoređivali su s onom Williama Faulknera.

 Paul Auster, Njujorška trilogija, 1990.

Jedan od najvećih suvremenih američkih autora, i najosebujniji na ovom popisu, svojevrsnim je eksperimentom stvorio jedinstvenu "Njujoršku trilogiju". Djelo je nastalo 1990. kada je u jedno spojio svoja tri ranije objavljena romana: "Grad od stakla" , "Duhovi" i "Zaključana soba". Sva tri djela spoj su detektivskog romana i trilera, no s pomaknutim granicama i kafkijanskom atmosferom. U okrilju New Yorka propituju se odnosi autora i likova, bračnih odnosa, vlastiti identitet i pronalazaa smisla u životu.

 Jonathan Franzen, Sloboda, 2001.

Iako se Velikim američkim romanima smatraju oni nastali u 19. i 20. stoljeću, i suvremeni su pisci dali svoj doprinos stvaranju žanra "novog Velikog američkog romana". Jedan od njih je "Sloboda" kojega mnogi smatraju da je gotovo pa na razni ruskih realista. Priča o dvije američke obitelji, Berglundovima i Emersonovima, o njihovim bračnim problemima, adolescentskoj buntovnosti, nikada ostvarenim snovima i onime što nam je svima dobro poznato – brizi što će drugi reći o nama. Walter Berglund u četrdesetima shvaća da nije ostvario ništa od svojih snova, da je u glavi još adolescent, no voli misliti da je bolji od drugih i zato se svim silama počinje baviti ekologijom. Njegova se žena Patty voli pretvarati da živi savršen život, a da se traume iz djetinjstva i silovanje u tinejdžerskoj dobi nisu nikada dogodile. U potpunosti je usredotočena na svoju djecu, posebno sina, pa joj se svijet ruši kada on kao svoju partnericu odabire djevojku iz susjedstva "koja nije dovoljno dobra za njega" i seli k njezinoj obitelji. Sve što slijedi pokazuje Franzenovu virtuoznost u oslikavanju karaktera i stvaranju priče koja progovara o svakodnevici, a koja tako dobro prikazuje ne samo američku, nego i našu stvarnost.

Tatjana Barat

Pretraga

Tečaj €/kn: 7,53450 2022-11-26 10:48:53