Nezaboravno putovanje kroz bajkovite scene Orašara By Čitaj knjigu & Freywille
Daleke 1816.godine u Berlinu je objavljena fantastična priča Orašar i kralj miševa. Vjerujemo da njezin autor Ernst Theodor Amadeus Hoffman nije ni sanjao kako će stotinama godina kasnije ova prelijepa bajka postati izvor inspiracije za sve uzraste, te postati globalno prepoznatljiv simbol Božića. Iako se u originalnoj priči isprepliću elementi strave i fantazije, danas u nama budi isključivo djetinju radost i potiče maštu zahvaljujući slobodnom prijevodu Alexandra Dumasa koji je poslužio kao libreto za balet Orašar. Glazbu za balet je skladao veliki Petar Iljič Čajkovski, dok je koreografiju potpisao Marius Petipa. Od praizvedbe 18.prosinca 1892.godine na pozornici Marijanskog kazališta u Sankt Peterburgu, pa do danas balet Orašar ( originalno Ščelkunčik) ostaje najizvođeniji balet na velikim kazališnim pozornicama diljem svijeta.
Ove godine Orašar je zaštitni znak zagrebačkog Adventa i njegove vesele figurice pozdravljaju nas po cijelom gradu. No, jedno od najljepših mjesta koje je oživjelo pravu priču o Orašaru jest Muzej za umjetnost i obrt. Mi smo ga posjetili s velikim zadovoljstvom a tamo se u sklopu postava nalazi i Freywille živopisni Orašar te smo se uvjerili kako je jedna bajka, opisana kroz sva umjetnička polja, postala neiscrpan izvor nadahnuća za male i velike.
Bajkovite scene iz baleta Orašar poput Badnje večeri, Klarinog sna o borbi miševa i vojnika, Snježnog kraljevstva, Valcera cvijeća i Kraljevstva slatkiša oživljene su u raskošnoj scenografiji i prelijepim baletnim kostimima iz fundusa Muzeja i Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu. Svaki od pomno odabranih izložaka ima i dublje značenje. Primjerice, scena s nizom trošnih baletnih papučica – špica odaje počast svim balerinama i koji prelaze granice vlastite fizičke boli kako bi „živjeli baletnu umjetnost“ te nama gledateljima omogućili da uživamo u njihovim jedinstvenim plesnim pokretima. Svaka iduća scena poziva na otkrivanje manje poznatih činjenica, i o bajci i o baletu Orašar, a cijela kompozicija navodi na zaključak kako božićna atmosfera dolazi iz trenutaka koji svjetlucaju posebnim sjajem, a to su oni koje dijelimo s najmilijima u toplini obiteljskog doma, gdje djedovi i bake čitaju priče unucima, a sam čin darivanja ima simboličnu vrijednost.
Zato ne propustite u ovo božićno vrijeme posjetiti MUO koji je jedna od rijetkih lokacija Adventa gdje će se zabaviti cijela obitelj. Originalna ideja s kojom je zaokružena cijela priča o Orašaru je dječji Orašar Escape Room, a tu su i kreativne igraonice, kutak za čitanje slikovnica i igranje igre memory s likovima iz baleta Orašar. Program Orašar Escape Room ostaje otvoren do 19.01.2020.
Photo: Maja Bota
Bajkovite scene iz baleta Orašar poput Badnje večeri, Klarinog sna o borbi miševa i vojnika, Snježnog kraljevstva, Valcera cvijeća i Kraljevstva slatkiša oživljene su u raskošnoj scenografiji i prelijepim baletnim kostimima iz fundusa Muzeja i Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu. Svaki od pomno odabranih izložaka ima i dublje značenje. Primjerice, scena s nizom trošnih baletnih papučica – špica odaje počast svim balerinama i koji prelaze granice vlastite fizičke boli kako bi „živjeli baletnu umjetnost“ te nama gledateljima omogućili da uživamo u njihovim jedinstvenim plesnim pokretima. Svaka iduća scena poziva na otkrivanje manje poznatih činjenica, i o bajci i o baletu Orašar, a cijela kompozicija navodi na zaključak kako božićna atmosfera dolazi iz trenutaka koji svjetlucaju posebnim sjajem, a to su oni koje dijelimo s najmilijima u toplini obiteljskog doma, gdje djedovi i bake čitaju priče unucima, a sam čin darivanja ima simboličnu vrijednost.
Zato ne propustite u ovo božićno vrijeme posjetiti MUO koji je jedna od rijetkih lokacija Adventa gdje će se zabaviti cijela obitelj. Originalna ideja s kojom je zaokružena cijela priča o Orašaru je dječji Orašar Escape Room, a tu su i kreativne igraonice, kutak za čitanje slikovnica i igranje igre memory s likovima iz baleta Orašar. Program Orašar Escape Room ostaje otvoren do 19.01.2020.
Photo: Maja Bota
