Košarica
Izbornik

Deset najboljih domaćih i stranih autora za djecu i mlade

Deset najboljih domaćih i stranih autora za djecu i mlade

Iako je većina ljudi mišljenja da je mnogo lakše napisati slikovnicu, priču ili roman za djecu nego za odrasle, stvarnost je daleko drugačija. Osim što veličina djela (ponekad čak i određeni broj riječi), tematika, poniranje u dječju psihu i rječnik primjeren određenoj dobnoj skupini diktiraju pristup pisanju dječje književnosti, djeca su najiskrenija publika. S njima nema pretvaranja; ona neće reći nešto pozitivno o nekoj knjizi da bi se dodvorila drugima (kao što je često slučaj s književnošću za odrasle) i zato je na autorima za djecu  još teži zadatak. Jednostavno – djeca će ili biti oduševljena nekom knjigom ili joj uopće neće pridavati pažnju i zaboraviti je nakon (prisilnog) čitanja. No, nekim autorima pošlo je za rukom pronaći ključ uspjeha i iz knjige u knjigu oduševiti mlade čitatelje i stvoriti im uspomene za čitav život. Zato u nastavku donosimo neke od najboljih svjetskih i domaćih autora dječje književnosti. Dakako, popis ne staje ovdje - ima još onih iznimnih koje itekako vrijedi spomenuti među kojima su braća Grimm, Lewis Carroll, Rudyard Kippling, Jeff Kiney, Mato Lovrak, Zvonimir Balog, Sunčana Škrinjarić (tko se ne sjeća "Plesne haljine žutog maslačka"?), Jasminka Tihi-Stepanić, Nada Mihaljević, Ela Peroci i mnogi drugi. 

  Hans Christian Andersen

Otac dječje književnosti, prema kojem je nazvana i najveća nagrada za dječju književnost, danski je književnik uz čije su priče odrasle brojne generacije djece. Njegova su djela prevedena na 150 jezika, a ekranizacije i kazališne adaptacije broje se u stotinama. Prvo je pisao romane i putopise, a u svoja ostvarenja za djecu, zahvaljujući kojima je i stekao svjetsku slavu, prenio je priče koje je čuo tijekom svog djetinjstva te ih, dakako, stilski i sadržajno doradio, a kasnije i sam smišljao vlastita ostvarenja. Fantastične motive uvijek je kombinirao s realističnima, a svaka njegova bajka u sebi nosi i snažnu moralnu poruku. "Ružno pače", "Djevojčica sa šibicama", "Mala sirena", "Carevo novo ruho", "Kraljevna na zrnu graška" i "Palčica" samo su neka od njegovih remek-djela. Disney je ekranizirao brojne njegove priče, no preporučujemo da već od najranije dobi čitate svojoj djeci Andersenove bajke.

Joanne Kathleen Rowling

J. K. Rowling zauvijek je promijenila tijek razvoja dječje književnosti. Knjiga koju su prvo odbili brojni izdavači postala je najčitanija dječja knjiga svih vremena, a istraživanja su pokazala da je s Harryjem Potterom i drastično poraslo dječje zanimanje za knjige s povećim brojem stranica. Harry Potter, Hermiona, Ron i brojni drugi likovi uveli su djecu u dotad nepoznati svijet čarobnjaštva i barem je nakratko svako dijete poželjelo svoje školovanje nastaviti u Hogwartsu. Elementi fantastičnosti isprepleteni s edukacijskom notom prikovali su uz knjige, a kasnije i filmska platna, djecu koja su se vrlo lako mogla poistovjetiti s nekim od likova. Unatoč  ponekim podijeljenim mišljenjima oko tematike knjige, posebno u crkvenim krugovima, Harry Potter je postao dotad neviđen fenomen u dječjoj književnosti.

Helen Beatrix Potter

Engleska književnica čije se priče o Petru Zecimiru, Benjaminu, Mopsy i drugim životinjama čitaju desetljećima nakon njezine smrti svakako je Beatrix Potter. Ono što je izdvaja u moru dječjih autora jest tematska dosljednost životinjama engleske faune. Svaka je priča nastala kao posljedica vremena provedenog u predivnim engleskim pejzažima Lake Districta i okolice, a avanture njezinih likova magične su poput samog krajolika u kojem su nastale. Osim što je pisala, sama je i ilustrirala svaku priču. Antropomorfne životinje uhvaćene su nevjerojatno lakim potezima Beatrixinih kistova, a evociraju uhvaćeni trenutak, emociju i ekspresiju i to je ono što djeca prepoznaju i dan-danas. Do danas su njezine „Priče“ koje sadrže 23 probrane dječje priče, prodane u više od 45 milijuna primjeraka diljem svijeta, što je čini jednom od najprodavanijih knjiga svih vremena, gotovo uz bok „Harryju Potteru“. Osim toga, upravo u našim kinima igra animirani film temeljen na njezinim pričama o Petru Zecimiru, a tom se prigodom u svim našim boljim knjižarama može naći i posebno izdanje knjige "Avanture Petra Zecimira."  Roald Dahl

Britanski književnik norveškog porijekla u svojoj najpoznatijoj knjizi ostvario je čokoladno-šećerne snove brojne djece. Riječ je o knjizi "Charlie i tvornica čokolada", jednoj od najčitanijih i najvoljenijih dječjih knjiga 20. stoljeća koja je doživjela i dvije ekranizacije. Tko ne bi poželio dobiti zlatnu kartu za ulazak u tvornicu čokolade Willyja Wonke? No, Dahl se u svom remek-djelu osvrnuo i na socijalna pitanja i obiteljske vrijednosti. Posebnu djecu, koja odudaraju od svoje okoline, nastavio je prikazivati i u drugim romanima poput "Matilde", romanu o iznimno inteligentnoj djevojčici s nadnaravnim moćima. Elemente fantastike i folklora prenio je i u roman "Vještice", a za one starije bit će zanimljiv podatak da je napisao i scenarij za film o Jamesu Bondu "Samo dvaput se živi".

 Robert Lawrence Stine

Serijali R. L. Stinea popularni su među tinejdžerima iz generacije u generaciju.  Zovu ga i "Stephenom Kingom dječje literature", što može zahvaliti stotinama napisanih horora za mlade čitatelje. Za one koji vole horor priče s uvijek zanimljivim i nikada predvidljivim zapletima, Stine je odlično štivo, a to potvrđuju i milijuni čitatelja diljem svijeta.

 Sanja Pilić

Kada je riječ o hrvatskim suvremenim dječjim autorima, jedno ime nema premca. Dakako, riječ je o Sanji Pilić, kćeri Sunčane Škrinjarić i jednako talentiranoj autorici čiji su knjige redovito među najposuđivanijim naslovima u knjižnicama Hrvatske. Piše i slikovnice među kojima je najuspješnija ona s Mašom u glavnoj ulozi, a čak je nekoliko njezinih romana uvršteno na lektirni popis u hrvatskim osnovnim školama. Primila je dva Kiklopa te brojne druge nagrade koje potvrđuju kvalitetu. U svojim se romanima dotiče problema bliskih djeci poput želje za popularnošću, traženja vlastitog mjesta pod suncem, obiteljskih zavrzlama, nošenja s odrastanjem i slično, a uvijek prati i ono što djecu trenutno okupira pa joj nisu strani ni romani prepuni referiranja na društvene mreže. Koji god njezin naslov predložite svome djetetu, nećete požaliti, a između više od pedeset djela, zaista imate bogat izbor.

 Sanja Polak

Još jedna Sanja mami osmijehe na dječja lica i jedna je od najposuđivanijih dječjih autorica u našim knjižnicama je Sanja Polak. Učiteljica je s dugogodišnjim radnim iskustvom, suautorica nekoliko udžbenika i članica Hrvatskog društva književnika za djecu i mlade. Sjećate li se njezine djevojčice Pauline P. koja je s nama dijelila svoja razmišljanja i dogodovštine na strancima dječjeg časopisa Smib? Paulini se u međuvremenu svašta dogodilo, a njezin dnevnik pratio ju je na planinskim, morskim, ljetnim i raznim drugim avanturama. "Drugi dnevnik Pauline P." osvojio je prestižnu nagradu "Mato Lovrak" za najbolji dječji roman, a prema književnim predlošcima Paulinine se avanture mogu pogledati i na kazališnim daskama u Gradskom kazalištu Žar ptica u Zagrebu. No, Polak se nije zadržala samo na Paulini, već je napisala i brojne druge priče, a knjiga "Petrica Pričalica" nominirana je 2006. godine za međunarodnu književnu nagradu Mali princ. Njene knjige radije čitaju djevojčice koje se lako mogu poistovjetiti s Paulinom, no ne zaostaju ni dječaci, što se može zahvaliti vrlo raznolikoj paleti zanimljivih likova.

 Ivan Kušan

Voljeni Koko u avanturama diljem Pariza ili u borbama s duhovima, djevojčica Melita koja je lagala i zagonetni dječak koji je uznemirio ulicu samo su neki od Kušanovih likova. Osim što je pisao dječje romane, od kojih su čak četiri ekranizirana, pisao je i putopise, drame i romane za odraslu publiku, uređivao časopise poput Telegrama, Smiba i Modre laste te bio redoviti profesor na Akademiji dramskih umjetnosti. Ipak, mnogi ga pamte upravo po Koku s čijim se avanturama i danas poistovjećuju brojna djeca. Ivan Kušan veliko je ime dječje književnosti u nas. 

  Luko Paljetak

"Miševi i mačka naglavačke", "Lavica na kavici", "Duhovi sa Strahuma" i brojne dječje pjesmice uljepšavalesu nam djetinjstvo. Teško je pobrojati sve nagrade koje je Paljetak dobio za svoj rad u cijeloj regiji, no ističu se Kiklop i Vladimir Nazor... Paljetak je pisao i za odrasle, pa dok vaše dijete uživa u dječjoj književnosti, vi čitajte za njegovom zbirku priča "Grenlandski leptiri", romano "Skroviti vrt" ili bilo koje drugo ostvarenje iz bogate bibliografije.

Ivana Brlić Mažuranić

Prva hrvatska književnica koja je postala članica JAZU, napisala je prave bisere dječje književnosti. "Priče iz davnine" i "Čudnovate zgode šegrta Hlapića" bile su neizostavan dio brojnih djetinjstva. U pisanju je Ivana tražila spas od depresije od koje je bolovala, a ujedno i snažno djelovala na razvoj hrvatske dječje književnosti. Putem dječjih likova progovorila je o odnosima muškaraca i žena te napuštenoj djeci, a koliko je njezin doprinos zaista relevantan, govori i to što književni teoretičari poput Jože Skoka i Stjepana Hranjeca "Hlapića" nazivaju kamenom temeljcem hrvatske dječje književnosti. "Priče iz davnine" proglašene su najboljom hrvatskom zbirkom umjetničkih bajki svih vremena. Dok u njima kombinira slavensku mitologiju i andersenovske elemente, obrađuje važne teme majčinstva, prirode, žetve, religije, ljudskih odnosa i pronalaska samog sebe koristeći u gotovo svakoj svojoj bajci, baš kao i u "Hlapiću", element putovanja.

Tatjana Barat

Pretraga

Tečaj €/kn: 7,53450 2022-12-08 12:51:34