Deborah Harkness, Trilogija All Souls. Zagreb: Fraktura Publika, 2011.-2014.
U kolovozu prije tridesetak godina (točnije 1976. godine) rođena je Diana Bishop, horoskopska Lavica s imenom mitološke božice lova i glavna junakinja trilogije All Souls američke autorice Deborah Harkness. Sva tri nastavka trilogije je na naše tržište, neposredno nakon izdavanja na američkom i britanskom tržištu, u razdoblju od 2011. do 2014. godine donio izdavač Fraktura Publika u maestralnom prijevodu Dražena Čulića. Na promociji trećeg nastavka, Knjige života, Fraktura je na Interliberu 2014. ugostila Deborah Harkness.
O kakvoj je trilogiji riječ? Glavni likovi su povjesničarka Diana Bishop i doktor biokemije Matthew Clermont. Diana potječe iz duge američke vještičje loze započete vješticom pogubljenom u Salemu, Bridget Bishop. Matthew potječe iz mnogoljudne francuske vampirske loze de Clairmont prisutne u svim stoljetnim ratovima i političkim događajima. Susreću se u Oxfordu, u potrazi za izgubljenom knjigom, Ashmoleom 782, koja govori o postanku triju osim četvrte ljudske vrste, vještičjoj, vampirskoj i demonskoj. U prvom nastavku trilogije, Otkrivanju vještica, Diana koja odbija koristiti svoje moći, u knjižnici Bodleani nesvjesno "otključava" knjigu i pobuđuje interes pripadnika svih triju vrsta, osobito svoje vještičje koja je nasrtljivo pomoću svojih istaknutih predstavnika počinje salijetati i nadzirati. U odbijanju njihovog interesa joj počinje pomagati Matthew, čime postaje dodatno sumnjiva, jer je on vampir. A druženje, posebno u ljubavnom smislu, je nepoželjno i zabranjeno Zavjetom koji brani miješanje vrsta. I tako kreću problemi od kojih se oni sami ne mogu adekvatno obraniti, zato kao par putuju u prošlost. Čime dolazimo do osnovne radnje drugog dijela trilogije, Sjene noći. U elizabetinskom Londonu 1590. godine Diana pronalazi dovoljno moćne vještice koje ju uče kako ovladati svojim moćima. Istodobno s Matthewom, za kojeg se u ovom nastavku i udala, traga za Ashmoleom 782, koji je bio u knjižnici poznatog alkemičara Johna Dee-a, a krađom je dospio u zbirku kurioziteta austrijskog cara Rudolfa II. Knjigu uspijevaju pronaći i vratiti na prvotno mjesto, no naravno uz dodatno prouzročenu strku. Koja im posluži kao izlazak, odnosno povratak u sadašnjost, u 2010. godinu. Time započinje treći nastavak, Knjiga života. U tom posljednjem romanu, usprkos svim izgledima, Diana rađa Matthewovu djecu čime definitivno i potpuno krše Zavjet. Osim što su protiv njih vampirske i vještičje glavešine, sad im za vratom puše i Matthewov psihopatski sin kojeg se odrekao, Benjamin. Kako bi razriješili sve muhe jednim udarcem, Diana posljednji put kreće u potragu za Ashmoleom 782, a Matthew za Benjaminom. Oboje uspijevaju u preuzetim zadaćama, no istodobno pokušavaju srušiti stoljetni isključivi Zavjet koji podržavaju spomenute glavešine, u čemu uspijevaju nakon mnogo argumentirane i dokumentirane rasprave i uz podršku svih, „manje važnih“, pripadnika sviju vrsta.
Jesu li ovi romani samo još jedni u nizu mnogih romana o vampirima koji se množe na književnom tržištu ovih dana? Teško. Osobno, ovaj roman sam prvi put uočila tijekom svjetske, pa i hrvatske pomame za knjigama i filmovima Sumrak sage i pomislila sam, još jedan roman o vješticama i vampirima. Međutim, kad sam pročitala prvo besplatno poglavlje, ponukana autoričinim tečnim i zaraznim stilom pisanja morala sam vidjeti „što je bilo dalje“. I tako je moja opčinjenost trilogijom krenula i otada nije stala. Naime, autorica na vrlo suptilan, filigranski način u glavnu radnju uvezuje povijesne činjenice i događaje, medicinsku i botaničku terminologiju, glazbu te glazbene motive i različite grane umjetnosti (slikarstvo, kiparstvo, arhitekturu, književnost). Zato čitatelj dobije želju ponoviti svoje znanje svjetske povijesti 16. stoljeća, biologije iz trećeg razreda srednje, naučiti francuski, započeti veslati i zasaditi začinski vrt. Osim toga, u romanu se jasno ističe osuda svih vrsta isključivosti (društvenih, rasnih, rodnih, seksualnih) i nesnošljivosti kroz jake karaktere glavnih nositelja priče i članova njihove/njihovih obitelji. Kao i borba između dobra i zla. Dobri doista pobijede, a zli dobiju ono što su zaslužili, no ne na crno-bijeloj razini, već sivoj. Gdje nažalost u borbi za više dobro, oni koji tome dobru služe i nastradaju.
Autorica je prije nekoliko dana objavila naslovnice američkog i britanskog izdanja Vodiča kroz svijet All soulsa (The World of All Souls: a Complete Guide to A Discovery of Witches, Shadow of Night and The Book of Life), a jučer, nakon iscrpnih produkcijskih priprema, i početak snimanja televizijskog serijala prema književnim predlošcima. Što je potaknulo mnoge uzbuđene diskusije unutar grupa posvećenih trilogiji na različitim društvenim mrežama, ionako već dodatno napetima zbog skorog održavanja skupa All souls con u rujnu (23. rujna) u New Orleansu. Također, autorica piše i nove romane posvećene različitim likovima iz trilogije, radnjom smještenima u vrijeme prije odnosno unutar radnje trilogije, koji će dodatno objasniti situacije koje smo već pročitali. Jako se veselim knjigama koje dolaze, uz nadu kako će ih jedan od naših izdavača prevesti i izdati na hrvatskom. Godišnje čitanje prvog nastavka trilogije na svjetskoj razini počinje 18. rujna.
za Čitaj knjigu Ivana Kuhar