3 pitanja o čitanju za Slavenku Drakulić
Koju knjigu trenutno čitate?
Zeruya Shalev "Dolore"
Koju knjigu želite pročitati?
Annie Ernaux "Les années"
Koju knjigu uvijek imate pri ruci?
Marguerite Duras "Bol"
Slavenka Drakulić na Interliberu će u subotu, 12. studenog u 18 sati potpisivati svoj novi roman "Mileva Einstein: teorija tuge".
Slavenka Drakulić danas živi na relaciji Hrvatska–Švedska i objavljuje u časopisima i novinama: The Nation, The New Republic, The New York Times Magazine, The New York Review Of Books, Süddeutsche Zeitung, Internazionale, Dagens Nyheter, The Guardian, Eurozine i drugima te u lokalnim medijima.
Slavenka Drakulić rođena je u Rijeci 1949. Objavila je trinaest knjiga, a neke od njih prevedene su na više od dvadeset jezika. U izdanju američke izdavačke kuće Penguin izašlo joj je šest naslova. U publicističkim knjigama uglavnom se bavi postkomunizmom i ratom. Njezina prva publicistička knjiga "Smrtni grijesi feminizma" (1984.) jedan je od prvih priloga feminizmu u Hrvatskoj. Slijede "Kako smo preživjeli komunizam i čak se smijali", "Balkan Express", "Cafe Europa", "Oni ne bi mrava zgazili" (za koju je na Sajmu knjiga u Leipzigu 2004. dobila Nagradu za europsko razumijevanje), "Tijelo njenog tijela" i "Basne o komunizmu". U književnim djelima okrenuta je ženskom tijelu, bolesti i traumi. Objavila je romane "Hologrami straha", "Mramorna koža", "Božanska glad", "Kao da me nema", "Frida ili o boli", "Optužena", "Dora i Minotaur" i "Mileva Einstein: teorija tuge".
Slavenka Drakulić danas živi na relaciji Hrvatska–Švedska i objavljuje u časopisima i novinama: The Nation, The New Republic, The New York Times Magazine, The New York Review Of Books, Süddeutsche Zeitung, Internazionale, Dagens Nyheter, The Guardian, Eurozine i drugima te u lokalnim medijima.
Slavenka Drakulić rođena je u Rijeci 1949. Objavila je trinaest knjiga, a neke od njih prevedene su na više od dvadeset jezika. U izdanju američke izdavačke kuće Penguin izašlo joj je šest naslova. U publicističkim knjigama uglavnom se bavi postkomunizmom i ratom. Njezina prva publicistička knjiga "Smrtni grijesi feminizma" (1984.) jedan je od prvih priloga feminizmu u Hrvatskoj. Slijede "Kako smo preživjeli komunizam i čak se smijali", "Balkan Express", "Cafe Europa", "Oni ne bi mrava zgazili" (za koju je na Sajmu knjiga u Leipzigu 2004. dobila Nagradu za europsko razumijevanje), "Tijelo njenog tijela" i "Basne o komunizmu". U književnim djelima okrenuta je ženskom tijelu, bolesti i traumi. Objavila je romane "Hologrami straha", "Mramorna koža", "Božanska glad", "Kao da me nema", "Frida ili o boli", "Optužena", "Dora i Minotaur" i "Mileva Einstein: teorija tuge".
