10 velikih književnika koji su počinili samoubojstvo

Brojni književnici čija djela danas slavimo, analiziramo i predstavljamo kao najbolja svoje vrste nisu dočekali dane svoje slave. Štoviše, mnogi od njih bili su toliko nezadovoljni ili svojim djelima ili životom da su sami odlučili otići s ovoga svijeta. Dok se kod nekih u njihovim najboljim djelima ne može ni naslutiti kakav su život vodili izvan svog književnost stvaranja, drugi su bili opsjednuti mračnim temama pa su njihova djela preslika njihovih teških života. Zašto književnici dižu ruku na sebe? U znanosti je poznat tzv. Sylvia Plath efekt,  na temelju istraživanja koje je pokazalo da su književnici koji pišu poeziju skloniji depresiji i samoubojstvu nego li oni književnici koji objavljuju romane i dramska djela. Književnici su, posebno ako uz to nemaju još neko drugo zanimanje, često percipirani kao oni koji ništa ne rade, već samo piskaraju i troše svoje dragocjeno vrijeme, što utječe na stvaranje njihove slike o sebi. Tome pridonose i sati izolacije tijekom pisanja, samokritika, književne recenzije i kritike koje se objavljuju o njihovim djelima te činjenica da najveći broj njih od toga ne može živjeti. Dakako da je bilo i onih koji su o književnicima mislili sve najbolje, no u  ljudskoj psihi uvijek dublje ostaju zapamćeni oni negativni komentari koje smo čuli o sebi samima. Neki od književnika na našem popisu  imali su i ozbiljnih obiteljskih i zdravstvenih problema, dok su drugi jednostavno bili neshvaćeni u okolini u kojoj su živjeli, što je nepovratno obilježilo njihov život, dok su treći bili trn u oku vladajućima. Oko nekih se i danas vežu brojne teorije pa nije ni sigurno jesu li počinili samoubojstvo ili ne. Izdvojili smo književnike, neovisno o tome jesu li pisali liriku, epiku ili dramu, no lista se nastavlja i daleko iznad ove brojke… 

Sylvia Plath

Po njoj je znanstveni efekt dobio ime i upamćena je po svom feminističkom angažmanu, poeziji i romanu "Stakleno zvono". No nekoliko je puta pokušala počiniti samoubojstvo. Jednom se prilikom zatvorila u podrum roditeljske kuće i popila tablete, a sumještani i obitelj danima su je tražili te se vijest proširila i medijima. Upravo je u "Staklenom zvonu" i opisala svoje depresivno stanje, a konačnu presudu zadala si je u kuhinji vlastitog doba ispunivši prostoriju plinom. U isto vrijeme u kući su bila i njezina djeca kojoj je prije toga odnijela mlijeko i kekse, a potom dobro zatvorila sve moguće otvore oko kuhinjskih vrata dječje sobe kako plin ne bi došao do njih.

Ivana Brlić Mažuranić

Jeste li ikada mogli zamisliti da je Ivana Brlić Mažuranić patila od depresije i oduzela si život u bolnici za zagrebačkom Srebrnjaku? Njezina je obitelj to samoubojstvo smatrala sramotnim činom i pokušala ga zataškati, no nisu ništa učinili kada ih je prije toga očajnički molila za pomoć. Iz pisama koje je slala svojoj djeci koju je obožavala, a koje je u knjizi "U potrazi za Ivanom" analizirala Sanja Lovrenčić, jasno se vidi da je itekako bila svjesna svog depresivnog stanja i molila je za pomoć kada su je smjestili u dom  - vodila su vlastite živote i nisu se htjeli zaokupljati njome. Čini se da ju je odlazak iz Ogulina, a potom iz voljenog Zagreba zauvijek obilježio, te se nikada nije mogla pomiriti s činjenicom što je zbog muža morala preseliti u Slavonski Brod, daleko od centra kulturnih događanja. No, i kao kućanica je uspjela napisati maestralna dječja djela te je bila prva hrvatska književnica koja je postala članica JAZU. Ipak, čini se da je depresija zbog nezadovoljstva privatnim životom bila jača.    

Anne Sexton

Američka pjesnikinja još je jedna čije se okončanje života nadovezuje na tvrdnju o postojanju efekta Sylvie Plath. Cijeli je život bolovala od depresije, a njena je obitelj, koju je smatrala disfunkcionalnom, imala povijest mentalnih bolesti. Godinama je boravila u psihijatrijskoj klinici, a kako tamo, tako i nakon izlaska, jedino joj je poezija pružala utjehu. Pisala je o temama poput menstruacije, masturbacije, pobačaju i preljubu, sve tada društveno neprihvatljivim temama. Bezbroj puta se pokušala ubiti, a uspjelo joj je 1974. kada si je navodno natočila čašu votke, odjenula majčinu bundu i u garaži se otrovala ugljičnim monoksidom.   

Stefan Zweig

Pokušate li na internetu saznati nešto više o smrti genijalnog književnika, nažalost kod nas zaboravljenog, naići ćete na fotografiju kako mrtav leži sa svojom ženom na krevetu. Odlučili su zajedno umrijeti nakon što više ni u Brazilu nisu mogli naći svoje utočište. Zweig je  bio Židov pa su njegove knjige bile zabranjene za prodaju, a nacisti su i spalili zajedno s drugim "nepoćudnim knjigama". Napustio je rodnu Austriju, uzeo britansko državljanstvo, a potom nekoliko godina lutao svijetom sa ženom, sve dok si zajedno nisu oduzeli život...    

Sergej Jesenjin

Iako danas mnogi uživaju u njegovoj poeziji i drži ga se za jednog od najvećih pjesnika svih vremena, Jesenjin nije bio sretne ruke kada su se djelile životne karte. Bolovao je od alkoholizma, imao problematične odnose sa ženama od kojih je najpoznatiji onaj s plesačicom Isidorom Duncan, teško mu je pao ruski režim, a sve je to završilo i psihijatrijskim liječenjem. Iako se prividno oporavio, pravo je stanje očito bilo drugačije jer si je za božićnih blagdana oduzeo život vješanjem u hotelskoj sobi. Pronađeno je pismo koje je napisao svojom krvlju prijatelju  jer je dan prije vješanja prerezao žile na zglobovima ruku. Riječ je o poznatoj pjesmi "Do viđenja, dragi, do viđenja", no i u drugim pjesmama često je progovarao o smrti i težini života. Oko njegove smrti danas postoje brojne špekulacije. 

Vladimir Majakovski

Jesenjinov prijatelj i kolega, ruski književnik, začetnik pravca futurizma, veliki pobornik Oktobarske revolucije, koja ga je kasnije razočarala, cijeli je svoj život posvetio borbi za bolju državu - preko poezije. Značajno je utjecao na razvoj sovjetskog pjseništva imajući uvijek na umu promjene kroz koje njegova domovina prolazi, no svoje je život sam okončao. Njegova zabranjena ljubav s udatom glumicom, njihova stalna razdvojenost i spoznaja da nikada neće moći zajedno živjeti ostavila je duboke rane u njemu. Iako su oboje bili i s drugim partnerima, navodno je jedino nju istinski volio. Kada se zbroji spoznaja o nemogućoj budućnosti, poimanje života kao ispraznog i besmislenog, rezultat je bio - hitac. Ostavio je oproštajno pismo u kojem je još jednom iskazao svoju ljubav, obratio se majci i sestrama, ali i svim svojim čitateljima i poznanicima.

  Ernest Hemingway

Jedan od najvećih književnika svih vremena preživio je ozljede ranjavanja granatom, udarac taksija, bombu u sobi u Španjolskom građanskom ratu i nekoliko avionskih nesreća, ali je sam okončao svoj život. Navodno ga je FBI pratio i prisluškivao zbog bliskih veza s Kubom pa je i u psihijatrijsku ustanovu otišao pod drugim imenom. Spoznaja da je praćen utjecala je i na njegovo stvaralaštvo, kao i na razvoj samoubilačkih misli koje su se dodatno pojačale nakon što je imao nekoliko avionskih nesreća gdje je zadobio ozbiljne povrede glave, lica, ruke i noge, zbog čega je morao uzimati teške lijekove. Godinu dana kasnije pojavili su se i simptomi depresije i paranoje, a ljetnog dana 1961. rano je ustao, otišao po svoju pušku te si pucao u glavu.  To da je obiteljsko prokletstvo mentalna bolest, dugo se skrivalo..

Virginia Woolf

Jedna od začetnica narativnog modernizma i feminističke kritike rođena je u intelektualnoj obitelji pa je bilo bezbroj očekivanja od nje koja je i više nego nadmašila. Ali, od mladosti je bolovala pa se nakon izlaska njezinog prvog djela u kojima propitkuje žensku psihu, počinju javljati prvi snažni živčani slomovi koji su je pratili do kraja života. Iako je imala punu podršku muža za svoj rad i kretala se u intelektualnim vrhovima, njezina su djela bila osporavana nakon Prvog svjetskog rata što je svakako ostavilo velike tragove. Imala je razne halucinacije, napadaje i patila od depresije, što se još više pojačalo započinjanjem još jednog svjetskog rada. Odlučila je stati na kraj tomu utapanjem u rijeci Ouse u pokrajini Sussex. Džepove kaputa napunila je kamenjem i ušetala u vodu. 

Walter Benjamin

Njemački filozof, književnik i prevoditelj, marksist i kritičar građanskog društva i kulture bio je vrlo aktivan u krugovima europske ljevice, što nije odgovaralo Hitleru i njegovim pristašama. Kao židovski autor bio je proganjan pa je bježao kako ne bi završio u koncentracijskom logoru. Njegova posljednja postaja bila je Katalonija. Pronađen je mrtav u hotelskoj sobi gdje se navodno predozirao morfijem. Međutim, postoje i brojne teorije koje govore da je ubijen od strane Staljinovih agenata. Navodno je na put sa sobom nosio "vrlo važan rukopis", kako je povjerio jednome od putnika s kojim se susreo, no taj rukopis nikada nije nađen.

Tatjana Barat