DESET suvremenih hrvatskih autora koje biste svakako trebali čitati

Ima istine u razmišljanju da prvo treba dobro poznavati književnost vlastitog područja, pa tek onda pratiti i svjetske naslove pa je red da poobrojimo deset suvremenih hrvatskih književnike  - posvećeni onome što vole, talentirani i vrijedni i nadasve cijenjeni u struci. Uzmete li u ruke bilo koju od njihovih knjiga, bit će vam jasno zašto je to tako. 

  Kristian Novak

Trenutno najčitaniji i najuspješniji književnik u nas, autor triju romana  - Obješeni, Črna mati zemla i Ciganin, ali najljepši - piše o onome što i sam poznaje, aktualizira naš međimurski kraj, svoj zavičaj, te daje realan pogled u kajkavsko društvo i suživot s Romima, bez uljepšavanja. Istodobno nevjerojatno spretno upliće obične ljudske sudbine, ponekad potresne, no uvijek humane. Spretno kombinira pripovjedačke tehnike, kajkavštinu i hrvatski standardni jezik. Iza njegovih romana stoje godine istraživanja jer čitateljima želi pružiti ono najbolje što im može dati u danom trenutku, a uspjeh koji je postigao govori o tome da je upravo to pravi recept.

 Mani Gotovac

Jedna od naših najboljih književnica, dramaturginja i teatrologinja započela je pisati kritike i eseje kao studentica, a dramaturško iskustvo omogućilo joj je pisanje zbirki teatroloških eseja poput Dubrovačke mišolovke. No, šire čitateljstvo zavoljelo je Mani kada je objavila autobiografski roman Fališ mi u nekoliko dijelova. Nastavila je zapisima iz života i kazališta Ma koji život, ma koji teatar i romanom Snebivaš me, a prošle joj je godine objavljen hvaljeni roman Ćutim te. U njemu je prikazala sva lica ljubavi, ko i krhkost i snagu pojedinca u društvu za koje se čini da srlja u propast. Samoubojstvo tinejdžerke otvara stranice knjige i raspetljava složene odnose disfunkcionalne obitelji. Za Mani je tipično poniranje u teže teme, ali upravo su one nužne u književnosti.

Miro Gavran

Iako ga neki vežu uz iskljčivo dječju književnost, opus Mire Gavrana nadilazi granice lektirnih popisa, djela su mu prevedena na gotovo 40 jezika, a prema njegovim dramama i komedijama nastalo je više od 300 kazališnih predstava u Hrvatskoj i svijetu. Jedini je živući europski dramatičar koji ima kazališni festival Gavranfest posvećen samom sebi i na kojemu se izvode samo njegova djela? Primio je na desetke književnih svjjetskih nagrada , a osim dječjih napisao je  brojne romane - Zaboravljeni sin, Judita, Jedini svjedok ljepote, Nekoliko ptica i jedno nebo, Klara, Kako smo lomili noge itd. Niste li prije čitali njegova djela izvan školskih klupa, svakako krenite s romanom Kafkin prijatelj za koji je primio Nagradu Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.

 Pavao Pavličić

Pavličić je naš najplodonosniji književnik, pa ukupni opus čini gotovo stotinu književnih djela. Autor je i nekoliko filmskih scenarija, dobitnik brojnih književnih priznanja i nagrada, jedan je od najcjenjenijih hrvatskih znanstvenika, a upravo takve likove često kreira i u svojim romanima za odrasle uz, kriminalističke motive koji su postali njegov zaštitni znak. Svakako zavirite u njegova djela kao što su sjajan Večernji akt, Pasijans, Muzej revolucije, Krvna veza, Tajno ime, Tri petka u travnju i brojne druge.

 LARĺ MARĺ

Književni dvojac koji čine Larissa Kunić i Marieta Kola, specijalizirane za energetsku medicinu i duhovnu terapiju, u svom su poslu pronašle inspiraciju za pisanje. Često su knjige najbolji lijek, pa su počele su stvarati književna djela u sklopu ciklusa koji su nazvale Proza koja liječi. Za prvi roman Bez ljubavi i mržnje primile su hrvatsku književnu nagradu Kiklop, a uspjehe su nastavile nizati romanima Zlatni mjesec i Armati. Pripremaju zagrebačku promociju svoje nove, četvrte knjige Bremenita šutnja, pa ako ste 15. ožujka u Zagrebu, svratite do knjižare Hoću knjigu (u Bogovićevoj 7) i poslušajte kako je nastala knjiga i što su autorice njome željele poručiti.

 Kristina Posilović

Promišljeno, smisleno i snažno pisanje poezije dolazi iz pera književnice, profesorice književnosti i hrvatskog jezika, aktivistice i doktorandice Kristine Posilović. Prva je u Hrvatskoj primila Godišnju nagradu Primorsko-goranske županije za doprinos promicanju ljudskih prava i rodne ravnopravnosti. Autorica je šest zapaženih zbirki poezije: Agora, Phi Odessa, Barcelona, Canto azzurro, O vječnosti i drugim neprilikama, Kuga i njezine kćeri, u kojima oslikava trenutno egzistencijalno stanje, društveni položaj pojedinca, ženski subjekt, tjelesnost, financijsku krizu, bol i brojne druge teme posežući najčešće za narativnim stihom.

 Korana Serdarević

Još jedna mlada profesorica književnosti i hrvatskog jezika i prevoditeljica te nekadašnja novinarka, čiji smo nastavnički rad i predstavili u sklopu inicijative Hrvatske škole koje mijenjaju lice lektire. Ima izniman osjećaj za pisanje i ostvaruje sve zapaženije rezultate i priznanje struke. Osim što svoje gimnazijalce nastoji upoznati sa što većim brojem djela autorica, a ne samo muških književnika (kako nameće kurikul), te je ujedno često moderatorica brojnih književnih događanja, piše i kratke priče, a nedavno je objavila i prvi roman. Priču zbirka Nema se što učiniti nagradilo je Ministarstvo kulture RH, a svojim romanom Eksperiment Irene Tot upustila se u dužu formu i na snažan, hrabar i pomalo provokativan način ispituje promjene u životu pojedinca.

 Damir Karakaš

Karakašev stil pisanja, posebno njegov roman Sjećanje šume,  podsjeća na neka od najdražih mi realističkih hrvatskih ostvarenja. Lički književnik bogatog opusa, karikaturist čije je likovno stvaralaštvo bilo zapaženo i izvan granica Hrvatske, u svojim se djelima često, poput Novaka, vraća kraju svog djetinjstva. Autor jr knjige Kino Lika prema kojoj je Dalibor Matanić snimio višestruko nagrađivani film, a kazališne daske ugledale su adaptacije njegovih djela Sjajno mjesto za nesreću, Snajper, Skoro nikada ne zaključavamo, a nedavno i najnoviji roman Sjećanje šume. Najtoplije preporuke za bilo koje njegovo djelo!

JULIJANA MATANOVIĆ

Hvaljena književnica i donedavno mnogima jedna od najdražih profesorica na Filozofskom fakultetu u Zagrebu (otišla je u prijevremenu mirovinu) široj se javnosti predstavila zbirkom priča intrigantnog naslova Zašto sam vam lagala, a sve ostalo je - povijest. Svojevrsni književni fenomen (kao što je to u najnovije vrijeme pošlo za rukom jedino Kristianu Novaku), čije se knjige posuđuju i kupuju u velikim količinama, čija su predstavljanja novih naslova prava kulturna događanja za koje se traži mjesto više... Njezine knjige odišu njoj svojstvenom mekoćom i nježnošću, bilo da progovara o svakodnevnim temama ili onim ozbiljnijima. Posljednjih se godina okrenula i dječjoj književnosti (svojim tinejdžerima preporučite njezinu knjigu Vezanje tenisica s jednom nepoznanicom i književno-dokumentarno priču One misle da smo male u kojoj progovara o HPV virusu), ali jednako kao i prije ostvaruje uspjehe i na polju književnosti za odrasle. Najnoviji roman Bilješka o piscu preporučujem svima koji se libe uzeti svoj život u svoje ruke jer će vam pomoći shvatiti da smo sami kreatori svoje (ne)sreće.

 Slavenka Drakulić

Slavenka Drakulić jedna je od najčitanijih suvremenih književnica, čija su djela prevedena na više od dvadeset jezika. Istaknuta feministica, autorica kultne knjige hrvatskog feminizma Smrtni grijesi feminizma, ii romana koji je bio prava senzacija Hologrami straha, često se okreće ženi kao središnjem motivu, kombinirajući fikciju s autobiografskim elementima. No, poseže i za ratnim motivima, ali i ličnostima slavnih žena. Njezini romani Frida ili o boli te najnoviji Mileva Einstein: teorija tuge dat će vam potpuno novi pogled na ove iznimne žene i pokazati koliku snagu krije naizgled krhki ženski duh i tijelo.

T. Barat