Košarica
Izbornik

DESET hrvatskih književnika koje morate pročitati barem jednom u životu

DESET hrvatskih književnika koje morate pročitati barem jednom u životu

Mnogo pažnje posvećujemo stranim književnicima, pratimo svjetske trendove, a možda prerijetko posežemo za onim najboljim što nudi hrvatska književnost. Čitanje Krleže ili Ujevića ne mora prestati izlaskom iz srednjoškolske klupe niti se ne trebamo bojati zagrepsti ispod površine poplave brojnih hrvatskih književnika (i onih koji se takvima nazivaju) te sami kritički procijeniti što je to uistinu vrhunska književnost. Kako je uvijek najbolje krenuti od početka, ovaj ćemo popis započeti velikanima naše književnosti, a završiti najboljim suvremenim književnicima. U pripremi je i članak u kojem ćemo se posvetiti isključivo hrvatskim suvremenim književnicima za koje smatram da su zaista talentirani, kvalitetni i vrijedni našeg vremena. Treba napomenuti da su na ovom popisu izdvojeni samo neki od najboljih,  a tu su i otac hrvatske književnosti Marko Marulić, Marin Držić, Ante Kovačić, Janko Leskovar, Antun Gustav Matoš, Antun Branko Šimića, Ranko Marinković i brojnih drugih.

Vjenceslav Novak 

Književnik realizma širem je čitateljstvu najpoznatiji po svome epohalnom romanu Posljednji Stipančići, koji je dio srednjoškolske lektire. No, on je bio mnogo više od toga. Za svog je života bio najugledniji književnik realizma, nazivan i hrvatskim Balzacom, no unatoč tome, živio je u velikoj neimaštini. Pisao je romane, feljtone, pripovijetke i kritike, a u svemu tome okrenuo se malom čovjeku. Značajan jer je prvi u hrvatsku književnost unio malog čovjeka sa svim njegovim problemima, slabostima i nadanjima. Prikazivao je pravu sliku hrvatskog siromaštva, propadanja patricija, ali i nezavidan položaj žena. Prisjetimo se samo Lucije Stipančić koja je imala neusporedivo lošiji tretman kod svog oca (ako se to može nazvati ocem) nego njezin stariji brat. Tu su i bildungsroman Tito Dorčić, Dva svijeta i pripovijetke Iz velegradskog podzemlja te Nezasitnost i bijeda.

Miroslav Krleža

Sažeti Krležino stvaralaštvo u svega nekoliko rečenica nije jednostavno. Njegove se drame smatraju najboljima u hrvatskoj književnosti, Glembajevi su postali svojevrsno nacionalno blago, po njemu je nazvan današnji Leksikografski zavod te postoji i velika enciklopedija posvećena njegovom životu i djelu nazvana Krležijana. Jedan od najboljih književnika svih vremena hrvatske književnosti pisao je pjesme, novele, drame, romane, putopise, eseje i polemike. Progovarao je o sukobu čovjeka i Boga, o besmislenosti rata i o njegovom pravom licu koje deformira ljudskost, o društvenoj nepravdi, staležima i složenim međuljudskim odnosima. Zbirka novela Hrvatski bog Mars, prvi moderni hrvatski roman Povratak Filipa Latinovicza i dijalektalna lirika u Baladama Petrice Kerempuha isplati se čitati.

Dragutin Tadijanović

Jedan od najboljih i najomiljenijih pjesnika u nas. U vrijeme intelektualiziranja i pokušaja da se poezija što više "kiti" Tadijanović je unio dašak svježine jednostavnim lirskim govorom i u poeziju donio iznimnu količinu emocija i stvarnih životnih, ali na toliko jednostavan način, razumljiv i djetetu, kakav prije nikada nije zabilježen u našoj književnosti. Zavirite u njegove zbirke Sunce nad oranicama, Dani djetinjstva, Svjetiljka ljubavi, Sabrane pjesme itd. Koju god njegovu zbirku potegnuli s police, nećete požaliti.

Tin Ujević

Ujevića pamtio kao jednog od najaktivnijih hrvatskih pjesnika koji je svoja opažanja o svijetu, borbi pojedinca sa samim sobom, traženju smisla u suvremenome svijetu otuđenih ljudi pretočio u antologijske stihove. Prošao je put od traženja uzora u Matošu pa sve do Baudelairea i barokonih motiva, da bi se najbolje našao upravo u spomenutoj tematici. Oštro je odbijao pisati poeziju u funkciji patetičnog rodoljublja. Njegova najbolja djela mogu se naći u zbirkama Lelek sebra, Kolajna, Ojađeno zvono, Ljudi za vratima gostionice i drugima. Koliko je bio značajan za našu književnosti, govori i to što je danas prema njemu nazvana i najveća pjesnička nagrada.

Ivo Andrić

Hrvatsko-srpsko-bosanskohercegovački književnik i jedini nobelovac s ovih prostora- pa ga svojataju tri države - Ivo Andrić ušao je u književnost pjesmama objavljenima u "Hrvatskoj mladoj lirici", čime se odredio kao jedan od posljednjih sljedbenika hrvatske moderne. Teške godine koje je proveo u zatvoru opisao je u svojoj zbirci "Ex ponto", a nakon konzultantske karijere i završetka Drugog svjetskog rata potpuno se posvetio književnosti. Tada su i nastala njegova najveća djela kao što su "Prokleta avlija" i povijesni roman "Na Drini ćuprija", za koji je i primio Nobelovu nagradu. 

 Ivana Brlić Mažuranić

Napisala je prave bisere dječje književnosti. Priče iz davnine i Čudnovate zgode šegrta Hlapića bile su neizostavan dio brojnih djetinjstva. Snažno je djelovala na razvoj hrvatske dječje književnosti, ptem dječjih likova progovorila je o odnosima muškaraca i žena te napuštenoj djeci, a koliko je njezin doprinos zaista relevantan, govori i to što se "Hlapića" smatra kamenom temeljcem hrvatske dječje književnosti. Jednaki uspjeh postigle su i "Priče iz davnine", koje su proglašene najboljom hrvatskom zbirkom umjetničkih bajki svih vremena. Dok u njima kombinira slavensku mitologiju i andersenovske elemente, obrađuje važne teme majčinstva, prirode, žetve, religije, ljudskih odnosa i pronalaska samog sebe koristeći u gotovo svakoj svojoj bajci, baš kao i u "Hlapiću"”, element putovanja. No, pisala je i basne i pjesme u koje također vrijedi zaviriti.

Marija Jurić Zagorka

Ivanina suvremenica, prva hrvatska novinarka i najčitanija hrvatska književnica svih vremena također se morala nositi s brojnim poteškoćama u svom životu i brojne prepreke u uspinjanju karijernom ljestvicom – jer je bila žena. Zato je pokrenula i Ženski list, prvi hrvatski ženski časopis, te neumorno radila na svojim djelima. Pisala je komedije, jednočinke i satire, no najpoznatija je po svojim povijesnim romanima koje je počela psiati na nagovor biskupa Strossmayera a kako bi se počeo čitati hrvatski roman, a ne njemački - ciklus od sedam romana "Grička vještica", "Kći Lotrščaka", "Kraljica Hrvata", "Gordana" samo su neki. Iako su se neki književnici poput Matoša i Gjalskog bunili protiv nje i govorili da piše "šund za kravarice", činjenica je da im samo nije bila po volji jer je žena. Bila je ispred svog vremena i to joj mnogi „velikani“ nisu mogli oprostiti. Budete li u prilici, zavirite u njezin stan na zagrebačkom Dolcu u kojem se sada nalazi Centar za ženske studije koji održava Zagorkinu ostavštinu i utječe na percepciju žena u kulturi i svakodnevnom životu.

 Vesna Parun

Pjesnikinja, esejistica i dramska autorica Druge moderne koju se često označavalo kao "ženskog" pjesnika, čime ju se nastojalo degradirati, svojim je radom pokazala da je itekako jedna od ponajboljih koje je naša književnost imala. Pišući o snažnim osjećajima svojstvenim snažnoj ženi, razmišljanjima o vječnim zagonetkama života i smrti, smislu postojanja, ali i prirodi, razvila je široku lepezu motiva. Ipak, do danas je ostala najupamćenija po svojoj ljubavnoj poeziji, a posebno po pjesmi "Ti koja imaš nevinije ruke". No, koju god njezinu pjesmu primite u ruke, nećete požaliti.

Kristian Novak

Prvi suvremeni književnik na našoj listi  i trenutno najčitaniji hrvatski autor niže uspjeh za uspjehom, a za njegove naslove postoje liste čekanja u knjižnicama te je gotovo nemoguće doći do karata za predstave napravljene prema njegovim romanima. Što je toliko magično u njegovim djelima? Piše o onome što i sam poznaje - i u Črnoj mati zemli i u Ciganinu, ali najljepšem aktualizira međimurski kraj, svoj zavičaj, daje realan pogled u kajkavsko društvo i suživot s Romima, bez uljepšavanja. Istodobno spretno upliće obične ljudske sudbine, ponekad potresne, no uvijek humane. Spretno kombinira različite pripovjedačke tehnike, kajkavštinu i hrvatski standardni jezik. Iza njegovih romana stoje godine istraživanja jer čitateljima ne želi pružiti ništa manje nego ono najbolje što im može dati u danom trenutku. Ako ove godine posegnete makar i za jednom jedinom knjigom, neka to bude Novakova.

Slavenka Drakulić

Jedna od najčitanijih suvremenih književnica, čija su djela prevedena na više od dvadeset jezika, istaknuta feministica, često se okreće ženi kao središnjem motivu, kombinirajući fikciju s autobiografskim elementima. Poseže i za ratnim motivima, ali i ličnostima slavnih žena. Romani o Fridi ili Milevi Einstein dat će vam potpuno novi pogled na ove žene i pokazati koliku snagu krije naizgled krhki ženski duh i tijelo.

T. Barat

Pretraga

Tečaj €/kn: 7,53450 2022-11-30 18:30:43