Erotika je popularnija među ženama dok je kod muškaraca to ipak pornografija. Žene vole maštati, dok muškarci to vole vidjeti
Interview s Jodi Ellen Malpas
"Obožavat ću te dvadeset i četiri sata." Kaže to i rastvori usne pa jezikom obliže donju, kao da me pokušava navesti da shvatim kako će izgledati ta dvadeset i četiri sata. Ne mora se ni truditi. Prilično mi je jasno kako će to izgledati. "Rekao si da mi nudiš samo jednu noć" "Dvadeset i četiri sata, Livy" Želim reći da, ali umjesto toga počnem odmahivati glavom. Moj integritet preuzima kontrolu . Ako se i spetljam s ovim muškarcem, to neće biti na njegov način. Učinim li onako kako on predlaže, nestat će svi mehanizmi koje sam sagradila kako ne bih krenula stopama svoje majke, a to si ne mogu dopustiti. iz knjige Jedna noć - Obećanje
Svaka žena bi trebala imati jednog svog "fantasy ljubavnika" koji ne dozvoljava da rutina prevlada u njenom životu.
Do sada nisam pročitala niti jednu Jodinu knjigu. Jednostavno nisam baš previše naklonjena toj vrsti literature kojom smo u zadnjih par godina doslovno preplavljeni. Zaintrigirala me činjenica da je Jodi osvojila mase obožavateljica diljem svijeta i da neće sve stati na jednom neodoljvom Jesse Wardu već da će autorica u novoj trilogiji to pokušati ponoviti s „novim neodoljivim“ muškarcem, Millerom. Čini mi se kao prilično hrabra odluka. Sve to me ponukalo da upoznam Jodi Ellen Malpas i da joj postavim nekoliko pitanja o njenom strelovitom uspjehu ali i o njenim neodoljivim muškarcima. Imamo dogovoren razgovor u hotelu Espalande. Sa slika znam da se radi o mladoj i aktraktivnoj ženi ali sam svejedno ugodno iznenađena kada mi se približi i predstavi. Jodi je stvarno prelijepa, jednostavna i prirodna. Odmah se dobro razumijemo iako bih joj mogla biti majka. Sviđa mi se njena iskrenost, otvorenost i životna radost kojom itekako zrači. Obučena je kao tinejdžerica. Trapke s velikim rupama na koljenima a na nogama Conversice koje su pomalo njen zaštitni znak. Razgovor ugodno teče, Jodi ništa ne skriva. Odmah priznaje da su ljubav i seks jako važni u njenom životu. Ako je knjiga samo o seksu, onda bi to moglo biti klasificirano kao pornografija, tako da su njeni likovi uvijek zapleteni u neku priču koja bude na granici trilera. Bilo da je riječ o vođenju ljubavi ili seksu s malo perverzija uvijek postoji scenarij.
Što vas je inspiriralo da počnete pisati?
S pisanjem sam počela 2011.godine. Već nakon 18 mjeseci pisanja u strogoj tajnosti trilogija "Moj muškarac" bila je napisana. Prvo sam je dala na čitanje mojoj dobroj prijateljici. Bila je oduševljena i to mi je bio znak da sam na dobrom putu i da knjiga može ići prema čitateljima iako sam i dalje sumnjala da će to itko htjeti čitati pogotovo što je u mojoj prvoj knjizi prva scena seksa zapravo analni seks. Naravno, tada nisam ni sanjala da će se uskoro naći na bestseler listi New York Timesa, da će biti prevedena na 25 jezika i prodavana u 50-tak zemalja svijeta.
Zašto ste izabrali pisati senzualno i erotično štivo? Ljubav i seks su najintenzivnije stvari i potrebe u našim životima i naravno da o njima želim pisati. Mislim da svaka žena žudi upravo za muškom požudom prema njoj. Ženu uzbuđuje kada je željena. Svaka žena treba jednog "fantasy ljubavnika" kako bi začinila dosadnu stvarnost svog svakodnevnog života. Moj je normalni život postao rutina. Željela sam, barem pišući, stvoriti svoju savršenu ljubavnu priču. Ali, uspjeh moje knjige i popularnost mog muškog lika doveli su do raspada mog braka. Nažalost, to nije bilo dovoljno čvrsta veza da izdrži promjene koje je uspjeh donio u moj život.
Gdje pronalazite inspiraciju za likove u vašim knjigama?
Svi likovi u mojim knjigama su nastali zahvaljujući mojoj mašti. Nijedan lik nije stvaran i ne postoji kao takav. Iako, ipak su pomalo sastavljeni od svih ljudi koje sam upoznala i s kojima sam se susretala u životu. Pa, to je normalno, zar ne?
Kakvi su vam planovi? Razmišljate li početi pisati neki drugi žanr?
Za sada ne. Ostajem na ovom žanru iako su sve moje knjige pomalo i psihološki trileri.
Gdje obično pišete i u koje doba dana?
Obično pišem po noći i to je onda uvijek na - kauču. Pišem na laptopu. Preko dana nemam ni vremena ni koncentracije za pisanje. Jutra i prijepodneva provodim u uredu sa sestrom koja mi je menadžerica i koja se brine za sve moje sastanke, putovanja i promocije. Dobivam puno pisama, poruka i e-mailova od obožavatelja i čitatelja. Na njih treba odgovoriti i biti u kontaktu sa svima njima.
Sada, kada ste poznati i popularni, osjećate li pritisak vezan za pisanje novih nastavaka knjiga? Bojite li se da će vam ponestati inspiracije i ideja?
Naravno. Koji pisac nema tih strahova? Zato, uvijek sa sobom nosim notes u koji stalno nešto zapisujem. Nikada ne znate kada će navrijeti ideje. Stalno nešto zapisujem jer meni je glava neprestano puna novih ideja a i prilično sam maštovita. Moja ljubavna priča ne može se ispričati u jednoj knjizi. Zato pišem trilogije tj. nastavke ljubavne priče. Ni u pravom životu ljubav nije jednostavna i ne može se dogoditi u jednoj epizodi.
Hoćete li pisati nove ljubavne priče o Avi i Jesseu?
Ne, ljubavna priča između dizajnerice interijera Ave i playboya Jessea je završena. Nema povratka.
Koga bi ste vi izabrali za svog idealnog ljubavnika? Jessea ili Millera?
Joj, nemojte me to pitati. (smijeh). Ne mogu vam odgovoriti na to pitanje. Obojica su pravi muškarci. Grubi, jaki i džentlmeni. Obojicu vodi strast i požuda. I Jesse i Miller su upravo onakvi muškarci kakvim ih ja zamišljam iako nemam jasno njihova lica u svojoj glavi. Pomalo su mješavina svih muškaraca koje sam srela. Koliko su tjelesno jaki toliko su emocionalno slabiji od glavnih junakinja mojih romana. Pa zar nije tako i u stvarnom životu?
Mislite li da postoji muškarac poput Jesse Warda?
Ne. Ali da postoji, sakrila bih ga!
Dobivate li ponude za ekranizaciju svojih romana i biste li uopće željeli da se snimi film po vašoj trilogiji?
To me svi pitaju. Ta dilema postoji i naravno da se o tome razmišlja i priča. Ponude dolaze i dolazit će. Za sada nema ništa konkretno. No, nemam jasnu sliku kako bi to trebalo izgledati. Nemam u glavi ideju koji bi glumci u tom slučaju glumili moje "fantasy ljubavnike“. Da me sada pitate kako oni izgledaju ja nemam ta lica i ne vidim ih jasno. Junakinje mojih romana su, naravno, pomalo ja, a pomalo netko drugi. Pokušavaju biti jake. Imaju određene strahove i nesigurnosti. Tko to nema? Ali kao i Jesse i Miller, tako su i Ava i Livy različite. U tome i jest čar pisanja i maštanja.
Imate li podršku obitelji za vaše pisanje? Čitaju li sinovi vaše knjige?
Naravno, imam punu podršku svoje obitelji. Moji roditelji su još vrlo mladi jer moja majka ima 52 godine a otac malo više i uvijek su podržavali moju kreativnost kao što sada podržavaju moj rad i pisanje. Sestra je moja menadžerica i tajnica. Moji sinovi imaju 15 i 11 godina. Trenutno su u fazi da se pomalo srame što im mama piše i što je popularna. Ali, s druge strane, moj stariji sin je nedavno bio u kvartovskoj knjižari i s ponosom je prodavačici priznao da su knjige u izlogu zapravo knjige njegove mame. Naravno da je prodavačica preko njega poslala poruku bih li ja došla na potpisivanje knjiga u knjižaru. Dakle, ipak su ponosni i godi im moja popularnost. Pred nama je pubertet i svjesna sam da je to "škakljivo" razdoblje. Ali "Neeee", kaže smijući se Ellen ne čitaju moje romane. Moj bivši suprug nije mogao prihvatiti da je među nama nastupila rutina. To je ono kad parovi kažu da su se udaljili. Nije mogao shvatiti zašto sam željela napisati svoju fikciju i sve te romane, a ja s druge strane ne mogu shvatiti zašto on to ne razumije. Osim toga teško je podnio moju popularnost i izloženost javnosti. Bivši suprug i ja smo ostali u prijateljskim odnosima jer imamo dva prekrasna sina o kojim zajedno i dalje brinemo. Nema zamjeranja.
Koji su vaši hobiji kada ne pišete?
Volim trčanje iako u posljednje vrijeme imam sve manje vremena. Od kada se moje knjige tako dobro prodaju mnogo vremena provodim na putu. Kada nisam na putu želim biti posvećena svojim sinovima i obitelji.
