ŽUTA – R.F.Kuang – Osjetljiva tema kulturnog prisvajanja

Dugo sam čekala ovu knjigu na hrvatskom. Pojavljivala se svuda, na bookstagram profilima, TikToku, u reklamama svih većih stranih knjižara. I doista je ispunila očekivanja! Riječ je o pronicljivoj priči koja vješto prepliće složene aspekte izdavačkog svijeta s dubokim pitanjima kulturnog identiteta i autentičnosti. Autorica izaziva čitatelja da promisli o ulozi društvenih mreža i njihovom utjecaju na suvremeni život. Kada sam jednom počela čitati, nisam je mogla ispustiti iz ruku je je knjiga nabijena dinamikom i kritičkim propitivanjem književnog svijeta. U srži je priča koja otvara prostor za razmišljanje o kopiranju, plagijatu, maltretiranju, diskriminaciji, zavisti, uništenim nadama i strahovima, kao i o vremenu u kojem živimo, gdje je izgled često važniji od stvarnosti. Istovremeno, ovo je i priča o zavisti, o natjecanju među prijateljicama, o složenim emocijama koje preispituju i samu definiciju prijateljstva.

Junakinje su dvije spisateljice koje su možda prijateljice, ali sasvim sigurno suparnice. Athena, kinesko-američkog podrijetla, daleko je uspješnija od June, Amerikanke koja stoji u njezinoj sjeni. I upravo ta razlika ju boli. June osjeća pritisak, strah od otkrivanja i od vlastite nedovoljnosti. Istovremeno, ovisna je o pažnji koju hrani infuzijom lajkova, čestitki i javnog priznanja i time puni svoju unutarnju prazninu. No, Athenin duh ne nestaje. Prisutan je u svakoj rečenici, svakom pogledu publike, i u svakom trenutku Juneine uzurpacije.

Roman se usredotočuje na Juniper Song, mladu ženu i autoricu čija karijera posustaje nakon skromnog uspjeha. Njezin se život dramatično okreće kada, nesretnom slučajnošću, dođe u posjed konačnog rukopisa svoje pokojne prijateljice i uspješne autorice Athene Liu. Umjesto da rukopis preda Atheninim nasljednicima, June donosi sudbinsku odluku da ga objavi pod svojim imenom. Slijedi duboko istraživanje etike, prijevare i potrage za priznanjem, koje vodi i June i čitatelja na emocionalnu vožnju toboganom. June želi ući u tuđi svijet, želi živjeti tuđi život i zbog toga si nevjerojatno otežava vlastiti. Upliće se u mrežu laži, glumatanja i skrivanja. No društvene mreže su nemilosrdne. Knjiga pokazuje dokle je osoba spremna ići kako bi zaštitila vlastitu laž, ispunila vlastite snove kako bi izbjegla osjećaj boli i praznine. June želi biti slavna, bogata, utjecajna. Želi da joj se dive, kao što su se nekoć divili njezinoj prijateljici Atheni Liu.

Žuta pokazuje koliko je tanka granica između stvarnosti i iluzije.

Sviđa mi se koliko je knjiga aktualna i koliko dubok uvid pruža u suvremenu medijsku industriju, osobito kada je riječ o vidljivosti i pritisku da se stalno bude prisutan, da se prikazuje savršen život, a slabosti brižljivo skrivaju. Posebno mi je zanimljiv način na koji autorica provlači kritiku kroz detalje, bez dociranja. Također mi se sviđa što roman barem djelomično razotkriva svijet izdavaštva, svijet kojim sam ionako opsjednuta.

Autori danas moraju neprestano izbacivati nove hitove, i konstantno pisati nešto svježe kako staro ne bi palo u zaborav. Na kraju, sve manje pišu radi sebe i unutarnje potrebe da nešto izraze, a sve više kako bi zadovoljili očekivanja izdavača i publike. Moć književnih kritičara, algoritama i interneta, uz opsesiju prodajnim brojkama i viralnim sadržajem, otkriva brutalno ludilo tog svijeta u kojem pisanje postaje proizvod, a autor brend.

Je li mi June bila draga i simpatična? Ili sam je odmah prezrela kao kradljivicu i lažljivicu? Na to pitanje nemam brz i jasan odgovor. Imala sam podijeljene osjećaje. S jedne strane, odbojna mi je ta njezina prijetvornost i uzimanje pod svoje tuđeg umjetničkog djela, ali s druge strane, kako priča odmiče, glavna junakinja mi ipak postaje sve simpatičnija.

Njezina plagirana knjiga odmah se našla na listi bestselera. Obasuta je nagradama, pozivima na razne književne događaje. Kroz to dobivamo dragocjene uvide u funkcioniranje književnog svijeta, u procese revizije teksta, odabir naslova, način na koji se knjiga priprema za tržište. Kako bi se povećala prodaja, veliki dio sadržaja o autoru i knjizi mora biti prisutan na društvenim mrežama.

Stvari se mijenjaju kada se na internetu pojave optužbe da je June plagirala. Postavljaju se pitanja: kako će se June nositi s optužbom? Što će se s njom dalje dogoditi? Tko stoji iza anonimnih prijava? I kako ti anonimni glasovi znaju za njezinu krađu?

Reći ću samo ovo: nevjerojatno je s kakvim se prezirom i psihološkim terorom June suočava. Na društvenim mrežama vodi se pravi lov na vještice. Neviđeni tračevi kruže o njoj. Paradoksalno, međutim, ta mržnja dodatno potiče prodaju njezine knjige. Ludi svijete!

Roman je, među ostalim, i udarac na fenomen "govora mržnje" na internetu, ali i kritička referenca na moć društvenih mreža. Konačno, propituje se i kratak raspon pažnje književne industrije. Tržišni mehanizmi su izvrsno ilustrirani, a postaje jasno i koliko autorima može biti teško neprestano pronalaziti novu kreativnu inspiraciju. Stil pisanja je prožet suptilnom ironijom i dubokim razumijevanjem složenosti ljudskih motivacija. To je posebno vidljivo u Juneinim dijalozima i mislima koji potiču čitatelja da razmisli o posljedicama naših izbora.

Ovaj neobičan roman pun je uzbudljivih obrata, a pritisak protagonistice da pati i uspije opipljiv je u svakom retku.

Rebecca F. Kuang rođena je 1996. u Kini, a odrasla u Sjedinjenim Američkim Državama. Diplomirala je međunarodnu povijest na Georgetownu, magistrirala na Cambridgeu i Oxfordu, a trenutno je na doktorskom studiju na Yaleu. Iako je najprije stekla slavu kao autorica fantasy trilogije The Poppy War, širu književnu publiku osvojila je romanom Babel, a zatim i romanom Žuta (Yellowface), koji donosi satiričan, ali ozbiljan pogled na izdavačku industriju, kulturno prisvajanje i suvremeni medijski pejzaž. U intervjuu za The Times Kuang je otkrila da ju je inspirirao fenomen internetskog linča, gdje mase u trenutku „progutaju“ metu kritike, a zatim je zaborave: „Zaintrigiralo me kako se ti napadi gomile [kritika i uvreda] formiraju, bez obzira na težinu situacije, ljudi bi prema toj osobi postupali kao da je Antikrist. A budući da internet nema pamćenje, već sljedeći dan bi prešao na sramoćenje nekog drugog.“ Upravo ta dinamika postaje srž romana Žuta, u kojem autorica oštro, ali nijansirano prikazuje kako današnje društvo gradi i ruši karijere, te koliko je opasna potreba za prihvaćanjem u virtualnom svijetu.