Ti možeš učiniti ovaj svijet prekrasnim – Maggie Smith – potraga za sobom

Ovo mi je definitivno jedna od najboljih knjiga u ovoj godini. Pravo knjiško iznenađenje odskače i temom, i stilom pisanja, i energijom i emocijom. U svojim divnim memoarima "Ti možeš učiniti ovaj svijet prekrasnim", Maggie Smith (ne ona Dame - velika i kultna engleska filmska, kazališna i televizijska glumica) već slavna američka pjesnikinja razmišlja o izdaji, bijesu, dezorijentiranosti i gubitku koje je doživjela kad je otkrila aferu svog muža i shvatila da se njezina vizija idealnog braka i obitelji raspada.
Maggie Smith je pjesnikinja koja je napisala slavnu pjesmu "Good Bones", koja je postala viralna prije nekoliko godina kada je korištena u epizodi (izvrsne) Netflixove serije, "Državna tajnica" (Madam Secretary), a zatim ju je pročitala Meryl Streep na ceremoniji dodjele nagrada za poeziju. To je lijepa, duboka i promišljena pjesma (uključila sam je u ovaj osvrt u prijevodu Sandre Veić Sukreški).
Evo što kaže Maggie Smith: "U jesen 2015. sjedila sam u kafiću i napisala pjesmu na komadu papira, gdje većina mojih pjesama počinje. Prvi redak mi je brzo pao na pamet: "Život je kratak, iako to krijem od svoje djece" i u dvadesetak minuta, pjesma je prerasla u komad o strahovima i nadama koje gajim za svoju djecu, i kompliciran svijet u koji sam ih dovela, jednako strašan i lijep". Pjesma je objavljena na internetu sljedećeg lipnja - istog tjedna kada se dogodio masakr u noćnom klubu "Pulse" u Orlandu kao i ubojstvo zastupnice Jo Cox u Engleskoj - i odmah je postao viralan. Novinari su me zvali i slali mi mailove i poruke na društvenim mrežama. U međuvremenu sam bila roditelj dvoje djece, od tri i sedam godina. Bila sam im mama najviše od svega — tako su me ljudi u životu poznavali i to mi je bilo u redu. Čak i nakon što je moja pjesma postala viralna, još uvijek sam bila skrivena, vješto prerušena u jedno od najmanje vidljivih stvorenja na svijetu: sredovječnu majku."
Ali, Maggien brak više nije bio isti nakon te pjesme. Jedne noći, ležeći pored muža u krevetu, on joj je rekao da je sada poznata. Rekao je to tiho u mraku. U njegovoj infleksiji Maggie je čula tugu. Čula je da njezin muž nije više isti, kao da je otišao - nekako. Kao da se otuđio.

Maggieni su memoari čarobni i dirljivi i otvoreni (ali definitivno ne govore sve) dok ona opisuje svoje putovanje do razvoda i kroz razvod. Doslovno sam progutala knjigu iako sam se trudila da je što duže imam pored sebe. Razbuđivala me, ali i uspavljivala. Tolika njezina zapažanja i oštroumni uvidi ostavljaju bez daha, posebno oni koje se odnose na gubitak voljene osobe. Njezina je proza jednako veličanstvena kao i njezina poezija.
Zanimljivo je da Maggie namjerno ne imenuje bivšeg muža u knjizi. Ne znamo mu ime ni prezime, znamo da je odvjetnik. (Mnogo kasnije će u eseju za The New York Times otkriti njegovo ime i napisati kako se ulogirala u "'račun koji sam dijelila s mužem i otkrila da je polovica ušteđevine podignuta u jednom danu, odmah nakon posljednje velike svađe koju smo imali ". Dapače, rekao je da mu je to preporučio njegov odvjetnik.) Ali, ova knjiga nije progon, nije osveta, nije protiv njega. Više govori o Maggieinom putu i putovanju njezine djece. Ona pomno bira o čemu će pisati i pri tome je oprezna u zaključcima. Svaka stranica, crtica, anegdota, sjećanje je puno dostojanstva, ali i tuge i očaja. Maggie je jako pogodio odlazak muža iz njihovog doma, pogodila ju je izdaja. Bila je uvjerena da će njezin brak opstati i doživjeti duboku "starost" kao što je to doživio i brak njezinih roditelja. Ali, nije bilo tako i bila su to teška vremena za njezinu obitelj i to je trajalo mjesecima. Maggie nam pripovijeda kako se suočila s dugotrajnom i skupom brakorazvodnom parnicom, školovanjem djece kod kuće za vrijeme COVID-a, napuklim zubima, dramatičnim gubitkom težine, iznenadnom aritmijom, gubitkom zdravstvenog osiguranja i ozbiljnim novčanim brigama. Shvaća da joj je teško otpustiti duh braka i veze, ali si ne može priuštiti terapiju. Ona tuguje i razmišlja. Pati li možda od "nemogućnosti metaboliziranja razočaranja"?

Posebno me zaintrigiralo što je Maggie Smith vrlo nadarena spisateljica, ali je njezin tadašnji muž odbijao smatrati njezin rad jednako važnim kao što je njegov. Maggie se kao majka itekako morala boriti da bi zadržati vlastiti identitet. Borba je to koja je poznata svakoj majci u paru, čak i kad ženu partner podržava. I sama sam bila u sličnoj situaciji. Kada sam postala uspješna u poslu koji sam si sama stvorila, kada sam svakodnevno lebdjela, uživala u onom što radim, putovala vezano za posao krenuli su lagani problemi i zamjeranja. Zamislite da morate tražiti dopuštenje da putujete zbog posla, da morate odmah doći kući ako vaše dijete dobije temperaturu. Kao da ste samo vi roditelj. Da, to je bio Maggien život i s njezinim je uspjehom sve u braku postajalo kompliciranije.
Razumijem nejednake brakove i smatram da ne postoji poštena i pravedna podjela bračnih dužnosti. Imala sam jedan takav brak i napustila ga. Ovaj danas je sasvim drugačiji iako se ponekad osjećam kao "konj koji vuče za sve". Unatoč mojoj uspješnoj karijeri kada su djeca bila mala, ja sam bila ta koja je morala upravljati i zadovoljiti dječje potrebe od ponedjeljka do petka. Trpjela mi je karijera i svaki dan sam padala od umora i briga. Ali to je bilo davno, prije 30 godina. Zasigurno današnji prosvijećeni mladi roditelji razumiju važnost toga da oba partnera imaju život izvan kuće ako žele, zar ne?
Žene koje se odluče udati i imati djecu ne mogu održati svoje karijere osim ako se njihov partner prema njihovim karijerama ne odnosi s poštovanjem. Očekivati da će jedan partner pokriti 100 posto djetetovih 24/7 A da pri tome ne poštuje partneričinu karijeru pretvara brak u ropstvo. To je također početak mnogih krajeva.
Maggie je shvatila kako je najvažnije imati financijsku autonomiju, i danas kaže da se 'srami' razmišljati o sebi staroj."Prisjećam se mjeseci koje smo muž i ja proveli u savjetovanju za parove i koliko sam se teško borila da spasim brak. Željela sam sačuvati našu obitelj netaknutom zbog djece, ali je velik dio strke bio zbog straha. Taj strah od lupanja srca, usred noći: Kako bih uopće mogla sama? Sramim se danas pomisliti na tu ženu, onu koja je bila toliko uplašena, toliko ovisna i toliko neupućena u svoje financije. Sramim se priznati da sam neko vrijeme tolerirala nepoštenje i neljubaznost jer mi je alternativa, da sam sama, bila užasna." Jer u eseju piše o izazovima razvoda, strahu od financijske nestabilnosti i odlučnosti da postane glavna financijska direktorica vlastitog života. Svojoj je ljubavi iz studentskih danas puno povjerenja prepustila njihove financije i doživjela slom. Nikada više, zaklela se.

Možete puno toga naučiti iz njene priče i zato čitajte i uživajte u mudrosti njezina iskustva.
Maggieni memoari ispituju različite uloge njezina života – kao pjesnikinje, kao majke, žene, razvedenice - držeći svaki pod reflektorom i bacajući njihov sjaj u obliku kratkih poglavlja. Iskrena proza i uvjerljiva pripovijest obraća se širokom krugu čitatelja. Stvorena s namjernim ograničenjima, njezina je proza pristupačna kao i njezine objave na društvenim mrežama i, naravno, njezina poezija. "Život je, poput pjesme, niz izbora", piše Smith, a naslov memoara je poziv na akciju preuzet iz stiha u spomenutoj pjesmi, "Good Bones" koja je osvojila svijet 2016. "Stvari koje nazivamo 'mijenjanjem života' jesu i nisu", piše Maggie u svojim memoarima. "Meryl Streep može pročitati tvoju pjesmu i pjesma može biti u epizodi popularne TV serije u udarnom terminu, ali tvoj život je i dalje tvoj život – majčinstvo i šetanje pasa i rad. Ovi svakodnevni postupci brige i svakodnevica - ovaj niz izbora - otkucaji su srca i zamah knjige.”

Kategorizirati je kao knjigu o razvodu je jako ograničavajuće. Da, narativ je vođen bračnim slikama o izdaji i poništenom braku, ali Maggieno samootkrivanje tjera vas da knjigu čitate i čitate i jednom počnete, ne možete je više odložiti. Nema ničeg boljeg dok čitate o svjedočanstvima druge osobe da vas potakne na introspektivu. Ovo nije ni priča o dobroj ženi i lošem mužu. Možda je poštenije reći da je ovo priča o dva ljudska bića koja su se posvetila jedno drugom vrlo mladi i nisu preživjeli promjene jedno drugoga.
U konačnici, ovi memoari čitaju se kao ljubavno pismo autoričinoj djeci. Maggiene scene čine arhivu majčinih dragih sjećanja, ona dijeli isječke pametnih citata i pronađenu poeziju iz razgovora sa svojom djecom. Smišlja kino anegdote o rolanju i kuhinjskim plesnim zabavama s djecom. Maggie priznaje da može ispričati samo svoju stranu priče - njihove zajedničke obiteljske priče.
Dobro je to da se polako počinju nazirati bolja vremena. Njena su djeca sve bolja u školi, a njezini prijatelji i obitelj okupljaju se oko nje. Susjedi joj donose hranu kad shvate da će prvi put Božić provesti bez svoje djece koja taj Božić provode kod oca. Uči popraviti kosilicu. I dalje se budi s noćnim morama smrti i katastrofe, ali sve rjeđe. Nastavlja objavljivati s velikim uspjehom ("Keep Moving", "Goldenrod"), pronalazi novu ljubav "koja je sretna što me vidi, koja se smiješi kad uđem u sobu, koja može biti sretna sa mnom i za mene" (doduše niska letvica koja je, srami se priznati, sada njezin standard). Tetovira svoje omiljeno cvijeće i počinje trčati.
Od mene imate veliku preporuku.

Financijski problemi jedan su od glavnih razloga razvoda parova,a žene trpe gotovo dvostruko veći financijski udar od muškaraca nakon razvoda, pokazalo je istraživanje posljednjih godina. žene su doživljavaju pad prihoda za trećinu nakon raskida braka, a muškarci manje od petine novca od kojeg moraju živjeti. Vjerojatno je da će žene zarađivati ​​manje od muškaraca, gotovo trećina novorazvedenih žena suočava se s borbom kako spojiti kraj s krajem – naspram tek nešto više od petine muškaraca.
‍