A Oscara dobiva.... - Knjige koje su nominirane za najbolji adaptirani scenarij

Ove je godine za nagradu američke filmske nagrade Akademije, popularnog Oscara, bilo nominirano pet filmova za najbolji adaptirani scenarij. Odmah treba reći da rasprave je li bolji film ili knjiga zaista ne drže vodu. Knjige čitamo i sami stvaramo "svoj film", a adaptirani scenarij je upravo to - adaptacija književnog predloška. Možete napraviti i pokus - neka pet vaših prijatelja pročita isti roman, u vašem book clubu i onda imajte zabavnu raspravu kako je tko od vas doživio roman, kako je zamislio junake.
Kipić najveće američke filmske nagrade dobio je film "Konklava", Conclave i scenarist Peter Straughan koji je adaptirao roman Roberta Harrisa. Britanski je pisac smjestio roman u doba nakon smrti pape. Na redu je konklava i treba odabrati njegovog nasljednika. Film je odličan, napet, Finnes je (opet) napravi sjajnu ulogu i zanimljivo je čitati i gledati što se sve događa. Harris je inače napisao i sjajan roman "Fatherland"po kojemu je snimljen TV film, o alternativnoj povijesti ili kako bi izgledao svijet da je Hitler pobijedio, a da je Holocaust dobro sačuvana tajna. A tajne, znamo, uvijek nađu put do svjetlosti... Njegov roman "Enigma", također je "ufilmljen". Priča o razbijanju njemačke šifre Enigma u Drugom svjetskom ratu na Sveučilištu Cambridge i Bletchley Parku za film je adaptirao pisac Tom Stoppard.

Nominacije su dobili i filmovi "A Complete Unknown" u nas preveden kao "Bob Dylan: Potpuni neznanac", "Emilia Pérez", "Nickel Boys" i "Sing Sing".

Scenarij za film "A Complete Unknown" napisali su Jay Cocks & James Mangold po knjizi "Dylan Goes Electric!" Elijaha Walda.
Emilia Pérez francuskog režisera Jacquesa Audiarda adaptacija je romana "Écoute" Borisa Razona i libreta za Audiardovu operu, a scenarij su napisali Thomas Bidegain, Nicolas Livecchi & Léa Mysius. No adaptacija se labavo drži romana o vođi meksičkog kartela koji želi nestati i pretvoriti se u ženu uz pomoć odvjetnice .
Roman "Nickel Boys" Clsona Whiteheada u filmsku su priču pretvorili Joslyn Barnes i RaMell Ross. Priča je to o školi Dozier, popravnom domu na Floridi koji je rado 111 godina i u kojoj su štićenike zlostavljali. Istraga je otkrila mnoge neobilježene grobove i užasnu povijest emocionalnog i fizičkog zlostavljanja učenika. TIME je roman proglasio jednom od najboljih knjiga desetljeća, a 2020. nagrađen je Pulitzerovom nagradom za fikciju. Sada je snimljen film koji je dobio sjajne kritike.
Roman "The Sing Sing Follies" Johna H. Richardsona i kazališni komad "Breakin' the Mummy's Code" Brenta Buella nadahnuli su Clinta Bentleyja i Grega Kwedara za scenarij, a priču su napisali Bentley, Kwedar, Clarence Maclin & John "Divine G" Whitfield. Zatvorska drama govori o stvarnom programu Rehabilitacije kroz umjetnost u zatvoru s maksimalnim osiguranjem, zloglasnom Sing Singu. Katherine Vockins osnovala je, naime, 1996. program Rehabilitation Through the Arts (RTA) u Sing Singu. Ideja je bila da kazalištarci zatvorenicima osiguraju nastavni plan i program radionica cijele godine. Producirali su nekoliko predstava u Sing Singu i pokazalo se da su dramske tehnike koje su učili dovele do značajnih poboljšanja u kognitivnom ponašanju i smanjenju recidiva nakon uvjetnog otpusta. Sada je program prikazan u hvaljenoj drami u kojoj glumi sjajan Colman Domingo uz glumačku postavu uglavnom stvarnih bivših zatvorenika.

No spoj književnosti i filma u Hollywoodu nije ništa novoga. Naprotiv.  Mnogo se slavnih pisaca našlo u "tvornici snova" gdje su, neki više, a neki manje uspješno, pisali scenarije. Najstariji nominirani scenarist i koji je dobio zlatni kipić bio je James Ivory za scenarij po knjizi "Zovi me imenom svojim" Andréa Acimana. Imao je 89 godina i 270 dana. Najmlađi je pak dobitnik 32godišnji Charlie Wachtel za scenarij po memoarima "Black Klansman" iz 2014. Rona Stallwortha. A najmlađi nominirani scenarista bio je Joseph L. Mankiewicz, jedan od četvorice za scenarij za film "Skippy" po stripu i romanu Percyja Crosbyja. Imao je 22 godine i 236 dana.

Često su režiseri pisali i adaptirali scenarije pa je John Huston napisao scenarij po romanu Rudyarda Kiplinga "Čovjek koji je želio biti kralj" i po istoimenom romanu C. S. Forestera "Afričku kraljicu". Forester je napisao serijal o kapetanu Hornbloweru što je također "prebačeno" na filmsku vrpcu. A tu je i "Džungla na asfaltu" po romanu W. R. Burnetta (koji je napisao i "Malog Cezara", biografiju mafijaškog bossa Salvatorea Maranzana, a film koji je proslavio Edwarda g. Robinsona je režirao Mervyn LeRoy) i "Blago Sierra Madre" po romanu B. Travena. Richard Brooks je napisao scenarij po dramama Tennesseeja Williamsa "Mačka na usijanom limenom krovu" i "Slatka ptica mladosti", pa "Braću Karamazove" Dostojevskog, "Lord Jim" po romanu Josepha Conrada, "Hladnokrvno ubojstvo" Trumana Capotea i sceanrij temeljen na bestseleru "Tražeći gospodina Goodbara" Judith Rossner. Ne smijemo zaboraviti i roman Sinclaira Lewisa "Elmer Gantry" i kratku priču "Babylon Revisited" F. S. Fitzgeralda po kojoj je napisao "Posljednji put kad sam vidio Pariz". Sve je filmove i režirao.

"Let iznad kukavičjeg gnijezda" je američka psihološka komedija-drama iz 1975. koju je režirao Miloš Forman, prema romanu Kena Keseyja. Inspiraciju je dobio kad je radio noćnu smjenu u veteranskoj bolnici Menlo Park, često razgovarao s pacijentima i nije vjerovao da su "ludi", već da ih je društvo izbacilo jer se nisu uklapali u konvencionalne ideje o tome kako bi ljudi trebali ponašati se. Roman je preko noći postao bestseler a 1963. je adaptiran u uspješnu kazališnu predstavu a 1975. je snimljen zaista sjajan film. Eric Rothe je po romanu "Forrest Gump" Winstona Grooma napisao scenarij, kao i po knjigama "Ubojice cvjetnog mjeseca" Davida Granna (sa Scorseseom ), pa po slavnoj priči F. S. Fitzgeralda "Neobična priča o Benjaminu Buttonu", i za "Dinu" Franka Herberta. Michael Wilson napisao je mnogo adaptacija: po romanima Pierre Boullea snimljeni su "Most na rijeci Kwai" i "Planet majmuna", po životu T. E. Lawrencea i njegovom romanu iz 1926. "Sedam stupova mudrosti" prekrasan film "Lawrence od Arabije", i sjajan "Mjesto pod suncem" po romanu "Američka tragedija" velikog Theodorea Dreisera iz 1925. Valjda svi znaju da je suradnja Francisa Forda Coppole i Maria Puza urodila s "Kumovima", a da je "Apokalipsa sada" adaptacija "Srca tame" Josepha Conrada. I da je posegnuo za "Drakulom Brama Stokera" i napravio krasan "Bram Stoker's Dracula" ali i "Cotton Club" za koji je napisao scenarij po romanu Jamesa Haskinsa iz 1977.

Mnogo je sjajnih knjiga "prebačeno na film", od "Zameo ih vjetar" odnsno Prohujalo s vihorom Margaret Mitchell, "Moja Afrika" Karen Blixen, Engleski pacijent Michaela Ondaatjea, Nema zemlje za starce, I konje ubijaju,. zar ne?, Francuska veza, Svi predsjednikovi ljudi,
bestseleri poput Djevojka s tetovažom zmaja, Sjećanja jedne gejše, Ralje, Mistična rijeka, Čokolada, Zelena milja, Misery, Začarani travanj...
Ali i mnogo klasika - Dickensov Oliver Twist, Male žene, Emma i Razum i osjećaji Jane Austen, Hamlet, Mary Poppins, Veliki Gatsby, Put oko svijeta za 80 dana, Starac i more, Soba s pogledom, Odavde do vječnosti, Opasne veze, Frankenstein, Div, Povijest Toma Jonesa, Put u Indiju, Anna Karenjina, Pygmalion (My Fair Lady), Doba nevinosti , Žena francuskog poručnika, Rita Hayworth i iskupljenje u Shawshanku, Žena kojoj sam čitao, Gigi, Ben-Hur, Poštar po romanu Antonia Skármete, do Tolkinovog Gospodara prstenova i Hobita, Dine, pa Ostaci dana, Gospodar plime... A tu su i drame, autobiografije, biografije...

Mnogo je sjajnih knjiga "prebačeno na film", od "Zameo ih vjetar" Margaret Mitchell, "Moja Afrika" Karen Blixen, "Engleski pacijent" Michaela Ondaatjea, "Nema zemlje za starce", "I konje ubijaju, zar ne?", "Francuska veza", "Svi predsjednikovi ljudi", pa bestseleri poput "Muškarci koji mrze žene" koja je nakn švedske dobila i američku verziju, "Sjećanja jedne gejše", "Ralje", "Mistična rijeka", "Čokolada", "Zelena milja", "Misery", šarmantan Začarani travanj...
Ali i mnogo klasika - Dickensov Oliver Twist više je puta adaptiran kao i, Male žene, romani Jane Austen (Emma i Razum i osjećaji), mnogo Shakespearea (često Hamlet), Mary Poppins, Veliki Gatsby, Put oko svijeta za 80 dana, Starac i more, Soba s pogledom, Opasne veze, Frankenstein, Div, Tom Jones, Put u Indiju, Anna Karenjina, Pygmalion (My Fair Lady), Doba nevinosti , Žena francuskog poručnika (u nas prevedena kao "ženska", Rita Hayworth i iskupljenje u Shawshanku, Žena kojoj sam čitao, Gigi, Ben-Hur, Poštar po romanu Antonia Skármete, do Tolkinovog Gospodara prstenova i Hobita, Dine, pa su tu lijepi Ostaci dana, Gospodar plime... A tu su i drame, autobiografije, biografije... Od prvih Oscara kad su adaptirali djela nekih pisaca - O.Henryja, Remarquea, Roberta Louisa Stevensona, Kiplinga, Dashiella Hammetta na primjer i Male žene, (prva verzija je iz 1932). do danas, knjige - priče, romani, drame, biografije, autobiografije, krimići, horrori, ljubići - izvor su ideja, viđenja, vizija koje pretvaraju u filmove. Neki nam se svide, neki nas obore s nogu, neke zavolimo na prvo gledanje, a neki nam se sviđaju. Baš kao i knjige.