Najbolji horori svih vremena

11.03.2020. 19:31:46

Kad napišemo horror znamo da je žanr dobio ime po engleskoj riječi za užas. Takvi su ti romani – prepuni jeze, strave, i užasa bez obzira je li riječ o čudovištima, ukletim kućama, velikim ili malim ljudima koje nikako ne bismo voljeli sresti. Sasvim je dovoljno da nam stoje na policama za knjige… Volite li da vas se prestraši, osjećate li strast prema dobrim pričama iako će vas svaki nagli pokret nekoga oko vas natjerati da skočite, evo djela koja su odabrana kao najbolja iz ovog žanra.

Isijavanje, The Shining, Stephen King, 1977.

Treći roman koji je objavio i prvi bestseler kojeg je imao, a da je knjiga tvrdo ukoričena zacementirala je njegovo ime na listi najboljih pisaca horrora. King je odsjeo u hotelu The Stanley Hotel 1974,. oporavljao se od alkoholizma pa je i glavni junak Jack Torrance čovjek koji je imao problema s alkoholom i koji želi postati pisac. Zato i uzima posao čuvara povijesnog Overlook Hotela u planinama Colorada koji je zimi zameten snijegom. Sa ženom i sinom Dannyjem a on "isijava" odnosno, vidovit je, useljava u ogroman hotel koji ima svoje tajne… Popularnosti romana pomogao je i sjajan film Stanleya Kubricka, ali bilo film bilo knjiga, pripremite se – noćna mora je zagarantirana.

Dracula, Bram Stoker, 1897.

Otkud ideja za vampira, da li po našem Grandu ili slavenskoj mitologiji, sasvim svejedno – "Dracula" je sjajan roman i jedan je od pet najčešće preporučivanih za čitanje od književnih poznavatelja, pisaca raznih profila – odmah je postao hitom, a svrstavaju ga u mnoge žanrove: gotičke romane, vampirske romane, horrore, avanturističke.. Napisao ga je Irac Bram Stoker i svijet upoznao s grofom Draculom. Rumunjski prokleti grof želi iz Transilvanije preseliti u Englesku jer mu treba nova krv, ali i sljedbenici. Niste li do sada pročitali originalnu priču, vrijeme je: Jonathan Harker odlazi u Transilvaniju poslom, da pomogne grofu Draculi kupiti nekretnine u Engleskoj. Taj će posao mladom pravniku pomoći u karijeri, misli, jer kod kuće ostavlja zaručnicu Minnu. Ali u dvorcu će otkriti jezive stvari, a dolaskom u Englesku grof će se dočepati Minnine prijateljice Lucy oko koje se motaju tri pristala mladića; liječnik John Seward, Quincey Morris i budući lord Arthur Holmwood. … jedini je spas profesor Abraham Van Helsing, liječnik kojem je jasno da postaje i nečiste sile koliko god to neznanstveno zvučalo. Borba započinje. Iako je radnja romana izmišljena, Stoker je neke povijesne činjenice ukomponirao u knjigu – Vlada III Draculu od Valahije, koji je u ratovima uglavnom pobio sve neprijatelje, zaustavio navalu otomanske vojske pa je ispao heroj što ne umanjuje činjenicu da je pobio 100 000 ljudi od kojih većinu tadašnjom tehnikom smaknuća - nabijanjem na kolac. Otud mu i nadimak Tepeš, Nabijač. Roman je kombinacija dnevnika, pripovijedanja i - zaista dobitna kombinacija.

Ukleta kuća Hill, The Haunting of Hill House, Shirley Jackson, 1959.

Kad je nedavno s prikazivanjem krenula (treća) adaptacija slavnog romana Shirley Jackson očekivanja su bila velika - prva je verzija iz 1959. bila dobra, ali ona druga katastrofalna. Priče o najpoznatijoj ukletoj kući u cijeloj Americi tema je koje se uhvatila kraljica horrora i napisala roman koji je i danas pojam strave i smatra se najboljim romanom o duhovima napisanih u 20. stoljeću. Bračni par Crane s petoro djece uselit će se u kuću 1992. Hill House je ljetnikovac na mjestu koje je negdje u brdima, ne znamo točno gdje. Dr John Montague je specijalist za nadnaravno, sramežljiva Eleanor Vance koja brine o svojoj zahtjevnoj i nepokretnoj majci što joj je zaustavilo život, umjetnica Theodora, a Luke Sanderson je mladi nasljednik ljetnikovca. Montague iznajmljuje kuću za ljeto jer želi pronaći znanstvene dokaze o postojanju natprirodnog. Pozvao je u goste nekolicinu ljudi, ali samo Eleonor i Theodora pristaju doći i ostati u kući, u hajdmo reći izolaciji s Montahueom i Lukom. Tu su i domari, bračni par Dudley kojima ne pada na pamet noću biti blizu kuće. U njoj je naime bilo i samoubojstava i ubojstava. Kako pada mrak, u kući se zaista nešto zbiva pa hrabra četvorka ima, hm, pune ruke posla. Ali, iskustva koja će dobiti daleko su od onog što su mogli zamisliti…

Rosemaryna beba, Rosemary’s Baby, Ira Levin, 1967.

Rosemary i Guy Woodhouse usele u stan u staroj gotičkoj kući Bramford u New Yorku. Guy pokušava uspjeti kao glumac, a mladi i zaljubljeni ne shvaćaju ozbiljno upozorenja da je kuća Bramofrd na lošem glasu: zbila su se tu čudna ubojstva, prakticira se vještičarenje. Guy je zaokupljen svojom karijerom i ne dijete koje pak Rosemary jako želi… Susjedi, bračni par Castevet srdačni su prema mladom paru, no dok ih Rosemary smatra dosadnima i nametljivima, Guy se s njima počne družiti. Guy pristane da "idu na dijete" , nakon strašne noćne more stvarno otkrije da je trudna… Svi susjedi paze na mladu buduću mamu, no njoj je sve jasnije da nešto ne valja… Kad otkrije što, prekasno je. Savršeno jeziv roman i danas će vas podjednako užasnuti kao i one prve čitatelje 1960-ih kad je rasprodano četiri milijuna primjeraka jer ovo je doista jedan od najboljih. Remek-djelo.

Amityville horor, The Amityville Horror, Jay Anson, 1977.

I ovo je priča o jednoj ukletoj kući, ali ništa manje dobra. Mlada obitelj Lutz useli u novu kuću koja izgleda kao da je iz njihovih snova. Ali snovi mogu biti lijepi, ili postati noćne more. Samo 28 dana kasnije obitelj bježi iz kuće glavom bez obzira i iza sebe ostavlja sve.. Ideja za roman potekla je od strašnog zločina kad je 1974. Ronald DeFeo Jr. ubio šestoro članova svoje obitelji na južnoj obali Long Islanda, u staroj kolonijalnoj kući u kojoj su živjeli. Osuđen je za ubojstvo, ali priči tu nije kraj jer se 1975. u kuću, koju su kupili za samo 80 000 USD-a, useljavaju George i Kathy Lutz s troje djece. Nakon 28 dana bježe iz nje skoro sluđeni zbog duhova koji su ih terorizirali… Lutzovi su ispričali Ansonu što se sve događalo, a on je tih 45 sati snimljenog materijala pretočio u ovu sjajnu knjigu. Kuća je zaista slavna, a gotovo je nevjerojatno da ima nove vlasnike…

Nešto nam se zlo privlači, Something Wicked This Way Comes, Ray Bradbury, 1962.

Jim i William najbolji su prijatelji. Imaju 13 godina i te će jeseni upoznati nešto o čemu sanjati nisu mogli – zlo. Putujući cirkus-luna park koji dolazi u njihov gradić, Green Town vodi Mr. Dark koji zna sve tajne želje svakog stanovnika. Nije on tu da tajne želje ispunjava, o ne, on ima sasvim druge planove: želi ih porobiti… Dječaci će naučiti i kako se suočiti sa strahom, i kako želje imaju svoju cijenu.

Slika Doriana Graya, The Picture of Dorian Gray, Oscar Wilde, 1890.

Dorian je prelijep mladić. Pitanje je samo, koliko je lijep iznutra? Jer nakon što slikar Basil Hallward naslika njegov portret, Dorian postaje svjestan da je nevjerojatno lijep i to koristi za sve moguće užitke. No nakon vrlo neugodnog događaja on primijeti da se njegov portret promijenio. Ispočetka ga to ne brine, no kako nastavlja biti sve opakiji i nemilosrdniji, slika koju sada drži sakrivenu i pod ključem - stari - ne i Dorina koji je mladolik, besprijekorne ljepote. Portret pokazuje sve što njegova izopačena i mračna duša nosi. Naravno da je roman odmah izazvao skandal kad je objavljen, cenzuriran, ali danas je to roman koji jednostavno morate pročitati. Zgodna je priča kako su se Oscar Wilde i Sir Arthur Conan Doyle našli na ručku s urednikom Lippincott Monthly Magazinea, gdinom J. M. Soddartom koji je od njih naručio po novelu. Doyle je odmah isporučio "Znak četvorice", The Sign of Four, no Oscaru je dulje trebalo – devet mjeseci kasnije Soddart je dobio roman – o Dorianu Greyu.

Paklena kuća, Hell House, Richard Matheson, 1971.

Amerikanci baš vole priče o ukletim ili opsjednutim kućama – pa tako i Matheson. U kuću Belasco dolaze dr. Lionel Barrett, fizičar s interesom za parapsihologiju, njegova žena Edith i dva medija, Florence Tanner i Benjamin Franklin Fischer koji je, jedini već bio u kući 30 godina prije. Belasco je naime, najukletija kuća na svijetu pa joj otud i nezgodan nadimak "Paklena kuća" iako bi bolje bilo "Kuća pakla".

Ono, It , Stephen King, 1986.

King je kralj, a sada svi znaju za "It", "Ono" što nas užasava i to jako uspješno od 1986. Pratimo događaje ljeta 1957. kad sedmoro djece, šestoricu dječaka i jednu djevojčicu, proganja čudno biće koje manipulira i iskorištava njihove strahove i fobije da bi ih…. Brrrr. Djeca nestaju, stanovnici gradića Derryja ne znaju što je na stvari sve dok se ne sazna da se svakih 27, 28 godina budi čudovište kako bi uhvatilo nove žrtve, mahom djecu. Zato ima oblik klauna… Tko nije imao problema s klaunovima, sad će ih imati. King je priču smislio 1978. a počeo je pisati 1981. i to je njegova 22 knjiga i 18 roman. Zapravo je imao ideju da "Ono" bude trol, a ne klaun, ali... To je bila, bez obzira na to što je horror najprodavanija knjiga u Americi 1986. U mini-seriji iz 1990. klauna Pennywisea glumi sjajni Tim Curry, a sada je to zlo Bill Skarsgård…

Egzorcist, The Exorcist, William Peter Blatty, 1971.

Ima priča o uspjehu ovog romana no ukratko – Blatty je inspiraciju dobio iz novinskog članka o egzorcizmu 1949. nad dječakom u Marylandu, te otkriću britanskog arheologa Geralda Lankestera Hardinga po kojem je stvorio lik oca Merrina, a koji je otkrio Svitke Mrtvog mora. Regan MacNeil kćer je slavne glumice koja se odjednom strašno razboli. Mi znamo da je jezuit Lankester Merrin na arheološkom nalazištu u sjevernom Iraku otkrio kip asirskog demona Pazuzu. Maerrinu je jasno po znakovima da je pred njim velika bitka jer već ima iskustva s egzorcizmom, istjerivanjem vraga u Africi. Hoće li spasiti Regan i koliko će pomoći otac Karras koji ima dvojbe o svojoj vjeri… Filmska verzija osim Linde Blair koju je uloga opsjednute djevojčice zabetonirala kao horror ikonu, ima i sjajnog glumca Maxa von Sydowa.

Interview s vampirom, Anne Rice, 1976.

Novinaru će nevjerojatnu priču ispričati prelijepi Louis. Priča je to o mladiću kojeg je vampir Lestat pretvorio u besmrtno biće. Kultni roman Anne Rice, i vampirski i gotički, njezin je debut na književnoj sceni. Roman je nastao po kratkoj priči koju je napisala 1968. i stvorila jednog od najzanimljivijih vampira, Louisa de Pointe du Laca koji s plantaže u Louisiani 200 godina prije nego a upoznajemo kao našeg pripovjedača, teško podnosi gubitak brata. To iskorištava Lestat de Lioncourt koji traga za savršenim kompanjonom pa Louisa pretvara u vampira i uči ga novom životu. Ispočetka Louis uživa u novom životu, hrani se ljudima, okrutan je i svirep, ali s vremenom se želi maknuti od Lestata koji nikada ne pokazuje ni trun osjećaja. Louisu oni nisu zamrli. Kad pronađe petogodišnju djevojčicu uz tijelo njezine majke koju je pokosila kuga, Louis se smili, no Lestat i malenu pretvori u besmrtno biće. Nazove je Claudia i ona će biti njihova vampirska kćer. No 20 godina kasnije ona je žena zarobljena u tijelu djevojčice pa s Louisom ubije Lestata kako bi se zauvijek oslobodili bešćutnog "oca". Putuju po Europi ne bi li pronašli sebi slične i te će pronaći tek u Parizu. Ali, Lestat je preživio i sad je žedan kao nikada prije – ne samo krvi, već i osvete.. Anne Rice je napisala roman kad je oplakivala smrt svoje petogodišnje kćeri. Ovo je njezin debitantski roman, odmah je stekao poklonike pa do danas ima 11 nastavaka. To su Vampirske kronike. A o filmu s Bradom Pittom i Tomom Crusom da i ne govorimo…

Priča o duhu, Ghost Story, Peter Straub, 1979.

U gradu Milburn upoznat ćemo četvoro junaka. Oni su starci, prijateljuju cijeli život i tu i tamo se nađu i pričaju priče o duhovima. Ali, pitanje je jesu li to samo priče. Jer kad jedan od njih iznenada umre, ostala trojica počinju imati noćne more u kojima i oni umiru. Sve je to zbog događaja iz djetinjstva koji se ne samo vratio, već će ih progoniti sada više nego do sada. Jer, prošlost se ne može zakopati, a oni su okrvavili ruke..

Kad jaganjci utihnu, The Silence of the Lambs, Thomas Harris, 1988.

Mlada agentica FBI-a Clarence Starling na početku je karijere kad je šef pošalje na zadatak – treba napraviti psihološke profile serijskih ubojica. Zato joj treba pomoć sjajnog forenzičnog psihijatra Hannibala Lectrea. Problem je samo što je on i serijski ubojica i kanibal i u zatvoru je. ali, zadatak kao zadatak, mora se obaviti jer FBI pokušava uhvatiti serijskog ubojicu Buffalo Bulla čiji je modus operandi da prvo otme debele žene, izgladnjuje ih dva tjedna, a onda ih ubije i odere im kožu dok ostatke baci u obližnje rijeke. Lecter možda može pomoći, ali želi i nešto za sebe pa se njegova veza s Clarence produbljuje – on postaje njezin psihijatar ili barem to pokušava jer nanjuši da se djevojka ima traumu iz djetinjstva. Stravičan dio priče o ovoj knjizi je to što su Harrisa inspirirali stvarni ljudi i događaji, a lik ubojice oblikovao je po najzloglasnijim serijskim ubojicama.

Coraline, Neil Gaiman, 2002.

Coraline je namijenjena mlađoj publici, no to ne znači da je i prikladna – naravno, ovisi koliko su mladi. Jeziva je dovoljno i za nas velike. Djevojčica Coraline istražit će svoj novi dom i pronaći će 21 prozor i 14 vrata od kojih se otvara i zatvara njih 13. Što je s 14 vratima? Njih će otvoriti Coraline i pronaći prolaz do druge kuće koja je identična njezinoj, a opet, drastično je različita. Kako? Čitajte…

Otok doktora Moreaua, The Island of Dr. Moreau, H. G. Wells, 1896.

Odmah ćemo reći – roman je H. G. Wells napisao 1896. Sjajan je to roman i daleko ispred svog vremena, no tako je to s Wellsom. "Otok dr Moreaua" je gotovo pa predskazanje neetičnog korištenja genetskog inženjeringa koji nam kao civilizaciji opasno visi nad glavom… Edward Prendick je brodolomac kojeg će spasiti Montgomery, asistent vlasnika otoka. Uskoro će shvatiti da je njegov domaćin, vlasnik otoka, čudan lik. Da je samo ekscentričan, to bi bio manji problem, no Dr. Moreau poludjeli je znanstvenik koji vivisekcijom stvara nova bića – hibride čovjeka i životinje. Prendick ima znanstveni background pa mu ime doktora nije nepoznato. Eminentni londonski fiziolog koji je svoje jezive eksperimente javno izložio - zato je i pobjegao iz Engleske. Dok Moreau "radi" na čovjeku-pumi, Prendick slučajno sretne grupu ljudi koji strašno sliče svinjama. Napada ga čudovište kojem čudom pobjegne, ali nikako da dobije odgovore. Kad uđe u laboratorij koji je inače pod ključem, naći će čovjeka-majmuna, ali to je tek početak. Džungla vrvi bićima koje je stvorio Moreau, koji žive po Zakonu koji je napisao njihov stvoritelj – ne smiju se ponašati kao zvijeri, ne smiju jesti svježe meso, no može li se to kontrolirati? Jer Moreau kaže Prendicku kako je Narod zvijeri nastao od životinja, a ne ljudi. Radi na tome već 11 godina s idejom da potpuno preobrazi životinje u ljude, no koliko god je došao do umalo pa savršenstva, dogodi se da prevlada životinjski instinkt. Nakon što Prendick ostane sam na otoku, okružen narodom zvijeri vidi kako se vraćaju svojim životinjskim nagonima… Galerija likova koju je Wells složio je nevjerojatna – čovjek hijena, čovjek majmun, žena puma, satiri, žena lisica, čovjek ocelot, pasočovjek, vukočovjek i vukožena… i to, ne zaboravite 1896.!! Ono što je tužno su filmske adaptacije, mahom loše što je uz ovakav predložak baš šteta. Andy Serkis? Anyone?

Predskazanje, The Omen, David Seltzer, 1976.

Američki diplomat Robert Torn nestrpljivo čeka na hodnicima rimske bolnice dok njegova žena Katherine rađa – napokon će biti obitelj. Ali, sreću zamjenjuje užas kad mu kažu da je dijete umrlo na porođaju. Zabrinut za svoju ženu, pristaje na ideju bolničkog svećenika oca Spiletta – uzet će dječaka čija je majka umrla na porođaju, ali o tome ništa ne kaže Katherine. Tako se iz rodilišta vrate kao roditelji dječaka kojem daju ime Damien. Robert iz Rima s obitelji seli u novi dom kad ga imenuju američkim veleposlanikom u Ujedinjenom kraljevstvu. Odjednom se počnu događati čudne stvari: pred kućom se pojavi veliki rottweiler, Damienova se dadilja objesi na rođendanskoj zabavi dječaka vrišteći da je to za njega, a nova dadilja, gđa Baylock dolazi nenajavljeno i sasvim se drugačije odnosi prema djetetu. Nešto nije u redu. Damien ne želi ući u crkvu, u Zoološkom vrtu životinje panično bježe kad se mali pojavi... Svi poznajemo film, a knjiga je… znate već, bolja. Klasična je to priča o antikristu koji dolazi u naš svijet u liku dječaka. Može li se ubiti dječaka koji je vrag ili ubiti vraga koji je u liku – dječaka?

Fantom iz Opere, Le Fantôme de l'Opéra, Gaston Leroux, 1909.

Neka vas ne zavara slavni musical ili Gerard Butler kao Fantom. Christine Daaé odrasla je u Pariškoj Operi nakon što je njezin otac, slavni violinist umro. Osim uspomena Christine ima i tatino obećanje– da poslat će joj anđela glazbe da je vodi. I stvarno, djevojka uskoro čuje glas koji joj pomaže pri pjevanju. Ali, glas nije neki benevolentni tajanstveni učitelj već stanovnik Opere, Fantom koji zapravo vlada velebnom zgradom. Christine je njegov projekt, ali i opsesija a kad se djevojka zaljubi u Raoula, Fantom postaje ne samo ljubomoran već i osvetoljubiv. Lerouxa su nadahnuli povijesni događaji u Pariškoj Operi u 19. st koje je saznao kao novinar. Trebao je biti pravnik , ali je prokockao obiteljski novac pa se zaposlio kao reporter za L'Echo de Paris. Fascinirali su ga Poe i Doyle, pa je napisao nekoliko romana, a treći je ovaj, o Fantomu. Kako je pisao o Operi priču je čuo tamo, šuškalo se o Fantomu od dana kad je zgrada završena. Podzemno jezero koje je zaista ispod Opere točno je opisao – i danas se koristi za obuku vatrogasaca jer tako treniraju plivanje u mraku. Pad lustera je isto navodno stvaran događaj. A Fantom? Leroux je do svoje smrti branio Fantoma govoreći da su sve glasine zapravo istinite, jer u prologu je opisao svoju potragu za Fantomom, duhom koji vjerojatno i danas luta hodnicima Opere. A znamo li da su u Weberovoj operi Der Freischütz 1841. koristili kostur jednog učenika baleta… što su očekivali?

Zbirka priča, Edgar Allan Poe - Crni mačak - neprikosnoveni kralj horrora

Melankolija, sjaj, strastveni lirizam i muka Edgara Allena Poea zastupljeni su u svakoj zbirci ovog velikana. Remek-djela prepuna mračnih tajni, terora, humora i avanture treba pročitati. Priče poput "Priča o srcu", "Amdon Amontillada", "Crni mačak", "Maska crvene smrti", "Ubojstva u ulici Morgue" samo su neke, a definirale su i američki romantizam i umjetnost pripovijedanja i osigurali Poeu status ne samo kultnog pisca, već i jednog od najdirljivijih književnih glasova devetnaestog stoljeća. No neka vas to ne zavara – priče su jezive. A Poe je majstor!

Trebamo razgovarati o Kevinu, We Need to Talk About Kevin, Lionel Shriver, 2003.

Roditelji misle da poznaju svoju djecu, ali ovaj nas roman prisiljava čitatelje da se zapitaju – poznaju li ih zaista? Što ako je dijete stranac, što ako u roditeljima izazva strah i užas? Što ako je dijete - čudovište? Jer to se dogodilo Evi Khatchadourian koja nam u ovom romanu priča o svom sinu koji je tek tinejdžer, ali i ubojica. Kevin je upao u školu i ubio devetoro učenika i dvoje odraslih. Nakon masakra u školi Eva piše mužu Franklinu i opisuje i povijest njihovog odnosa i događaje u Kevinom životu, ali taj je masakar samo kulminacija. Kevin je psihopat od rođenja i to Eva vidi, ali ne i Franklin pred kojim je mali sasvim drugačiji.

A evo još nekih... koji izazivaju i stravu i užas i jezu i... dakle, samo za one hrabre.

Okretaj zavrtnja - po mnogima najbolji roman o duhovima. Čitajte samo po danu, uz puno svjetla...