Pariz kroz knjige

"Bel Ami" je francuski klasik iz 19. stoljeća, drugi roman Guya de Maupassanta, prvi put objavljen 1885. Priča je to o naivnom mladiću Georgesu Duroyu koji očajnički želi postati član više klase. Tri je godine ratovao u Alžiru, nema perspektive sve dok slučajno ne dobije posao. Zaposli se kao novinar, ali tu nema velike zarade, pa se upušta u niz ljubavnih pustolovina. Nema skrupula, ali dame ga vole pa se brzo uspinje na društvenoj ljestvici. Ponajviše jedna koja je i zaslužna za njegovu karijeru, uspon i na kraju - brak. Kronika francuskih društvenih prilika u kojima se sjajno snalazi drski mladić, zavodnik koji mirno spava noću jedan je od mnogih kakve susrećemo oko nas. Kako se neke stvari ne mijenjaju, Bel-Ami je i danas najpopularnije djelo Guya de Maupassanta - jednostavno, istinito i uvjerljivo. Taj "lijepi prijatelj", Bel-Ami čita se bez daha. Od nesigurnog seljačića do iskusnog manipulatora, osvajača niza bogatih dama ogrezlih u dosadu koje su jedva dočekale da mu skoče u zagrljaj, Duroy je jedan od onih koji uskoči u nove cipele takvom brzinom da vam se zavrti u glavi. A koliko je pariško visoko društvo 19. stoljeća bilo korumpirano - i naivno - baš kao i svako -  lijepo se vidi. Dobrodošli u La Belle Epoque.

Možda je u svijetu Victor Hugo poznat je po "Jadnicima" (Les Miserables), no "Zvonar" je roman koji je zaista omiljen. Srednjovjekovni Pariz nije sretno mjesto, a mi pratimo tragičnu gotičku priču grbavca Quasimoda, prelijepe Ciganke Esmerelde, kapetana Phoebusa i u požudu ogrezlog arhiđakona Claudea Frolloa. Živopisni opisi srednjovjekovnog Pariza i katedrale Notre Dame donijele su ne samo slavu piscu, već i rijeke turista koji su željeli vidjeti tu čarobnu crkvu da bi ostali zaprepašteni kad su vidjeli koliko je zapuštena i zatrpana. Francuzi k'o Francuzi, pokrenuli su akciju spašavanja crkve i voilà  – postala je simbolom Pariza.

Više od dvije godine na popisu bestselera New York Timesa i Pulitzerova nagrada dovoljan su mamac. A kad počnete čitati, zaboravite na sve ostalo. Drugi je svjetski rat, a naši su junaci slijepa 16 godišnjakinja Parižanka Marie-Laure LeBlanc i Nijemac, 18 godišnje siroče Werner Pfennig koji uspostavljaju nevjerojatnu vezu. Tu je i podzaplet koji uključuje misteriju najvrjednijeg dragulja u pariškom Prirodoslovnom muzeju s kojim imaju veze Marie-Laure i njezin otac, ključar muzeja i koji bježe iz Pariza.

U "Ženskom raju" posjetit ćete Pariz koji se brzo razvija u 19. stoljeću. Moderna robna kuća više je od utočišta kupca - to je simbol društva koje se mijenja, buržoazija uspinje, a klasni se odnosi mijenjanju. Velike robne kuće uništavaju male specijalizirane tekstilne radnje, a Zola k'o Zola, sjajno zapaža društvene promjene. Paleta likova je naravno tu, ljubavna priča također te sudbine nekoliko obitelji. Detaljno opisan svijet tkanina i kupovanja daje nam uvid na početke potrošačkog svijeta u kojem živimo. Ukratko - jedan od najboljih Zola. I pomalo vizija današnjice.

Malo smo u Londonu, malo u Parizu s ovim djelom Orwella koji je i dalje ako ne i malo više popularan od prošle godine. U pariškom djelu pratimo sudbinu perača suđa u skupom pariškom restoranu, a Orwell otkriva u kakvim uvjetima žive oni manje sretni Parižani. Pariz je uvijek romantičan, ali poput svakog grada ima i svoje tamnije, tužnije lice. Odličan je to podsjetnik da svaki grad ima svoju sirotinju i ljude koje nikako da pomazi sreća, a tužno je i što je ova potresna knjiga velikim djelom autobiografsko.

Priča smještena između Londona i Pariza. U Parizu smo bačeni u previranja na pariškim ulicama u samom vrhuncu strahovlade i znate što to znači - giljotina! Ovaj je roman i dalje popularan i utjecajan, a jedna je i od najprodavanijih knjiga u povijesti.

Patrick Modiano napisao je tamu i misterioznu priču koja počinje jednom nesrećom na ulicama Pariza. Tinejdžera autom udari automobil. Vozača se dječak sjeća, ali kroz maglu. Zaplet koji slijedi uključuje eter, policijski kombi, vozača kojeg kao da je zemlja progutala, put u bolnicu, kuverte prepune novca… Sve u svemu, kako je to već s Modianom, čarobna i pariška knjiga.

Drugi roman iz serije "Čokolada" vodi nas u Pariz. Vianne Rocher, sada Yanne Charbonneau, odustaje od čarolija i otvara chocolateriju na Montmartreu. Ne želi ništa više nego smiriti vjetar i zaštiti svoje kćeri. Ali, u živote im ulazi Zozie de l’Alba i započinje priču o izdaji, zavođenju i devijantnosti. Vianne ona podsjeća na nju samu, ali Zozie krade identitete, možda čak i sakupljačica duša. Sve se događa između Noći vještica i Božića, mračnija je od "Čokolade", i odiše mistikom…

Kad knjiga kombinira knjižaru, grad, knjigoznanca i malo ljubavi  – to je za sve dobitna kombinacija. Jean Perdu vlasnik je broda-knjižare u Parizu i ima nevjerojatnu sposobnost - točno zna koju knjigu njegov kupac u tom trenutku treba. Jedino ne može pomoći sam sebi. No kad otvori pismo svoje stare ljubavi, odluči ispraviti prošlost. Odvezuje brod i kreće na plovidbu... Originalno ime romana je "Soba lavande" no njemački je roman postao svjetski hit s promijenjenim imenom.

U svijetu poznata kao "Pariška žena" ova je knjiga istinita priča o pariškim danima Ernesta Hemingwaya i njegove prve žene Hadley. Ona je s mužem, mnogo mlađim i mnogo siromašnijim, stigla u Pariz gdje je on tražio svoje mjesto pod suncem. Ona mu je stopostotna podrška, a u Parizu će sresti niz ljudi koji su sami sebe izopćili iz svojih domovina. Tu je Gertrude Stein i njezin krug u kojem su najslavniji pisci toga vremena, a Ernest to tek mora postati. U bijednom stanu mladi pisac traži svoje riječi, dok se Hadley bavi njihovim sinom i polako postaje teret. Hemingway uzima što treba, ostavlja što mu (i tko mu) ne treba. 

Napisala: Sandra Veić Sukreški