Košarica
Izbornik

Vječno pitanje - knjiga ili film?

Vječno pitanje - knjiga ili film?

Iako često „iskoči“ pitanje je li bolja knjiga ili film, riječ je o dva medija. Knjigu čitamo i sami stvaramo slike, boje, zvukove i mirise, zamišljamo likove i mjesta o kojima čitamo. Film je viđenje nekoga drugoga. Daje nam zvuk i sliku, boje i lica no svatko od nas zamišlja junake drugačije. Zgodno je i da  se za neka klasična djela književnosti,  djeca u školi pomuče kad pišu lektiru i kad moraju opisati neki lik – u knjizi, naime, nema opisa junaka i ne znamo je li bio mršav, punašan, visok, nizak, ponekad čak ni koje je bila boja njegovih očiju ili kose. Zato je film sasvim osoban doživljaj  režisera. Knjiga je ipak osoban doživljaj čitatelja. Najbolje je  ta dva medija niti ne uspoređivati. No odluku naravno prepuštam vama! Najpopularniji pisci po čijim djelima se snimaju filmovi i serije svakako su: William Shakespeare, Charles Dickens, Alexandre Dumas, Otac, Dostojevski, Victor Hugo, Tolstoj, Jules Verne i Stephen King. Slijede Agatha Christie, J. M. Barrie pa Somerset Maugham, Burroughs (Tarzan), Hemingway, Sofoklo, Jane Austen, Euripid, Ian (James Bond) Fleming, Crichton, Aristofan, Tom Clancy i Frederic Forsyth. Pickbox videoteka https://www.pickbox.hr  do kraja osmog mjeseca u ponudi ima preko 40 filmova koji su nastali kao ekranizacije različitih romana, kratkih priča, memoara i putopisa. Sigurno niste znali da neki od ovih filmova imaju svoje tiskane parnjake! Evo mojih favorita: [caption id="attachment_8236" align="aligncenter" width="3000"] Photo Credit: Zade Rosenthal[/caption]

U POTRAZI ZA SREĆOM (The Pursuit fo Happyness)  Uz ovaj film priredite hrpu papirnatih maramica. Will Smith je, složit ćete se, dobro odglumio ovu tešku, no inspirativnu ljudsku priču. U filmu Smith glumi Chrisa Gardnera koji jedva spaja kraj s krajem, nastojeći osigurati bolju budućnost za svojega sina. On prodaje aparate za mjerenje gustoće kostiju o čemu se tada malo ili nikako vodilo računa. Ovaj dirljivi, emotivni film nastao je po autobiografiji Christophera Gardnera. On danas svoje vrijeme provodi držeći motivacijske govore više od 200 dana u godini. Kako? Možda vas knjiga i film inspiriraju… Možda ste primijetili da je originalan naslov knjige i filma „The Pursuit of Happyness“ a ne „happiness“. Nije slučajno – ispred dnevnog vrtića u koji Chris dovodi sina svakoga jutra bio je mural s tipfelerom.

SEDAM GODINA U TIBETU (Sieben Jahre in Tibet. Mein Leben am Hofe des Dalai Lama)  Već je poznato da obožavam istinite i motivacijske životne priče. Ovo je jedna takva. „Sedam godina u Tibetu: moj život na dvoru Dalaj-Lame“ putopis je poznatog austrijskog alpinista i geografa Heinricha Harrera te je vrijedno svjedočanstvo o događanjima u Tibetu za vrijeme i nakon Drugog svjetskog rata. Upravo je ova knjiga poslužila kao predložak za film „Sedam godina u Tibetu“ s Bradom Pittom u glavnoj ulozi. O Harreru bi se mogao snimiti još neki film – bio je u mnogo ekspedicija, od Aljaske i Anda do centralne Afrike, Amazone (s belgijskim kraljem Leopoldom III); penjao se na mnoge vrhove i neke prvi osvojio, napisao više od 20 knjiga, snimio više od 40 dokumentaraca, a nacionalni je prvak Austrije u – golfu i to dva puta. U Tibet se vratio 1980-ih i o tome napisao „Povratak u Tibet“.

MOJIH 200 GODINA (The Bicentennial Man) Uz „Buđenja“, Robin Williams glumi i u filmu „Mojih 200 godina“, no ovoga puta nije riječ o istinitoj priči. Film „Mojih 200 godina“ inspiriran je kratkom pričom „The Bicentennial Man“ Isaaca Asimova koja je poslužila i kao predložak za roman „The Positronic Man“ iz 1993. a kojeg je napisao  s Robertom Silverbergom. Williams glumi androida Andrewa čija je uloga da čisti po kući. U jednom trenu obitelj se počne pitati – je li Andrew dobro programiran ili postaje prava osoba? Andrew ima „glitch“, grešku i postaje društveno, empatično, kreativno, osjećajno biće.

ODAVDE DO VJEČNOSTI  (From Here to Eternity) Fotografija iz filma na kojoj par leži na plaži i strastveno se ljubi sigurno je jedna od najpoznatijih filmskih scena 20. stoljeća. Film je nastao po debitantskom romanu Jamesa Jonesa koji je ne samo stekao popularnost već i dobio National Book Award te proglašen jednim od 100 najboljih romana 20. stoljeća. Priča paralelno prati živote dva obična vojnika od kojih svaki ima svoje sjene i ljubavnu aferu profesionalnog i karijere željnog prvog narednika koji se bezglavo zaljubi u  ženu svoga zapovjednika. Sudbine „rasplete“ napad na Pearl Harbour. Vojnici su Montgomery Clift i Frank Sinatra koji su stacionirani na Havajima a narednik je Burt Lancaster. Roman je baziran na crticama iz Jonesova života, a neki su likovi navodno vjerodostojno precrtani iz stvarnoga života. Deborah Kerr i Burt Lancaster legendarni su filmski ljubavnici na plaži u zaljevu Halona čija se kemija sa seta preselila kratko i u stvaran život.

Koju bih ja knjigu voljela vidjeti ekraniziranu  u https://www.pickbox.hr videoteci? Definitivno: MALE ŽENE (Little Women) Tko od knjigoljubaca nije čuo za klasik  “Male žene”? Dirljivu priču  o obitelji, o četiri sestre i njihovoj mami. Od 1868. oduševljava mlade i malo starije čitatelje. Priča je bezvremenska iako je smještena u vrijeme Američkog građanskog rata. Obitelj March čine četiri sestre majka i otac. U živote obitelji March mi zavirujemo kad je otac već na frontu pa majka i kćeri strepe za njega, ali vidimo kako one žive i koliko su različite. Recimo i da su „male žene“ najvjerojatnije Dickensov termin koji opisuje ono vrijeme u kojem se preklapa djetinjstvo i „starije“ djetinjstvo (tinejdžersko doba) s „mladom ženstvenošću“, ulaskom u svijet odraslih. Jer najstarija 16 godišnja Meg idealna je „mala žena“ – lijepa, već spremna za brak, brine o mlađim sestrama i kućanstvu. Ona će biti i dobra žena, ali i ovisna o mužu. No 15 godišnja Jo to nikako neće postati. Snažna, tvrdoglava  odlučna i pomalo divlja zapravo je „sin“ Marchovih - ne želi ostati kod kuće već postati književnica i neovisna osoba. Jedna je od najomiljenijih ženskih likova književnosti. Treća je 13godišnja Beth, ljubazna draga, dobra, požrtvovna, krhka, mirna i glazbeno nadarena sestra koja nikada nema loše dane. Najmlađa je 12godišnja Amy, zlatokosa i plavooka, površna i često sebična, likovno nadarena. Sestre March vole, tuguju, imaju snove, muče se s oskudicom, ali nikada ne gube odanost i ljubav jedne prema drugima. Svakako divna poruka za obitelj. Knjigu toplo preporučujem iako vam je možda danas poznatiji film. 

Često prikazuju dvije verzije – u onoj klasičnoj iz 1949. Mervyna LeRoya mama je Mary Astor, a kćeri Elizabeth Taylor (Amy), June Allyson (Jo), Margaret O’Brien (Beth) i Janet Leigh (Meg), Laurence je Peter Lawford, a profesor Bhaer slavni slamatelj srca Rossano Brazzi. Film je zaradio više od šest milijuna dolara davne 1949. i danas ima status jednog od najpopularnijih filmova. Jasno da je Hollywood posegnuo za tim klasikom dječje književnosti pa je peti puta, u verziji Gilliana Armstronga ponovo sjajna glumačka podjela: gospođa March, Marmee (nedavno proglašena najboljom mamom u književnosti) je Susan Sarandon a kćeri su Trini Alvarado (Meg), Wynona Ryder (Jo), Claire Dainse (Bet) i Kirsten Dunst (Amy). Laurie je Christian Bale, učitelj Brooke Eric Stoltz, a Bhaer šarmantni Gabriel Byrne. Film je u prvih par dana prikazivanja zaradio više od šest milijuna USD, potom tri nominacije za Oscar.

Neki najboljom smatraju Cukorovu verziju iz 1933. s Kate Hepburn kao Jo. Postoji i nijema verzija, japanska i BBC-ijeva serija. Kako je moguće da se neko djelo prebaci na film sedam puta? I još nekoliko na televizijske ekrane? Ako je riječ o Louisi May Alcott i osobito ovoj knjizi, čuda nema. Jedino žalimo što ostali romani „Djevojčice rastu“, „Dječaci“ i „Djeca gospođe Jo“ nisu prebačene na film.

Pretraga

Tečaj €/kn: 7,53450 2022-11-30 18:08:11