Sestra Sigmunda Freuda – Goce Smilevski
Ovu knjigu svi hvale, a osvojila je i nagradu Europske unije za književnost 2010. godine te prevedena na više od 30 jezika, a Goce Smilevski dobio je nagradu Centralno europske inicijative za najboljeg europskog pisca do 35 godina. Dovoljno pohvala da se odlučim pročitati ovu knjigu.
Život Sigmunda Freuda u knjigama je do danas osvijetljen i opisan do posljednjeg dijela i kutka. No, književnik se zapitao što je s ostatkom Freudove velike obitelji? U ovoj, izmišljenoj (iako temeljnoj na činjenicama) autobiografiji Freudove sestre u Beču, upoznaje nas s Freud-ovom sestrom, mezimicom Adolfinom. Bila je jako vezana za slavnog brata, a njihov odnos je opisan s mnogo i nježnosti i surovosti. Kao djevojčica bila je boležljiva i cijelo njeno djetinjstvo obilježila je beskrajna bol i osjećaj nevoljenosti zbog majčinog odbacivanja. Majka je neprestano ponavljala kako bi bilo bolje da Adolfinu nije ni rodila. Na kraju, upravo je Adolfina ta koja je 90 godišnju majku njegovala i ispratila u smrt s mnogo (neuzvraćene) ljubavi i privrženosti. Adolfina je imala vrlo težak život. Zaljubila se u Reinera, depresivnog i tugaljivog prijatelja iz mladenačkih dana koji ju je ostavio zbog druge djevojke da bi joj se, nakon nekoliko godina, vratio. S Reinerom je ostala u drugom stanju no njegova depresija ga je natjerala na strašan čin - ubio se skokom u rijeku. Adolfina je od brata tražila da joj napravi pobačaj, a kofer pun dječje robice i stvari čuvala je do nasilnog odlaska u logor smrti. Od pobačaja se nikada nije oporavila te je deset punih godina provela u "ludnici" s Klimtovom sestrom Klarom koja joj je bila najbolja prijateljica. Klara Klimt je pak bila prva žena koja je u Beču nosila hlače i zalagala se za ženska prava zbog čega je bila stigmatizirana i zlostavljana.
Ovom pričom se baca novo svjetlo na život Adolfininog slavnog brata, ali i cijele obitelji Freud. Bilo je tu mnogo tuge, mržnje, odbacivanja, naglih smrti, samoubojstava i napuštanja i to toliko da se zapitaš kako je Freud mogao biti uspješan i učinkovit psihoterapeut. Kad je, star i već teško bolesni Sigmund emigrirao u London 1938. jer mu je dolaskom nacista ipak odobrena izlazna viza (najviše zbog međunarodnog ugleda i stečene slave koju je već imao), na popisu osoba koje su mogle s njim napustiti Beč nisu se našle i njegove četiri sestre. Sigmund ih jednostavno zaboravio (ili odbio) staviti na popis. Ostale su u Beču od kuda su vrlo brzo deportirane u logor gdje su 1943. ugušene u plinskoj komori u Theresienstadtu.
Na temelju sakupljenih podataka Smilevski je napisao snažan roman i veliku panoramu ranih 1900-tih. Zamislio je susrete i prijateljstvo Adolfine i Klare, sestre Gustava Klimta, te Ottle, Kafkine sestre i Adolfine. Na vrlo zanimljiv i surov način nam dočarava tu sjajnu eru sa svim svojim društvenim i intelektualnim okruženjima i konačnim slomom te, možemo reći civilizcije dolaskom nacista. Potresla me ova obiteljska saga ispričana na osjećajan i neobičan način. Toplo je preporučujem.
"Svi normalni ljudi normalni su na isti način, svaki ludi čovjek lud je na svoj način", rečenica je koju stalno ponavlja Klara Klimt u ovom romanu a koja ga u potpunosti obilježava.
Goce Smilevski rođen je u Skopju 1975. Studirao je na Sveučilištu Sv. Kiril i Metodij u Skopju, na Karlovu sveučilištu u Pragu i Centralnoeuropskom sveučilištu u Budimpešti. Radio je kao prodavač kristalnih predmeta u Pragu i profesor makedonskoga jezika u Kavadarcima, a trenutno je zaposlen u Institutu za makedonsku književnost u Skopju. Autor je romana "Planet neiskustva" (2000.), "Razgovor sa Spinozom" (2002.) i "Sestra Sigmunda Freuda" (2007., dopunjeno izdanje 2010.). Roman "Razgovor sa Spinozom", koji je u Makedoniji doživio pet izdanja, objavljen je i u Sjedinjenim Američkim Državama, Poljskoj, Sloveniji, Srbiji te Hrvatskoj. Dobitnik je niza književnih priznanja: Roman je godine Jutarnjega lista za roman "Razgovor sa Spinozom", dobitnik nagrade austrijskoga i makedonskoga PEN Centra za dramu "Tri kratka plesna koraka preko granice", te onu Centralnoeuropske inicijative za najboljega europskog pisca do 35 godina i za književnost Europske Unije za roman "Sestra Sigmunda Freuda".
Izdavač: buybook
