Košarica
Izbornik

Njemačka krimi senzacija - povijest stvarno piše najbolje priče

Njemačka krimi senzacija - povijest stvarno piše najbolje priče

Niste li do sada, svakako zapamtite ovo ime: Oliver Pötzsch. Nijemac rođen 1970. u Münchenu od 2008. uspješno privlači čitatelje serijom romana o Magdaleni i njezinom ocu Jakobu i ta čarolija traje i danas. Zovu ga neokrunjenim njemačkim kraljem povijesnih romana, ali nemojte odmah odmahnuti glavom – ovo su i krimići, i to prave napetice koje je teško pustiti iz ruku. Neobičan je svat taj Pötzsch. Njegovi su preci Kuisili, slavna njemačka krvnička dinastija koja je radila svoj posao od 16. do 19. stoljeća. To je bio ozbiljan posao, nepopularan, neophodan i svako je mjesto imalo svog krvnika kao i notara, medikusa, gradonačelnika i krčmara... Ali krvnici nisu bili ugledni građani, iako se bez njih nije moglo. Kopajući po obiteljskoj arhivi i slušajući priče koje su se prenosile s koljena na koljeno malo po malo su Pötzscha dovele do toga da napiše serijal o obitelji Kusil koja, ni kriva ni dužna, upada u nevolje. O sebi će Pötzsch reći da je oduvijek pisao, da je oduvijek smišljavao priče, uranjao u knjige, a onda radio kao scenarist za TV. Kad je pripremao TV prilog o svojim precima po majci, schongauskim krvnicima odjednom mu je postalo jasno – krvnik je sjajan junak za roman. A u njegovoj obitelji bilo ih je kroz stoljeća 14. Puno, puno. Sjajan je pisac taj Pötzsch koji osim zapleta, raspleta i galerije odličnih likova daje i malene turističke vodiče po Njemačkoj. Pametno napisane knjige donijele su mu popularnost i milijune prodanih primjeraka, te slavu van njemačkog govornog područja. Sada su prevedeni i kod nas i možemo samo reći – uživajte! O krvnicima i krvničkom poslu u Njemačkoj se malo znalo, pa je Oliver počeo pisati svake večeri, i malo po malo dogodio se prvi roman. Danas ih je osam, kod nas je prevedeno tri  i ne možemo dočekati ostale. Tu su i druge knjige koje je napisao – o crnim mušketirima, o Ludwigu bavarskom koji je gradio prekrasne dvorce i praznio carske blagajne, a kog su liječnici proglasili poludjelim bez da su ga ikada vidjeli – naravno, sjajan materijal za roman -, te najnovija o grobaru Rothmayeru koji s mladim inspektorom Leopoldom von Herzfeldtom mora otkriti tajnu Beča... U svakom slučaju,  Pötzsch je prezime koje svakako treba zapamtiti.

 Krvnikova kći

U bavarskom gradiću Schongau nakon Tridesetogodišnjeg rata je mirno. Zapravo, donekle je mirno. Gradić vida rane, život se vraća u normalu koja uključuje sve što svaki grad ima i danas: obitelji pune ljubavi i one koje to nemaju; bogate i siromašne, vrijedne i lijene, gladne i site, zle i dobre, ali kao i svaki grad na svijetu ima tajne, zlo, dobro, te javne i tajne, moguće i nemoguće ljubavi. Takva je nemoguća ljubav svakako ona Magdalene Kuisl i sina gradskog medikusa Simona – njen je gradski krvnik, Jakob, a njegov je otac gradski medikus kojem je važnije napiti se nego li liječiti. Problem je u kasti – krvnikova se kći može udati samo za krvnika ili u najboljem slučaju brijača. Ta su zanimanja, iako potrebna svakom gradiću i gradu, demonizirana, a neuk narod misli da su sigurno u paktu s vragom. Zato krvnici i brijači žive na kraju tih naselja, iza smrdljivih  kožara – doslovno na kraju gradića, naselja, grada, ljudi ih se po danu boje, ali kad zagusti njih će potražiti za pomoć. Ali, krvnici ne izvršavaju samo svoj posao – mučenje optuženih, ne nužno krivih dok ne priznaju pa ih onda i smaknu – barem ne Jakob. Jakob liječi, vidari, priprema lijekove i napitke, uvarke, poznaje svo ljekovito bilje i proučava drevne knjige učenjaka koje njemački studij medicine odbijaju. On o medicini zna više nego li stari medikus pa je Simon često kod njega jer želi biti liječnik koji liječi, a ne poput svog oca koji je nekada bio vojni ranar a sada ima samo poziciju, daje neučinkovite lijekove i sve što od toga zaradi zapije. Jednog dana iz rijeke izvuku dječaka koji na ramenu ima čudan simbol. On je siroče, jedno od nekolicine koju su posvojile obitelji, ali simbol uzbuni malenu zajednicu – za zločin optuže Marthu, gradsku primalju. Ona koja je porodila sve njihove žene i na svijet donijela svu djecu Schongaua, ona koja je ženama pomagala kod "ženskih bolesti", a muškarcima kod muških odjednom je od svih muškaraca proglašena đavoljom nevjestom. Jakob je uvjeren u njezinu nevinost, ali je po zakonu i naredbi mora mučiti ne bili priznala svoje grijehe". A onda se pojavi još jedno mrtvo dijete, pa još jedno.... 

Crni redovnik

Nedaleko Schongaua, gradića u kojem živi Jakob Kuisil sa svojom ženom i troje djece je mjesto Altenstadt. U siječnju 1660. Jakob je hitno pozvan – župniku je pozlilo. Kad stigne jedino što može utvrditi je da je simpatičan svećenik mrtav, ali jasno mu je i da to nije prirodna smrt. Župnik je otrovan, ali je prije smrti uspio  podijeliti tajnu o drevnom grobu kojeg je otkrio ispod crkve. Medikus Simon Fronwieser i schongauski krvnik Jakob Kuisl u sarkofagu će pronaći ostatke viteza templara i – zagonetku. Simon i Kuisl ni ne slute da je ovo tek prva u nizu. Templari, tajanstveni crni redovnik, zloglasni razbojnici, zagonetke... 

Kralj prosjaka

Nathan je kralj prosjaka u Ragensburgu, a njega će igrom nevjerojatnih okolnosti upoznati Magdalena i Simon koji do tog grada dolaze iz dva razloga – prvo, žele živjeti zajedno u mjestu gdje nitko ne zna da je ona krvnikova kći, a drugo, tu je otputovao njezin otac koji je dobio pismo od svoje sestre – ona je udata za brijača i teško je bolesna. Ali, sve pođe po zlu: Jakob u domu svoje sestre zatekne strašan zločin za kojeg optuže upravo njega i to je tek početak nevjerojatno napete priče. U pitanju su ne samo životi Jakoba, Magdalene i Simona, već i sudbina Ragensburga, ali i cijelog njemačkog carstva.

Napisala: Sandra Veić Sukreški 

Pretraga

Tečaj €/kn: 7,53450 2022-12-06 07:44:17