Košarica
Izbornik

Uhoda - Lars Kepler - Pobjeda svjetla nad tamom

Uhoda - Lars Kepler - Pobjeda svjetla nad tamom
Psihološki trileri su jedan od mojih omiljenih književnih žanrova. Obožavam ih ne samo zbog napetosti, strave, naglih obrata  i pobjede dobrog nad zlom, već jer su takvi romani ozbiljne obiteljske i društvene  drame koje nam objašnjavaju zašto su pojedini ljudi u stanju učiniti najstrašnije stvari. Teški poremećaji ličnosti kada su u pitanju serijski ubojice, sadisti ili mazohisti ponekad svoje početke i korijene vuku iz djetinjstva i odnosa s roditeljima zavisno od uvjeta u kojima su ti mladi ljudi odrastali. Tada znamo reći "zlo se ne rađa, ono nastaje". No isto tako je dokazano da pojedini   psihopati nastaju rođenjem  i već tada  imaju sasvim drugačiji mozak. Iako je razvijena  i često ponavljana teorija da su serijske ubojice, sadisti ili mazohisti postali zbog teških trauma u djetinjstvu znanstveno je potvrđeno da  samo jednim djelom okolina utječe na „oštećeni“ mozak pa neka djeca rođena kao zla odrastaju u psihopate. Dokazano je i da terapija može pomoći, no koliko je takav pristup razvijen i moguć  u nekim društvima, pokazuju nam, na žalost, stranice crnih kronika. Dokle može ići čovjek koji je gladan emocija, ljubavi i koji ima bezgranične potrebe biti voljen? On u hipu može priječi iz odane ljubavi u strastvenu mržnju. Koliko psiholozi pomažu policiji, a koliko je mogu odvesti (nesvjesno) na krivi trag? To je tema ove knjige. Godine 1921. godine francuski psihijatar de Clerambault objavio je studiju koja se bavila pacijentom koji je umislio ljubavnu vezu. Taj slučaj mnogi smatraju prvom modernom analizom uhođenja. Riječ danas označava čovjeka koji pati od manije uhođenja, čovjeka bolesno opsjednutog promatranjem nekog drugog. Gotovo deset posto populacije barem je jednom prilikom bilo uhođeno. Nažalost i sama sam bila žrtva uhođenja pune četiri godine. Zaista nije ugodno iskustvo. Na kraju je to riješila policija i tako bi trebalo uvijek i biti. No koliko ljudi će zatražiti pomoć policije ili još bolje pitanje, koliko je uhođenih svjesno da ih uhode? U povijesti ima puno slučaja „stalkera“ a ovdje navodim dva vrlo poznata: „John Hinckley pokušao je ubiti predsjednika Reagana 1981. godine zbog opsjednutosti glumicom Jodie Foster kojoj je želio dokazati ljubav i vjernost. Mona Wallen Hjerpe , švedska spisateljica 1969. je zapalila vikendicu glasovitog kantautora Everta Taubea zbog opsjednutosti njime.Bila je shizofrenčarka“ Dakle „stalkeri“ ili uhode su svugdje oko nas. Oni postoje i nisu bezopasni – misli se da je od uhođenja do zločina često jedini faktor vrijeme. Zato je ova priča itekako realna iako čitajući ne možete vjerovati da postoje takvi bolesnici. Itekako postoje. „Uhoda“ je peti slučaj stockholmskog inspektora Joona Linne. Serijski ubojica Jurek Walter iz četvrtog nastavka Keplerovih slučajeva sigurno je mrtav jer su pronađeni njegovi ostaci, ali inspektor Joona Linna je nestao. Neki su vidjeli kako obojica  nestaju u vrtlogu brze rijeke i tvrde da je i Joona sigurno mrtav.  Za to vrijeme Joona je na sjeveru Švedske u zabitom selu  proživljavao  osobnu tragediju. Odglumio je vlastitu smrt da bi spasio ženu i kćer od otmice i smrti, no njegova je žena godinu dana nakon dramatičnog bijega, umrla od raka. Joona se slomljen i bolestan vraća u Stockholm i sa svojim kolegama ubrzo je uvučen u rješavanje serije misterioznih ubojstava mladih žena. Još jedan teški slučaj za stockholmsku policiju. Umjesto Joone Linne,  koji se u istragu uključuje tek nakon što su ubijene dvije mlade žene, glavna inspektorica,  trudna Margot Silvermann ne može povezati neobična ubojstva koja su identična i jako okrutna. Neposredno prije ubojstva, serijski ubojica s tajne adrese policiji šalje preko youtube kanala filmske scene uhođenja koje su snimane kroz prozor stana ili kuće u kojem žrtva živi. U prikazima tog voajerizma ključna je napetost ovog romana. Zaista vas bude strah i počinjete gledati kroz vlastite prozore provjeravajući gleda li vas netko. Poželite spustiti rolete ili barem navući zavjese i provjeriti jesu li vrata vašeg doma čvrsto zaključana.  Prikazivanje filma je znak da su žene u tom trenutku već ubijene. Njihova tijela pronađu nekoliko dana nakon ubojstva, a ubijene su okrutno, nožem iz žrtvinih stanova. Lica su im unakažena s puno mržnje i bijesa, jedna je ruka žrtvi obično postavljena  iza uha, preko glave, ili na grudima. Margot ne može dokučiti što povezuje žrtve tj. nesretne žene, dok se u slučaj ne uključi umirovljeni psiholog i hipnotizer dr. Erik Balk. On se odmah sjeti identičnog ubojstva  od prije desetak  godina. Međutim, zbunjuje ga što počinitelj tog ubojstva Rocky Kyrklund zahvaljujući njemu i njegovom vještačenju  služi dugogodišnju kaznu u strogo čuvanom zatvoru. Kopira li netko osuđenog ubojicu ili je u pitanju novi ubojica? Erik posjećuje Rockyja  za kojeg počinje sumnjati da ipak  nije kriv za okrutno ubojstvo zbog kojeg je u zatvoru. Možda je Erik odgovoran što nevin čovjek leži u zatvoru za tuđi zločin. No, zašto je ubojica čekao skoro deset godina da ponovi okrutan način ubijanja žena? Što ubijene žene imaju zajedničko? Kada Erik vidi fotografije i imena tih žena shvati da je poveznica upravo on jer je sa svim žrtvama bio u kratkim vezama. Tada se u slučaj uključuje teško bolestan i šepavi  inspektor Jonna kojem Erik pomaže, daje mu smještaj u svojem stanu i uspješno ga liječi. Ni Joona, ni policija ni Erik ne uspijevaju povezati stvari, a već su četiri žene ubijene. Žena policajca Adama koji sudjeluje u istrazi jedna je od žrtava. Napetost i nervoza u policijskim redovima sve je veća a Rocky im nije od neke pomoći jer pati od gubitka pamćenja ili potisnutog sjećanja. Erik pokušava hipnozom iz njega izvući istinu i rješenje teškog slučaja. Uzbuđenje raste. Erik je u strahu za slijepu instruktoricu klavira  s kojom je u kratkoj vezi. Hoće li i nju ubojica uhoditi i snimati kroz prozor i na kraju ubiti? Jedna od ključnih stvari koja utječe na napetost ovog romana je način pripovijedanja. Ovo je roman o psihopatima, manipulatorima, narkomanima, ženama koje su uključene u grupu gdje se prakticira grupni seks. Preokreti su neočekivani i do samog kraja ne naslućujemo kako će priča završiti. To je ono što volimo kod trilera - da nas do samog kraja drže u neizvjesnosti, a da i mi pomalo postajemo policijski istražitelji. Kraj je šokantan. Zaista vas ostavi bez daha. Erik, Margot i Joona bore se za goli život. A kako se sve na kraju završi, gdje su počeci tog zla koje je prekinulo četiri nevina života pročitajte sami. Vješto ispričana priča kao da je vožnja vlakom smrti i jedino što nas tješi jest što smo mi, čitatelji, s druge strane knjige. Genijalni švedski bračni par Ahndoril koji piše pod pseudonimom Lars Kepler napisao je još jedan uspješan nastavak okrutnih zločina i ponovo nam daju mračan skandinavski triler. Napetost i neizvjesnost izlazi iz svake njihove rečenice jer upravo u tome su Alexandra i njen suprug Alexander najjači. Ne možete prestati čitati, likovi su zanimljivi i na čudne načine povezani. Atmosfera je zastrašujuća i vješto vas vode po Stockholmu i njegovoj okolici. Za peti slučaj inspektora Joona Linna dajem pet zvjezdica. I da, jedva čekam šesti nastavak. Jer nakon ovog Joona se mora nositi s novim velikim iskušenjima.   P.S. Pojam „stalker“, „uhoda“  posuđujemo iz engleskog jezika. Stalker je više od uhode – nije špijun već pažljivi promatrač svakodnevnog života žrtve koji nema za cilj sakupiti informacije zbog „većeg dobra“ kao špijuni.  U pitanju je  neželjena pažnja,  kompulzivno, namjerno, svojevoljno praćenje ili uznemiravanje koje u žrtvi izaziva intenzivnu osobnu patnju. Stalkeri su grupe ili pojedinci čije je ponašanje motivirano različitim oblicima psihopatologije odnosa i veza, poput  paranoidne i shizofrene psihoze, dublji poremećaji ličnosti, mobing, erotomanija i sl. Ovaj poremećaj nešto je učestaliji kod muškaraca koji boluju od poremećaja ličnosti, kako navodi policija. Tako se stalker brani od odbijanja i gubitaka, poniženja i počinje napadati svoj objekt ljubavi, a zbog erotomanije stalker gaji iluzije o zaljubljenosti u osobu koju je odabrao (Kamphuis, Emmelkamp, 2000:206). Recimo i da je devijantno ponašanje stalkera regulirano i Zakonom o zaštiti nasilja u obitelji i kažnjavaju se novčanom kaznom (od 1000 do 10.000 kuna) te kaznom zatvora od osam do 60 dana. Osim toga, uznemiravaču se, prema odredbama spomenutog zakona, može odrediti i obavezni psihosocijalni tretman i zabrana približavanja žrtvi nasilja.  

Pretraga

Tečaj €/kn: 7,53450 2022-11-30 12:46:09