Košarica
Izbornik

„Sunčeva svjetlost“: Zašto za imenom Elena posežu mnogi književnici?

„Sunčeva svjetlost“: Zašto za imenom Elena posežu mnogi književnici?
Za Čitaj knjigu piše Tatjana Barat Sve od Helene Trojanske pa do Elene u najnovijim hrvatskim književnim ostvarenjima, ovo se ime pridaje mnogim književnim junakinjama. Odlučili smo zagrepsti ispod površine i utvrditi što se sve krije iza njihovih priča. Ime Elena (ili u inačicama Jelena i Helena) je grčkog porijekla. U grčkoj mitologiji Helena je bila kći Zeusa i Lede, poznata i kao najljepša žena svijeta čija je otmica bila uzrok Trojanskog rata. Tijekom stoljeća razni oblici imena Helena bili su vrlo česti u europskim kraljevskim i plemićkim obiteljima, jer je to ime utjelovljavalo plemeniti duh antičke Europe i Sredozemlja na čijim je temeljima nastala naša Zapadna kultura. Koliko je ime važno u oblikovanju lika? Ferdinand de Saussure lik vidi kao semiotički entitet kojem se može varirati ime, pozicija u odnosu prema drugima, karakter i funkcija pa lik čini kombinacija spomenutih elemenata, a to objašnjava pod zajedničkim nazivnikom psihemske narativne figure. Ime je dominantna oznaka psihemske narativne figure, a sve su ostale oznake manje bitne. Barthes je karakter promatrao kao konstrukciju koju čitatelj postupno prepoznaje u tekstu, a velik naglasak stavlja na ime koje gotovo da čini identitet karaktera. I to se može vidjeti u brojnim našim književnim ostvarenjima. Sjetimo se samo romana „U registraturi“ i oca Ivice Kićamovića nazvanog Zgubidan – njegov nadimak u sebi utjelovljuje sve njegove značajke, a utječe i na Ivicu kao Zgubidanovog sina koji je samim time „osuđen“ na propast. Slično je i s Krležinim djelima u kojima je uz plemićka germanizirana imena uvijek vezan i društveni položaj, dok se onima „nižima“ često pridaje ime s elementima nekog od hrvatskih narječja, najčešće kajkavskog. Čini se da ništa drugačije nije ni s imenom Elena – ono snažno utječe na karakteristike lika, a to možemo vidjeti u nekoliko primjera. Verzija imena Elena (Helena) javljala se i Homerovim djelima, a potom i u liturgijskim i povijesnim tekstovima vezano uz svetu Helenu. Ona je bila žena Konstancija Klora i majka cara Konstantina Velikog. Međutim, kako je bila pučanka, njezin se je suprug prema tadašnjim zakonima morao nje odreći kada je dobio titulu cezara. No kada je njezin sin zasjeo na carsko prijestolje, proglašena je caricom te je kovan novac s njezinim likom.  Helena je 326. godine pronašla Isusov križ. Prema predaji, tri neizlječiva bolesnika dala je položiti na tri pronađena križa. Onaj na kojem su ozdravili bio je Isusov križ. Za uspomenu na taj događaj podigla je bazilike na Isusovom grobu i na mjestu pronalaska križa, a kao takva često je bila inspiracija u srednjovjekovnim tekstovima. Ubrzamo li priču nekoliko stoljeća, primijetit ćemo da trend davanja imena Elena snažnim ženama nimalo ne jenjava Tu nisu izostale ni junakinje namijenjene adolescentskom uzrastu pa je tako jedna od Elena i protagonistica planetarno popularnog knjiškog serijala „Vampirski dnevnici“ L. J. Smith. Predstavlja mladu djevojku koja se zaljubljuje u vampirsku braću Stefana i Damona Salvatorea, što će sa sobom donijeti brojne izazove s kojima će se morati znati nositi. Fantastične elemente u sebi je utjelovila još jedna Elena, i to Elena Michaels, junakinja serije romana „Women of the Otherworld“, vučica u tijelu žene traumatizirana nakon nesreće u kojoj su joj poginuli roditelji. Okrenemo li se nešto popularnijim knjigama, u novijoj književnosti nema premca Eleni Ferrante i njenoj istoimenoj junakinji Eleni, jednoj od dvije prijateljice odrasle u napuljskom podneblju. Čitatelji diljem svijeta bili su oduševljeni praćenjem pedesetogodišnjeg prijateljstva Elene Greco i Line Cerullo kroz nekoliko književnih nastavaka koji su započeli „Genijalnom prijateljicom“, i to od vremena poratnog Napulja pa sve do danas u kojem je Elena, kći noćnog portira, bila samozatajna i plaha, no vrlo savjesna, pametna i vrijedna. Kada je pak riječ o hrvatskoj književnosti, u romanu Riječanke Ingrid Divković „Živi mi se“ jedna od tri žene koje upoznajemo također nosi ime Elena. Riječ je o ženi koja se približava četrdesetim godinama, a još joj je uvijek velika neispunjena želja postati majka. Kako to nije moguće biološkim putem, sa suprugom se upustila u proces udomiteljstva, a nakon iscrpljujućeg procesa, u njezin dom stiže tinejdžerka Ana koja će joj promijeniti pogled na život i na samu sebe. U jednom od najnovijih domaćih ostvarenja, Elena se javlja u iznimnom i hvaljenom romanu sjajne Marine Vujčić „50 cigareta za Elenu“, kao pokojna sestra blizanka pedesetogodišnjeg protagonista Olivera koji odluči svoj rođendan obilježiti tako da svih dvadeset i četiri sata, od ponoći kad mu rođendan počinje, pa do ponoći kad završava, ostane budan i da pri tome u čast svojoj spomenutoj poginuloj sestri blizanki ispuni sasvim bizaran zavjet da popuši pedeset cigareta i sačuva pedeset opušaka, sestri čije je srce nakon stravične nesreće počelo kucati u drugoj ženi. Brojni su i drugi primjeri, no ostaje jedno pitanje: zašto književnici toliko često posežu baš za imenom Elena? Promotrimo li sve navedene primjere, možemo vidjeti kako je riječ o nimalo običnim ženama. Štoviše, to su junakinje koje su odudarale od svoje okoline, bilo svojim skrivenim sposobnostima ili pak neuklapanjem u društvene norme. No u živote likova u koje su ušle unijele su svjetlost, upravo ono što njihovo ime i označava. Nisu se libile biti svoje, drugačije, bez obzira na to je li okolina bila suglasna s time ili ne. Bile su bez pardona svoje i borile se za ono što žele te utjecale na svoje okruženje. Čini se da se i u mnogima od nas krije jedna Elena.  

Pretraga

Tečaj €/kn: 7,53450 2022-12-10 03:15:20