Košarica
Izbornik

„Povijest pčela“ (slobodni prijevod) – The history of bees – Maja Lunde - međunarodna senzacija koja povezuje Kinu, Ohio i Englesku.

„Povijest pčela“ (slobodni prijevod) – The history of bees – Maja Lunde - međunarodna  senzacija koja povezuje Kinu, Ohio i Englesku.
Ova knjiga je fantastična. Uvelike me podsjeća na „Potpis na svim stvarima“ moje omiljene Elizabeth Gilbert. Riječ je o najaktualnijem bestseleru iz Norveške kojeg je napisala mlada autorica Maja Lunde koja inače piše za djecu i mlade.  Prašina oko ove knjige digla se na londonskom sajmu knjiga 2015. Prava za prijevod su već prodana u 15 zemalja svijeta. Sigurna sam da će vrlo brzo postati i svjetski bestseler, jer u Njemačkoj to već jest. Kod nas još nije prevedena, ali nadam se da će je netko od izdavača uvrstiti na listu skorih noviteta. Do tada je čitajte na engleskom ili njemačkom jeziku. Jeste li čuli za neobjašnjivi masovni pomor pčela o kojem se prvi put otvoreno počelo pričati oko 2007. godine, iako se on dogodio puno ranije?  Riječ je takozvanom  ''poremećaju raspada kolonija'' – Colony Collapse Disorder (CCD). Znanstvenici sumnjaju da je za ovaj problem kriva grupa pesticida pod imenom neoniktinoidi, koji su se počeli koristiti u poljoprivredi 1990-ih. Još je veliki znanstvenik Albert Einstein davnih godina ustvrdio:   "Nestanu li pčele s planeta Zemlje, čovjeku kao vrsti ostaje oko četiri godine života."  Bez pčela, nema oprašivanja, nema plodova, hrane pa ni ljudi. Na Zemlji se samo oko deset posto biljaka cvjetnica oprašuje vjetrom, dok 90 posto oprašuju insekti. Glavninu tih insekata čine upravo pčele. Američki starosjedioci („Indijanci“) još su prije šest tisuća godina koristili med kao lijek i jelo. To su znali i egipatski faraoni kao i rimski vladari na čijim su grobnicama uvijek bile naslikane pčele. Tu sitnu svetu životinju, iznimne inteligencije štovali su mnogi narodi i vjerojatno otuda potječe izreka da "pčele umiru, a ne ugibaju". Pretpostavlja se da pčele žive na planeti Zemlji oko 110 milijuna godina, a danas raspoznajemo oko dvadset tisuća vrsta. Međutim, posljednjih dvadesetak godina počele su se događati čudne i neobjašnjive stvari. Čovječanstvu prijeti glad i pomor ako taj fenomen ne shvatimo ozbiljno. Upravo tu temu je mlada norveška autorica odlično ispričala kroz ovaj dirljivi i napeti epski roman koji ima i elemente distopije. Priču nam predstavlja kroz tri različita doba: prošlost, sadašnjost i budućnost koja se izmjenjuju kroz poglavlja i u kojima pratimo sudbine triju obitelji. Što roman ide više prema kraju čitatelju bude jasna poveznica između ispričanih sudbina tih obitelji. 1852. U prošlosti se vraćamo u Englesku, u godinu 1852., i upoznajemo Williama  koji tjednima ne može ustati iz kreveta bolujući od neke nepoznate bolesti. Supruga Thilda, njihovih sedam kćeri i jedini sin zabrinuti su za svoju budućnost. Uskoro u kući neće biti ništa za jesti. William je zakazao kao poduzetnik, kao istraživač, a i njegov mentor je razočaran njime. Razočarao je i kao suprug i otac. Djeca ga jedva dolaze pozdraviti, a on se srami jer ih ne može prehraniti. No jednog dan mu sin dolazi u sobu i donosi zanimljivu knjigu o pčelama i košnicama. Williama to diže iz kreveta i on zajedno s kćeri Charlottom kreće u „projektiranje“ i izgradnju nove košnice koja će promijeniti povijest. 2098. U budućnosti odlazimo u Kinu, u Shirong, u godinu 2098. gdje radnica Tao zajedno s čitavim selom na strogo kontroliranom i  organiziranim području svakodnevno umjetno i ručno oprašuje beskrajna polja stabala. Rad je težak i neprekidan. Hrane ima sve manje, a u Kini vlada velika glad i neimaština jer – nema više pčela. Više od svega ona priželjkuje bolji život za svog trogodišnjeg sina Wei Wena i svog muža. Žele drugo dijete za što im treba posebna dozvola. No njihov sinčić jednog dana doživljava tajanstvenu nesreću i odjednom je sve na kocki. I život njihova djeteta, ali i budućnost čovječanstva. Za sve su krive pčele. Hoće li mali Wei Wen postati simbol nade i boljeg sutra? 2007. U sadašnjosti upoznajemo Georgea i njegovu obitelj  iz Ohia i odlazimo u godinu 2007. George je uzgajivač meda i bavi se uzgojem pčela. No jednog dana sve njegove pčele nestaju. On jednog jutra sav u čudu otvara košnicu po košnicu i shvaća da se dogodilo nešto strašno i pogubno za čovječanstvo. Upravo je Georgeova farma jedna od prvih žrtava „poremaćaja raspada kolonija“. George je potpuno posvećen farmi i sanja da će njegov sin Tom preuzeti njegov posao i nastaviti tradiciju. No Tom je krenuo na koledž i želi se posvetiti novinarstvu. Zbog toga rastu ozbiljne obiteljske trzavice i Georgeovo nezadovljstvo. Sve tri priče imaju mnogo toga zajedničkog i povezuje ih određena simbolika. To polako počinjemo shvaćati čitajući  i to nas počinje fascinirati. Sve tri obitelji su unutar sebe jako povezane. Očevi su jako povezani sa sinovima iako se generacijski  međusobno razdvajaju i udaljuju. Nove generacije imaju drugačije pogleda na svijet i život. Očevi to teško prihvaćaju. Tako stvari stoje i danas. Kroz sve to prolazimo i mi sami. Kako su sve te tri priče i razdoblja ljudske povijesti povezani?  Maja nam   na uzbudljiv i dirljiv način priča o suradnji između generacija, nevidljivim sponama ljudske povijesti i povijesti pčela. Ona kroz ovu knjigu postavlja jedno od najvažnijih i gorućih pitanja. Kako se odnosimo prema prirodi, životinjskim vrstama i svemu što nas okružuje? U kakvom stanju ostavljamo ovu našu Zemlju našoj djeci? Brinemo li se dovoljno za buduće generacije i hoće li uskoro biti sve manje hrane na Zemlji? Jesmo li svjesni svega što se događa i jesmo li spremni boriti se za sprječavanje izumiranja ove slabo zamjetne, ali za život na planeti Zemlji uvelike važne vrste? Ima li nade za nas? Knjiga će vam dati sve ove odgovore i potaknut će vas na razmišljanje. Zato je ova knjiga iznimno snažna i važna. Istovremeno, na američkoj televiziji traje treća sezona serije „ZOO“ koja se poigrava, uz scenarij iz pera Jamesa Pattersona, upravo s ravnotežom lu životinjskom svijetu, pa je očigledno problem preživljavanja životinjski vrsta sve zanimljivije (i naravno goruće) pitanje. 15 NEVJEROJATNIH ČINJENICA O PČELAMA 1. Medonosne pčele (Apis mellifera) proizvode med već 150 milijuna godina i one su jedini insekt koji proizvodi hranu koju jedu ljudi. Također su ekološki vitalne kao oprašivači. 2. Pčela zamahne oko 11.400 puta u minuti, zbog čega i čujemo zvuk ‘zujanja’ 3. Medonosne pčele imaju 170 receptora mirisa koji im omogućuju rodbinsko prepoznavanje, društvenu komunikaciju unutar košnice i pronalaženje hrane. Njihov njuh je toliko precizan da one mogu razlikovati stotine različitih biljnih sorti. 4. Prosječna pčela proizvede oko 1/12 žličice meda u svom životu, a tokom jednog ljeta ona posjeti 50-100 cvjetova. 5. Mozak pčele je ovalnog oblika i velik je kao sjeme sezama, ali to ne znači da one nemaju izvanrednu sposobnost učenja i pamćenja, te da nisu sposobne napraviti kompleksne proračune vezane za svoje ‘izlete’. 6. Matica može živjeti i do pet godina (u rijetkim slučajevima i do 7 godina), a ona je jedina pčela u košnici koja polaže jaja. Ona je najproduktivnija u ljetnim mjesecima, kada polaže i do 2.500 jaja dnevno. 7. Svaka pčela u koloniji ima jedinstven miris, kako bi je članovi kolonije mogli prepoznati. 8. Samo pčele radilice mogu ubosti, i to samo ako osjećaju da su u opasnosti. Matice imaju žaoku, ali pošto nikada ne napuštaju košnicu, nisu ni opasnost. Dok u većini slučajeva umru nakon što ubodu čovjeka, većina pčela ne umre nakon što ubodu druge insekte ili životinje. Razlog je taj što se žaoka ‘zakači’ za ljudsku kožu i istrgne je od tijela pčele. 9. Medonosne pčele komuniciraju putem “plesa”. 10. Pčele se ne rode znajući kako da naprave med. Mlade pčele sve nauče od starijih i iskusnijih. 11. Pčele radilice su zapravo spolno nerazvijene ženke. 12. Muške pčele se zovu trutovi i oni uopšte ne rade i nemaju žaoke, njihov jedini zadatak jeste parenje s maticom. 13. Kolonija pčela sastoji se od 20.000 – 80.000 pčela i jedne kraljice. 14. Medonosne pčele znaju da je planeta okrugla, te mogu računati uglove kako bi se orijentirale (prema nedavnim naučnim istraživanjima). 15. Medonosne pčele dobiju ‘posao’ u košnici na osnovu svoje starosti.  

Pretraga

Tečaj €/kn: 7,53450 2022-12-07 07:50:35