Pet knjiga koje bi trebala pročitati svaka žena

Kada se malo odmaknemo od vječnih klasika i novih književnih hitova te zagrebemo ispod površine, primijetit ćemo vrlo vrijedne knjige koje su toliko snažne da mogu promijeniti naš pogled na svijet, posebno onaj ženski, knjige koje su napisane s ciljem ukazivanja na svakodnevne probleme s kojima se žene susreću, ali i potaknuti nas da dobro razmislimo o svome životu, pokrenemo se i iskoristimo to što smo žene na najbolji mogući način. Neke od njih izazvale su kontroverze, druge su proglašene najvažnijima u povijesti ženskog pisanja, treće su poziv na buđenje, no apsolutno svaka od njih vrijedi čitanja. Preporučite ih sestrama, prijateljicama, rođakinjama i odraslim kćerima. To su knjige koje nam trebaju u trenucima kada se osjećamo sputano, zakinuto, izigrano, poraženo, umorno. To su knjige koje će nas upravo tada podignuti, koje će nas podsjetiti kolika se snaga krije u nama i što sve možemo postići kada to zaista želimo bez obzira na mišljenje (uskogrudne) okoline, ali i knjige zbog kojih ćemo još više cijeniti svoj život u ovom dijelu svijeta. Zato u nastavku donosimo neke od knjiga koje bi trebala pročitati baš svaka žena, a ni muškarcima ne bi bile naodmet. Dakako, ovo je tek vrh knjiga za koje smatramo da ih treba pročitati, a isto tako očekujemo vaše prijedloge i komentare.

Drugi spol , Simone de Beauvoir 

Knjiga namijenjena zahtjevnijim i iskusnijim čitateljicama koja se smatra temeljnom literaturom feminizma, no tih gotovo osamsto stranica vrijedi čitanja jer će vam pomoći cijeli svoj život sagledati iz druge perspektive. Prvi je put knjiga objavljena 1949. kad je izazvala zgražanje muškaraca, ali i ponekih žena. Riječ je o najvažnijoj ženskoj knjizi svih vremen - iscrpne su ovdje rasprave o položaju žena u društvu kroz povijest, o izazovima braka i majčinstva te mogućnosti da žena sama bira hoće li ili neće postati majka i udana žena, o seksualnosti, djevičanstvu, o ženskom radu, o književnim ženskim likovima i mnogim drugim temama autorica nastoji prodrijeti u žensku bit - a sve ovija u filozofski pravac egzistencijalizma. Knjiga postavlja niz pitanja - primjerice, Beauvoir kreće od samih početaka čovječanstva i pita se zašto je od pamtivijeka žena u podređenom položaju i kako bi svijet izgledao da je drugačije a da su muške i ženske uloge zamijenjene. Detaljno analizira i neizbježni vanjski izgled muškaraca i žena i primjećuje ono što je istina već stoljećima, pa tako i danas i što nam mediji uporno nameću: iako muškarac s godinama gubi na svojoj privlačnosti, kao i žena, on se u društvu tada doima ozbiljnijim i mudrijim, dok je žena već nakon kasnih tridesetih praktički otpisana ako je neugledne vanjštine i još k tome sama i bez djece… Uz ova i mnoga druga vrlo važna pitanja i odgovore, Simone je došla do zaključka da se ženom ne rađa, nego se ženom postaje. Na kraju svoje knjige daje jasne smjernice kako se osloboditi okova patrijarhata i biti samosvjesna i slobodna žena koja će u životu raditi isključivo što sama odabere. Na nama je da to zaista i primijenimo.

Vlastita soba, Virginia Woolf 

Veoma značajna feministkinja 20. stoljeća bila je književnica Virginia Woolf. U njezinom hvalevrijednom opusu izdvajaju se romani u kojima progovara o ulozi žene, no još su značajniji njezini eseji, a jedan od njih je i Vlastita soba. To je djelo nastalo kao rezultat poziva na predavanje o ženskim likovima u književnosti i o samim književnicama pred velikom grupom studenata, a tijekom predavanja Woolf je zaključila da žena mora imati dvije stvari želi li biti uspješna književnica – vlastitu sobu za pisanje i novac, što je i nit vodilja njezinog eseja. Zanimljivo je kako je u esej uklopila naratoricu Mary Breton (pa je riječ o spoju eseja i modernističke proze) koja je za sjedenja na obali rijeke blizu kampusa izmišljenog sveučilišta Oxbridge (kombinacija Oxforda i Cambridgea) prekinuta od nekoliko djevojaka koje joj daju do znanja da ne smije biti ovdje ako nije studentica. Idućeg dana posjetila je muško sveučilište, a atmosfera na koju je tamo naišla bila je potpuno drugačija od one prethodne večeri u ženskom fakultetu Fernham, kao i u Oxbridgeu. Počinje se pitati zašto su ta dva doživljaja toliko oprečna i istraživati o ženama. Neugodno je iznenadi kada u knjižnici vidi da su većinu knjiga o ženama pisali muškarci i to ogorčeni muškarci. Esej završava riječima nade da će možda za sto godina književnice biti zastupljenije. Bojim se da to još uvijek nije slučaj, barem ne u nastavi Hrvatskog jezika i književnosti odakle bi sve trebalo i krenuti. Dok se u osnovnoj školi čak velika pažnja pridaje ženskim autoricama dječje književnosti, u gradivu srednje škole književnice se mogu nabrojati na prste ruke. No, zato smo mi ovdje da kao žene utječemo na te promjene, a kao profesorice svoje učenike barem možemo uputiti na izvrsne domaće i strane autorice 20. stoljeća. Baš kao što je i htjela Virginia.

Strah od letenja, Erica Jong 

Knjiga objavljena 1973. krije se iza pera često istodobno kritizirane i hvaljene Erice Jong. Dakako da je knjigu (muška) kritika dočekala na nož jer se glavna junakinja Isadora Wing dotiče mnogih važnih pitanja o ženskom životu. To nije spriječilo nevjerojatni uspjeh knjige i prevođenje na desetke jezika. Isadora završila je prestižni fakultet, u drugom je braku, a kako se u trenutku kada ju upoznajemo bliži tridesetoj godini života, počinje analizirati sve oko sebe i pitati se mora li zaista žena tragati za svojom boljom polovicom, je li moguće imati i karijeru i divan privatni život ili samo jedno od toga, koliko je važna seksualnost u vezi i slično. Na putu u Beč sa svojim drugim suprugom odlučuje da želi isprobati seks s drugim muškarcem… Time e su središtu se našlo pitanje seksualnosti, baš nedugo nakon drugog vala feminizma u Sjedinjenim Američkim Državama, ali knjiga nije postala trenutni hit. Čak je bilo i podsmjehivanja i nastao je novi posprdni izraz "ševa bez šlica". No zato je sada desetljećima kasnije čitaju mlade žene, posebno one koje osjećaju da ih sadašnji ljubavni odnos ne zadovoljava, te je prodana u više od 20 milijuna primjeraka diljem svijeta. Da, Isadora ima strah od letenja u svim aspektima života, ali ima i strah od svrstavanja u kalupe i nipošto ne želi biti dio mase, već snažna žena koja se u potpunosti predaje svemu što radi i koja će sama odlučiti što želi, a što ne kako u pogledu seksualnosti, tako i svega drugoga.

Ustrajnost, Sheryl Sandberg 

Autobiografska knjiga Sheryl Sandberg koja je bila desna ruka Marka Zuckerberga u Facebooku, diplomirala na Harvardu, imala karijeru na kojoj joj svi mogu pozavidjeti, stekla je bogatstvo i udala se za ljubav svog života i dobila dvoje djece. Međutim, muž joj je umro prije nekoliko godina, a njezin se život srušio preko noći. Ustrajnost je napisala prije toga, a tematizira područje karijere žena. Nakon studija na Harvardu, Sheryl je radila u Svjetskoj banci kao načelnica stožera ministra financija Larrya Summersa u vladi Billa Clintona, pa prešla u Google gdje je oglašavanje učinila profitabilnim, a nakon što je upoznala Marka Zuckerberga, prešla je u tada mali Facebook i učinila ga jednom od najuspješnijih kompanija u svijetu. Iako je i majka dvoje djece, nakon jedne pogrešne odluke više nikada nije odlagala karijeru. Štoviše, smatra da mnoge žene griješe u tome što ne prihvaćaju zahtjevnija i izazovnija radna mjesta zbog toga što za godinu-dvije žele imati dijete. Osim toga, smatra da žene konstantno umanjuju svoja postignuća, dok bi se muškarac hvalio na sva zvona za isti uspjeh. Dakako, kada su njezina djeca bila mala, morala je posložiti svoje prioritete pa je tako imala pravilo da uvijek dolazi kući na večeru s djecom, a ako bi imala zaostatke s posla, rješavala bi ih dok djeca spavaju… Ove i još pregršt drugih savjeta Sheryl donosi u svojoj knjizi koja nije namijenjena samo zaposlenim ženama, već i onima koje ostaju kod kuće s djecom u vrijeme kada im je to najpotrebnije. Smatra da svaka žena mora za sebe donijeti odluku hoće li i raditi i imati obitelj ili pak će se posvetiti samo jednom od toga u nekom periodu svog života.

Lolita u Teheranu - životopis u knjigama, Azar Nafisi

Nezaobilazna knjiga kada je riječ o pravima žena jest knjiga iranske sveučilišne profesorice književnosti Azar Nafisi Lolita u Teheranu objavljena 2003. Kompleksna knjiga istodobno podučava, potresa, a može vas i rasplakati i razljutiti. Shvatit ćete koliko zapravo imamo sreću živjeti u društvu u kojem živimo iako nedvojbeno ima tisuću mana. Dok se profesorica Nafisi školovala na američkom sveučilištu, imala priliku boriti se za svoja prava u tadašnjem hippie pokretu i iskusiti sve čari mladenaštva, život njezinih studenata, a posebno studentica, potpuno je drugačiji. Naime, nakon iransko-iračkog rata nekada slobodni Iran pretvorio se u strogo nadziranu državu u kojoj islamski odredi za ćudoređe svakodnevno provode racije, u kojoj postoje čak i uputstva za primjerene načine seksualnog odnosa, u kojoj fundamentalisti zauzimaju sveučilišta i knjižnice, a umjetnička sloboda naprosto ne postoji, hrabra profesorica odlučila je svojim najboljim studenticama pružiti barem dio vanjskog svijeta kroz proučavanje zapadnjačke beletristike. Na njihovom se repertoaru nalaze Nabokov, Jane Austen, S. Fitzgerald, Henry James i mnogi drugi. Svakim sastankom sa svojim studenticama riskirala je i svoj i njihove živote jer bi Odred za ćudoređe naprosto odsjekao svima glave kada bi saznali da čitaju npr. provokativna Lolitu. No, u ovoj knjizi saznajemo mnogo više od analize određenih romana. Dobivamo detaljni uvid u iransku kulturu nakon tamošnje revolucije i nama nesmislene uvjete za koje se žene nije pitalo žele li pristati na njih. Dok u Strahu od letenja žena otkriva svoju seksualnost, ovdje to nije moguće ni pomisliti. Svi zakoni uređeni su tako da idu na ruku isključivo muškarcima poput onog koji kaže da uz četiri zakonske žene mogu imati i neograničen broj drugih žena za situacije kada im supruga nije pri ruci. Kao osobu koja je nekada izlagala svoje radove i na feminističkim simpozijima i koja je ono vrijeme koje je provela za katedrom nastojala što bolje iskoristiti kako bi već dječacima i djevojčicama kroz razne književne tekstove dala do znanja da su ravnopravni, ova me knjiga u nekim trenucima nevjerojatno razbjesnila. Dakako da je riječ o drugoj kulturi koja je nama zapadnjacima često neshvatljiva, no postupati tako s bilo kojim bićem u bilo kojem dijelu svijeta jednostavno je nedopustivo.