Muza – Jessie Burton – očaravajuće i drugačije

Mogu li žene biti dobre i slavne umjetnice? Nekada je takva kreativnost bila rezervirana samo za muškarce. Nakon što je napisala „Minijaturisticu“ – remek djelo kojim je osvojila milijune čitatelja diljem svijeta, Jessie Burton ponovno nam donosi nezaboravan  roman o umjetnosti,  žudnji, identitetu, ljubavi, opsjednutosti i upoznaje nas s načinom na koji povijest oblikuje i određuje tuđe živote. „Muza“ je priča o jednom umjetničkom djelu (slici) ispričana kroz  živote dviju mladih žena: crne imigrantice Odelle  iz Trinidada koja živi i radi u Londonu 1960-ih i boemke Olive koja živi u Španjolskoj tridesetih godina prošlog stoljeća. Knjiga počinje s Odellinim životnim putem, 1967.,  kada dobije  stalan posao tipkačice kod tajnovite starije dame Marjorie Quick,  za plaću od deset funta tjedno. Institut Skelton nalazi se na istoimenom trgu, odmah iza Piccadillyja, uz rijeku. Veliki je to uspjeh za crnu djevojku s karipskog otoka Trinidad koja je učila latinski i talentirana je za pisanje. Njen život se zaokreće za 360 stupnjeva. Ubrzo upoznaje tajnovitog Lawrieja koji se u nju zaljubljuje na prvi pogled.  Lawrieju je umrla majka, a jedino što mu je ostavila je jedna umjetnička slika koja je obavijena tajnom i oko koje se sve vrti. Lawrie sliku donosi u Skelton galeriju kako bi se utvrdilo njeno porijeklo i njena vrijednost. Već u sljedećem poglavlju priča nas vraća 30 godina unatrag, u 1936. na jug Španjolske,  na jednu fincu (ime za veliko imanje u prirodi) blizu Malage gdje se doselila tročlana boemska, ali bogata obitelj Schloss.  Olive, talentirana devetnaestogodišnja kći dobila je pismo Umjetničke škole Slade da je primljena na smjer umjetnosti. No Olivin otac Harold, trgovac umjetninama, uvijek je govorio da žene mogu uzeti kist u ruke i slikati, ali da od njih nikada neće biti dobrih umjetnika. Olive nije shvaćala zašto je umjetnost rezervirana isključivo za muškarce. Uvjerena da nije tako ona slika u tajnosti. Istovremeno se zaljubljuje u tajanstvenog Isaaca Roblesa koji izgleda kao neki toskanski plemić, a kojeg ni depresivna majka Sarah ne prestaje pogledavati. Žive izolirano iako oko njih svijet kipti - Španjolski građanski  rat sve je izvjesniji. Nevjerojatno koliko je aktualnih tema Jessie Burton uključila u ovaj roman – crnu imigranticu s Kariba, emancipaciju žena 60.-tih godina dvadesetog stoljeća, položaj žena umjetnica između dva svjetska rata, Španjolski građanski rat i početke stvaranja slavne umjetničke zbirke Peggy Guggenheim. Fascinantno je i kako nas autorica lako i vješto vodi kroz dva različita razdoblja i dvije različite zemlje. Svo vrijeme čitanja jedva čekamo saznati koja to tajna spaja dvije mlade žene, umjetnice koje podjednako i na sličan način odrastaju, stvaraju i vole. Sve u svemu kad jednom počnete čitati ovaj roman ne možete ga ispustiti iz ruke. Takve najviše volimo. No "Minijaturistica" i dalje ostaje za mene najbolji roman Jessi Burton.