Moj omiljeni pisac – John Irving

Najmudriji, najtjeskobniji i najduhovitiji romanopisac svoje generacije.

„Pišem, uvijek i opet - protiv moje volje - o onim stvarima za koje se najviše plašim da bi mi se mogle dogoditi. Izgubiti voljenu osobu, izgubiti roditelja, izgubiti dijete. Strava me obuzma pri pomisli da bih mogao izgubiti dijete. To se sve nikada nije dogodilo meni ali, jasno osjećam duboko suosjećanje i pišem o tome uvijek i iznova, i mislim kako to, psihološki, govori o meni kao o piscu. „

John Irving ( rođen 2.3.1942.),  afirmirani je američki romanopisac, autor kultnih romana "Svijet kakvim ga vidi Garp" i "Molitva za Owena Meanyja". U ranim romanima (često s radnjom u Beču, gdje je studirao) osebujno spaja crni humor s afirmacijom tradicionalnih obiteljskih vrednota, psihoanalizu, bizarne odnose. Ima odličan stil prožet ironijom  koja oboja njegove knjige, pa tako i teme. Doista uspijeva svoje likove učiniti konkretnima i time stvoriti kod čitatelja osjećaj kako to nisu samo likovi u knjizi već i stvarne osobe. Irvingu nimalo ne manjka talenta da život kao apsurdnu i nepredvidljivu pojavu prikaže vrlo uvjerljivo, dramatično i duhovito.

Irving je napisao dvanaest romana , javljaju se u njima mnogi medvjedi ali ima i puno djece i roditelja koji štite ili traže jedni druge. Irving nosi tenisice, kratke hlače, crvenu Adidas majicu jer ima sastanak u večernjim satima na teniskom terenu. Živi u drvenoj kući u brdima iznad Manchestera / Vermont. Na ulazu s unutarnje strane visi plakat : "Doista velik pripovjedač ". U kući je i bazen, tenisko igralište i gimnastička dvorana. U uredu je IBM pisaći stroj, na kojem prepravlja i revidira svoje tekstove čije prve nacrte piše rukom. 

Zašto često piše o potrazi za roditeljima? Jer je i sam odrastao bez oca. Nikada ga nije upoznao.

"Nitko u mojoj obitelji nije mi rekao tko je bio moj otac dok se nisam rastao od  prve supruge kada mi je bilo 39 godina. Majka mi je tada stavila snop očevih pisama na stol. Pisao je iz bolnice u Indiji i Kini gdje je, u Drugom svjetskom ratu, bio ranjen kao pilot u Burmi, na tzv. "Himalajskoj ruti" gdje je njegov avion oboren u srpnju 1943. Pisao je on mojoj majci i molio je može li ostati u braku s njom. Zatražio je da mu se omogući da me vidi. Ali kontakt sa mnom mu nikada nije bio dozvoljen. Bilo je tu i fotografija, on je mršav i izgleda dobro, igra se sa mnom u vrtu, a ja imam samo  šest mjeseci. "

Inače dio ove priče ukomponirao je u "Kućna pravila" a do 1981. nije ni znao za herojski podvig svog oca.

U lipnju 2005. New York Times je objavio članak u kojem otkriva kako  "Until I Find You" sadrži dva specifična, osobna elementa o Irvingovom životu a o kojima se nikada nije javno govorilo. Prvi je o njegovom iskustvu seksualnog zlostavljanja - jedna ga je starija žena seksulano zlostavljala kada je imao je 11 godina, a druga je nedavni "ulazak" u njegov život članova s tatine strane.

Do proboja s knjigom o Garpu Irving je  prodavao kikiriki na utakmicama, bio konobar i trenirao sportske timove na sveučilištima, ali i buduće pisce.

Za adaptaciju svoje knjige "Kućna pravila" nagrađen je Oscarom.  Drag mi je i njegov roman "Četvrta ruka" ( u izdanju Algoritma). Fenomenalna "Udovica za godinu dana" u (izdanju Alogritma) ekranizirana je kao igrani film "The Door in the Floor", s Kim Basinger i Jeffom Bridgesom u glavnim ulogama.

Irving, znan po ekscentričnim likovima, dojmljivoj erotičnosti, eruditskom stilu i izdašnoj količini uvjerljiva patosa uvijek osvaja na prvu.