Košarica
Izbornik

Koje knjige volimo, a koje ne i - ZAŠTO?

Koje knjige volimo, a koje ne i  - ZAŠTO?
Za Čitaj knjigu piše Sandra Veić Sukreški Kao i svaka ljubav i svaki ukus, tako i ljubav prema čitanju i knjigama izaziva rasprave. Ne postoji knjiga koja je svima fenomenalna, ne postoji pisac kojeg baš svi vole. To je stvar ukusa, a o ukusima se zaista ne raspravlja. Koja je vaša najdraža knjiga a koju nikako niste mogli “probaviti” I - ZAŠTO? (na facebook stranici Čitaj knjigu vas nagrađujemo najoriginalnijim objašnjenjem - zato zavirite tamo i odgovorite na ovo pitanje i možda osvojite knjigu) Čitanje je poput slušanja, i kad smo zainteresirani i uključeni u ono što nam netko govori, možemo slušati i upijati sve što nam osoba govorisvaku riječ - čak i kad osoba govori brzo. S čitanjem je druga stvar - ako smo umorni, ako nam nešto odvlači pažnju, ako se nismo “učitali” ili “začitali”, ponekad je teško koncentrirati se. Za neke knjige treba nam ono nešto, neki klik koji se dogodi između pisca i čitatelja,  neke nam “sjednu”, neke ne  - zato svatko od nas ima pisce koje voli i one koje malo manje… voli, zar ne? A ima i knjiga koje su napisane “teško” ili od čitatelja nešto traže - nevinost djeteta (čak i kada smo preopterećeni brigama) poput “Malog princa” ili “Winnie the Pooha” ili određenu načitanost i znanje (kao kod Salmana Rushdija koji u jednu rečenicu “utrpa” sedam misli); znanja kod pisaca koji imaju široko opće obrazovanje, šire od našeg pa ne razumijemo neke usporedbe ili reference (a nema ili nam je mrsko tražiti objašnjenje ili okretati stranice do anotacija, objašnjenja…), ili kad ima mnogo asocijacija o kojima ne znamo ništa, a urednici nisu stavili anotacije koje bi nam pomogle. Ukratko, neke nam knjige ne legnu, neke nas osvoje, u neke se zaljubimo, neke nikako ne možemo provariti. No, trebamo li o onima koje ne volimo, koje nam se ne sviđaju ili nas nisu dotakle pljuvati? Kritika je dobrodošla, ali malo je koji čitatelj i kritičar. Sve se svodi na to sviđa li nam se stil, tema, likovi, zaplet, rasplet ili ne. Postoje knjige koje su izazvale kontroverze, poput “Gospođe Bovary” koja je intimnim prikazom žene i njezinih želja (i djela) užasnula tadašnje puritansko društvo (iako su je svi potajice čitali) ili pjesme “Cvjetovi zla” (Les Fleurs du mal). Pogledamo li popis knjiga koje su bile ili jesu zabranjene iznenađeni smo - za neke je škole ili knjižničare nemoralan roman ”Pustolovine Toma Sawyera”, za neke “Ubiti pticu rugalicu”, “Fahrenheit 541”, “Taj vrli, novi svijet”, “Kvaka 22”, “Frankenstein”, a za serijal o Harryju Potteru neki tvrde da je sotonistički jer promovira - vračanje.   Besmisleno je objašnjavati kako su “fulali balun”, kako su optužbe besmislene i kako “hejteri” nisu prepoznali glavne teme priče - odrastanje siročeta, borbu dobra i zla, pobjedu klinca koji je žrtva zlostavljanja, koji je “underdog” ili stvaranje prijateljstva. U “Charlotteinoj mreži” naša djeca nauče koliko je važno prijateljstvo, no nekima je bilo neprihvatljivo da “životinje govore” pa su se u istom trezoru zabranjenih knjiga našli i praščić Wilbur, paučica Charlotte, medvjedić Winnie the Pooh, “Životinjska farma! i Ezopove basne. Zabranjivane su i “Čiča Tomina koliba”, Capoteovo “Hladnokrvno ubojstvo”, Londonov “Zov divljine”, Kafkin “Preobražaj”, Hemingwayev “Za kim zvona zvone”, “Majstor i Margarita”, Zweigova “Priča o šahu”, “Lisistrata”, “Odiseja”, “Čarobnjak iz Oza”…   Nisu se dopale cenzoru, režimu, crkvi, školi, gradonačelniku, puritancima, svećenicima, političkom sustavu, državi… Čitanje je osobno i intimno iskustvo. Neke knjige progutamo, neke nas obuzmu a neke ne  shvatimo. Zato i kažu da neka djela treba pročitati u ranim dobima naših života jer ćemo ih drugačije shvatiti - imamo više iskustva s 40 nego li s 20, više mudrosti s 50 nego li s 30, pa nam neke knjige koje su nam davali za lektiru nisu sjele. Razlog je i naš senzibilitet, što volimo čitati, trenutak u kojem je čitamo, godine u kojima je čitamo i naravno, načitanost. Često ćemo reći kako neku knjigu nismo baš shvatili s 19 godina, a onda je ponovo primili u ruke s malo više rođendana i - wow - pa to je fenomenalna knjiga. Je li se to i vama dogodilo? Mi rastemo, razvijamo se, starimo, mudriji smo i pametniji, imamo iskustvo. Današnjoj je djeci potpuno neshvatljivo da se Werther ubio zbog nesretne ljubavi jer takvo poimanje svijeta i ljubavi nama je nepoznato. Da vam ovaj tekst ne bi bio predugačak i monoton u slijedećem nastavku vam donosimo koje su to knjige po kojima se najčešće "pljuje" i omolovažava se njihova vrijednost a sve s namjerom da bi onaj tko to čini "ispao pametan" i iznad svih ovih običnih čitatelja koji su jednostavno "ludi" za navedenom knjigom. Često nailazimo na "hejtere" i cinike koji žele "misliti" drugačije od mase. Misle da ih to ističe  i čini pametnijima. Zato čitajte  u nastavku za koji  dan - koje su to knjige po kojima se najviše "pljuje".  

Pretraga

Tečaj €/kn: 7,53450 2022-12-01 00:46:02