Klasici o epidemijama i zašto sada svi žele čitati Decameron Giovannija Boccacia
Kad je Italijom zavladala Crna smrt - kuga, skupina je mladih ljudi, sedam žena i tri muškarca pobjegla u predgrađe Firence. Da bi kratili dane u samoizolaciji, pripovijedali su priče te je tako nastalo remek-djelo Giovannija Boccacia. 1352. godine u deset dana nastalo je deset priča kojima su nametnuli naslov – "Decameron". To je talijanska verzija "Tisuću i jedne noći" za vrijeme kuge.
U pandemiji virusa corona ne čudi da je ovo postao jedan od najtraženijih naslova koji je objavljen prije više od 600 godina i koji je ne samo vrhunsko književno djelo, već i dalje zabavno štivo. Sada se piše o etičkoj dilemi s kojom se suočilo deset mladih junakinja i junaka koji su privremeno napustili svoj grad. Pobjegli su od zajedničke i neminovno tragične sudbine – ali to su u to vrijeme mogli učiniti samo dobrostojeći. S druge strane tu je utopijska želja da zajedno izgrade novi svijet na ruševinama starih, ali bolji, etičniji i život više u skladu s prirodom.
Nije to jedini roman koji se bavi epidemijama.
U svom romanu "Vrijeme ljubavi" francuski se pisac Marcel Pagnol sjeća svog djetinjstva, ali je potresna paralelna priča o ljudima u vrijeme kuge. Njegovi su autobiografski zapisi u romanima "U slavu mojeg oca" (La Gloire de mon père, 1957), "Dvorac moje majke" (Le Château de ma mère, 1957), "Vrijeme tajni" (Le Temps des secrets, 1959), "Vrijeme ljubavi" (Le Temps des amours, 1977) lijepi komadi književnosti pa nećete pogriješiti pročitate li romane "Jean de Florette" i "Manon des Sources", "Manon od izvora", i naravno, navedene knjige koje su pretvorene i u lijepe filmove.
Priča se naveliko i o romanu nobelovca Alberta Camusa "Kuga" (La Peste, 1946). Kad kuga pohara alžirski grad Oran nameću nam se mnoga pitanja o sudbini čovjeka i stanju ljudskog uma. Vjeruje se da je nadahnuće pronašao u stvarnom događaju, epidemiji kolere koja je 1849. pobila većinu stanovništva Camusovog rodnog grada, no on svoju kugu smješta u 1940. kad već Euopom hara Drugi svjetski rat i zlo nacizma. Pripovjedač je dr. Bernard Rieux. Od početka epidemije, invazije štakora do povlačenja bolesti koja je sa sobom odnijela ogroman danak opisane su sudbine ljudi koji pokušavaju preživjeti, ali se i nositi s depresijom i tjeskobom koji je zavladala njihovim gradom koji je bio zatvoren.
Corona virus promijenio je već izgled mnogih gradova i država. Da je ljudski duh nesalomljiv pokazuju nam snimke iz Italije, pjesma za podizanje morala i pljesak liječnicima koji se bore s bolešću. Hoće li pandemija iznjedriti neko veliko književno djelo, tek ćemo vidjeti. Do tada ostanite doma, budite na sigurnom, pazite na sebe i – čitajte. Sada onu vašu listu s knjigama koje želite pročitati možete smanjiti ili potpuno odraditi. Možda je vrijeme za nove liste knjiga?
U pandemiji virusa corona ne čudi da je ovo postao jedan od najtraženijih naslova koji je objavljen prije više od 600 godina i koji je ne samo vrhunsko književno djelo, već i dalje zabavno štivo. Sada se piše o etičkoj dilemi s kojom se suočilo deset mladih junakinja i junaka koji su privremeno napustili svoj grad. Pobjegli su od zajedničke i neminovno tragične sudbine – ali to su u to vrijeme mogli učiniti samo dobrostojeći. S druge strane tu je utopijska želja da zajedno izgrade novi svijet na ruševinama starih, ali bolji, etičniji i život više u skladu s prirodom.
Nije to jedini roman koji se bavi epidemijama.
U svom romanu "Vrijeme ljubavi" francuski se pisac Marcel Pagnol sjeća svog djetinjstva, ali je potresna paralelna priča o ljudima u vrijeme kuge. Njegovi su autobiografski zapisi u romanima "U slavu mojeg oca" (La Gloire de mon père, 1957), "Dvorac moje majke" (Le Château de ma mère, 1957), "Vrijeme tajni" (Le Temps des secrets, 1959), "Vrijeme ljubavi" (Le Temps des amours, 1977) lijepi komadi književnosti pa nećete pogriješiti pročitate li romane "Jean de Florette" i "Manon des Sources", "Manon od izvora", i naravno, navedene knjige koje su pretvorene i u lijepe filmove.
Priča se naveliko i o romanu nobelovca Alberta Camusa "Kuga" (La Peste, 1946). Kad kuga pohara alžirski grad Oran nameću nam se mnoga pitanja o sudbini čovjeka i stanju ljudskog uma. Vjeruje se da je nadahnuće pronašao u stvarnom događaju, epidemiji kolere koja je 1849. pobila većinu stanovništva Camusovog rodnog grada, no on svoju kugu smješta u 1940. kad već Euopom hara Drugi svjetski rat i zlo nacizma. Pripovjedač je dr. Bernard Rieux. Od početka epidemije, invazije štakora do povlačenja bolesti koja je sa sobom odnijela ogroman danak opisane su sudbine ljudi koji pokušavaju preživjeti, ali se i nositi s depresijom i tjeskobom koji je zavladala njihovim gradom koji je bio zatvoren.
Corona virus promijenio je već izgled mnogih gradova i država. Da je ljudski duh nesalomljiv pokazuju nam snimke iz Italije, pjesma za podizanje morala i pljesak liječnicima koji se bore s bolešću. Hoće li pandemija iznjedriti neko veliko književno djelo, tek ćemo vidjeti. Do tada ostanite doma, budite na sigurnom, pazite na sebe i – čitajte. Sada onu vašu listu s knjigama koje želite pročitati možete smanjiti ili potpuno odraditi. Možda je vrijeme za nove liste knjiga?
