Košarica
Izbornik

Najbolje životinje u književnosti

Najbolje životinje u književnosti

Volite li više pse ili mačke? Ili ste ljubitelj svih životinja? Mnogi su pisci svoje ljubimce pretvarali u junake, barem unutar korica knjiga. Mnoge je nadahnula neka životinja koju su upoznali, ili o njoj čuli. Pogledajmo koji su neki od najpoznatijih književnih junaka na dvije ili četiri noge - a možda i šest.

Hedwig, Buckbeak i ostali ljubimci, serija knjiga o Harryju Potteru, J. K. Rowling, od 1997. do 2007.

Dursleyevima je pun kufer sova jer su upravo one u jatima nosile ono pismo njihovom nećaku Harryju. Dječak je naime nećak gospođe Dursley koja prema njemu nema nikakvih osjećaja. Ali baš ta pisma koja stižu sovinom poštom izvukla su ispod stepeništa dječaka koji je jako važan u čarobnjačkom svijetu i smjestilo ga u najbolju školu ikad. Naravno, mora imati svog ljubimca i dok njegov prijatelj Ron ima štakora (Scabbers, Šugonja), a Hermione mačka (Crookshanks/Krivonja), on ima snježnu sovu, Bubo scandiacus, netipičnu za Englesku. Zašto? Jer autorica J. K. Rowling misli, a mi se s njom slažemo, da je to najljepša ptica. Hedwig je Harry dobio od Rubeusa Hagrida za svoj 11. rođendan, prijeloman u životu dječaka. Hedwig nije samo nosila pisma i poruke, ona je vjerna Harryjeva prijateljica, inteligentna, snalažljiva, ponosna, a ime je dobila po srednjovjekovnoj svetici Hedwigi od Andechsa, zaštitnici siročadi. Hagrid je imao dosta ljubimaca: osim njemačkog mastifa Fanga (Očnjak) koji izgleda zastrašujuće, ali je strašljiviji od klinaca i s njim bi se teško moglo u lov na veprove, a kamo li na Onoga-čije-ime-ni-mi-nećemo-izgovoriti tu je i hipogrif Buckbeak (Kljunoslav), zmaj Norbert i naravno Fluffy. Osim Fanga svi su Hagridovi ljubimci u opasnosti – zmaj i to norveški kukudrilo koji je zapravo zmajica ipak je udomljen u Rumunjskoj, a troglavi pas Bundi/Fluffy u Grčkoj. Dumbledoreov Fawkes je feniks koji ima važnu ulogu u romanima...

Lassie, Eric Knight, 1940.

Ovčarka (rough collie) prvo je bila glavna četveronožna junakinja priče iz 1938. koju je Eric Knight objavio u "The Saturday Evening Post" i koja je narasla u roman "Lassie se vraća kući" (Lassie Come-Home, 1940.) koji je postao ne samo bestseler već i dio mnogih djetinjstava, osobito nakon serije filmova. Zato i danas mnogi ovu pasminu zovu samo – Lassie (Lesi). O istoj je pasmini pisala i Elizabeth Gaskell u svojoj kratkoj priči "Polubraća" 1859. no nju pamtimo više kao prvu biografkinju sestara Brontë. Knighta je inspirirao pas koji je između 500 tijela mornara koje je more izbacilo nakon torpediranja u Prvom svjetskom ratu dojurio do jednog i počeo mu lizati lice, grijati ga svojim tijelom sve dok ljudi nisu shvatili da je jedan mornar čudom preživio. MGM je snimio prvi film s djevojčicom Elizabeth Taylor i – zvijezde su rođene - i na dvije i na četiri noge. Knight, inače Britanac koji je kasnije postao američkim državljaninom i majorom, poginuo je s 43 godine kad se srušio njegov C-54.

Crni ljepotan, Black Beauty, Anna Sewell, 1877.

Uživajući u zelenim travnjacima Darkie, prekrasan crni konj sjeća se svog života. Od bezbrižnog djetinjstva na engleskoj farmi, do preokreta koji mu pokaže ono ružnije lice čjudi. Kad naraste vuče kočije bogataša, no zbog nezgode ima ožiljak pa više nije dovoljno lijep vlasnicima i završi kao vučni konj-taxi u Londonu. Vlasnici su mu i dobri i loši ljudi i svoj nam život prepričava kad je već u "penziji" na zelenim pašnjacima. U romanu koji je postao bestseller opisuje se i cijena licence/dozvole za taxi u Londonu pa je knjiga promijenila zakon. Ali, važnije, knjiga je potaknula mnoge zakone koji su osuđivali i kažnjavali okrutnost prema životinjama, pa je "Crni ljepotan" (osim "Čiča Tomine kolibe" koja je pak izazvala proteste diljem Amerike), postao važan roman. Knjigu je Sewellova napisala posljednjih godina svoga života kad više nije mogla hodati (s 14 godina je nezgodno pala i slomila zglobove nogu, a zbog krivog liječenja postala invalidom) i bila je trenutni bestseler. Anne je umrla pet mjeseci kasnije doživjevši uspjeh i malo slave. Do danas je prodano najmanje 50 milijuna primjeraka.

Big Red, ili Irish Red, Jim Kjelgard, 1956.

U samo 48 godina svog života američki je pisac Jim Kjelgard napisao 40 romana i onda, potonuvši u depresiju, dignuo ruku na sebe. Njegov je roman o velikom irskom seteru 1956. prodan u 225 000 primjeraka, i danas je rado čitan kao i nastavci priče o seteru. Klasik je i kinematografije jer je 12 godina nakon objavljivanja snimljen i jedan od najomiljenijih Disneyjevih igranih filmova. Od trenutka kad dječak Danny ugleda prelijepog irskog setera zna da je to pas za njega - i samo njega. Red je brz, pametan, snažan i plemenit i jedini pas kojega Danny želi uza sebe. Prijateljstvo je zapečaćeno i ne mogu, ni pas, ni dječak podnijeti da su razdvojeni. Ali mnogo je opasnosti i njihovo će prijateljstvo i hrabrost biti na teškom ispitu. Jer neprijatelj je okrutan ubojica kojeg zovu Old Majesty. U seriji knjiga autor piše o njihovim pustolovinama. Kjelgaard je proveo lijepo djetinjstvo na obiteljskoj farmi podno planina Allegheny u Pennsylvaniji, a jednog su dana on i brat imali susret s velikim medvjedom. Spasili su se penjanjem na drvo, onda vikali i vrištali i otjerali medvjeda pa se Jim spustio i utrčao u kuću. No maleni Henry je ostao na drvetu, a medvjed se vratio. Sve je dobro prošlo, ali je uspomena kasnije dobro poslužila. Jim je gutao knjige, a roditelji ne baš dobrostojeći, uvijek su nekako nabavljali nove i nove knjige za svog sina. Kad je farma propala Kjelgaardovi su preselili u Galeton i već je tada bilo jasno da Jima zanima pisanje. Sam je napravio stol za svoju pisaću mašinu, ali je mnogo vremena provodio vani, bio spretan lovac, ribič i trapper,pa su opisi prirode vjerodostojni, a njegova ljubav prema psima bila je bezgranična. Jim je dobio epilepsiju koju je uzrokovao tumor koji nisu mogli operirati. Zbog neprekidnih bolova pao je u depresiju i ubio se.

Old Yeller, Stari Žućko, Fred Gipson, 1956.

Prvo izdanje "Old Yellera" u nas prevedenog kao "Stari Žućko" napisao je i objavio 1956. Fred Gipson, a ilustrirao Carl Burger. Film je po romanu snimljen 1957. i do danas je to knjiga i film koji traže otprilike tri do četiri paketa maramica. Ova priča ima stvarnu podlogu jer je Gipson poznavao border colliea, graničarskog škotskog ovčara Rattlera obitelji Deishler i po njemu je napisao roman koji će vam slomiti dušu. Jer 14 godišnji dječak Travis Coates brine o majci i mlađem bratu dok otac zarađuje kao gonič stoke. Pas se samo pojavi na vratima i Travis ga ne želi jer nije lijep, a i dosta je nestašan. No pas ipak ostaje s Coatesovima. Ime Old Yeller dobit će zbog boje dlake i jer lavež nenadanog gosta nalikuje na ljudski glas. Pas je pametan, snažan, spašava obitelj nekoliko puta i ljubav Travisa prema psu je nakon nekog vremena neupitna. Ali, nakon jednog događaja Travis treba spasiti ozlijeđenog prijatelja… Nastavak ove super uspješne knjige je "Savage Sam" iz 1962.  a slijedi 1978. "Little Arliss". Gipson je prvi uspjeh imao 1949. s romanom "Hound-Dog Man" s 250 000 prodanih primjeraka u prvoj godini i naslovom Knjige mjeseca. Ali "Old Yeller" je prodan u više od tri milijuna primjeraka samo do 1973.

Zov divljine, The Call od the WIld/Bijeli očnjak, The White Fang, Jack London, 1903.

Kratka pustolovna knjižica Jacka Londona objavljena 1903. za mjesto radnje ima kanadski Yukon za vrijeme Zlatne groznice u Klondikeu 1890-ih u u kojoj je London, naravno, sudjelovao. Tamo se, rekao je kasnije i pronašao. U strašnim uvjetima tragao je za zlatom, smrzavao se i prezimio u kampu gdje je čitao Darwinovo "Podrijetlo vrsta" i Miltonov "Izgubljeni raj". Morao se vratiti u normalan život kad je dobio skorbut. Zima, psi koji vuku sanjke, potraga za zlatom i sirovi, okrutni ljudi i priroda nadahnut će Londona koji je kasnije rekao da je Bucka napisao po psu kojeg je vidio u Dawsonu i koji je živio u obitelji bogatog suca sretno na kalifornijskoj farmi sve dok ga nije ukrao vrtlarov prijatelj zbog svojih kockarskih dugova. Buckov se život promijenio, nagore, pa je preprodavanjem završio u Kanadi gdje ga treniraju da postane pasa koji vuče saonice. Buck je mješanac bernardinca i škotskog collieja, snažan je i velik pas, ali nepripremljen na svakodnevnu borbu, a mora preživjeti jer Priroda ovdje nikome ne prašta ni trenutak slabosti…  Prvo je London priču objavio u novinama za 750 $, a onda u Londonu prodao prava za knjigu za 2000 USD. Do danas se "Zov divljine" smatra Londonovim remek-djelom. Priča o nesalomljivom duhu i borbi za opstanak u zamrznutom kutu svijeta dobro je štivo ljeti – rashladit će vas zbog više razloga. "Bijeli očnjak", divlji vukopas mora preživjeti među ljudima, a onda ponovo pronaći svoju prirodnu, divlju stranu. Od prvoga dana omiljena knjiga djece diljem svijeta do danas.

Wilbur (i Charlotte), "Charlotteina mreža", Charlotte's Web, E. B. White, 1952.

Ovo je priča za male i velike, a govori o prijateljstvu. To nije jedina tema, već je ovo knjiga uz koju je dobro rasti. Nakon što malena Fern Arable izmoli oca da poštedi najmanje prase u leglu, sada mora brinuti o njemu. Nije joj to teško i Wilbur joj je najdraži prijatelj. Slabi se praščić oporavi, ali ga smjeste na farmu Zuckermanovih gdje maleni praščić ne sklapa lako prijateljstva iako je drag i nikome ne smeta, a Fern ne može stalno biti uz njega. U životu nam treba ponekad samo jedan dobar prijatelj, a u Wilburovom slučaju to je paučica Charlotte A. Cavatica. Kad se u kući priča o šunkici za Božić Wilbur je prestravljen, a Charlotte odluči pod svaku cijenu spasiti svog prijatelja. Plan je jednostavan – prase mora postati slavno, a Charlotte je na svu sreću obrazovana i pismena paučica… Priča je ovo o prijateljstvu, nevinosti, smrti i promjenama. Objavljena je tri godine nakon što je White dobio ideju, a jedini primjerak rukopisa dao je svojoj urednici koja je bila odmah oduševljena. Prije ovog White je napisao roman "Smrt praščića" koji opisuje kako on NIJE uspio spasiti bolesno prase. Likovi knjige su životinje s Whiteove farme, a kad je knjiga postala popularna, pa klasik, pa bestseler, na vrata su dolazile rijeke ljudi s idejom da vide staju, ali samozatajni White nikada to nije dozvolio.

Ghost, strahovuk, Igre prijestolja, Game of Thrones, G. R. R. Martin

Šest štenaca direwolfa darovano je djeci obitelji Stark, a John Snow dobio je Ghosta. Koliko smo strepili nad sudbinom zmajeva, toliko smo strepili i nad životima strahovukova. Oni nisu plod mašte već je to drevna vrsta pravih vukova, Canis Dirus, (doslovno strašan vuk) koji su živjeli prije 15ak tisuća godina. Vjeruje se da su bili 25 posto veći od sivog vuka, težili oko 68 kila, imali veće zube. U seriji su "glumili" sjeverni inuitski psi koje su "dotjerali" digitalno. Sophie Turner koja glumi Sansu udomila je svog "strahovuka" Zunnija.

Ferdinand, The Story of Ferdinand, Munro Leaf, 1936.

Nije baš izgledno da ćete popustiti djetetu i nabaviti mu bika kao kućnog ljubimca osim ako nemate mnogo zemlje. Taman da je neodoljiv i najsimpatičniji kao što je to Ferdinand. "Priča o Ferdinandu" objavljena je 1936. kad je sudbina bika u to vrijeme bila jasna. Kao sin slavnog bika-borca i on će se okušati u koridi, ali, problem je što Ferdinand više od svega voli cvijeće. Kad naraste u najvećeg i najsnažnijeg bika svoje generacije on ne želi imati ništa s krvlju i borbama. Vrijeme je biranja bikova za sezonu i Ferdinand kao za peh sjedne na bumbara... Misleći kako je ovo opasan i agresivan bik, nazovu ga Ferdinand The Fierce i odvedu u Madrid… Prve se godine prodalo 14 000 knjiga, godinu nakon 38 000 – tjedno barem 3000,  i tada je s trona najprodavanije američke knjige svrgnuo "Zameo ih vjetar". Od 2002. stalno je u tisku, prevedena je na 60 jezika, čak i na latinski. Crtić je neodoljiv.

Šaptač konjima, The Horse Whisperer, Nicholas Evans, 1995.

Nicholas Evans je Englez koji je svoj prvi roman smjestio u Ameriku i koji je - roman -  gotovo istog trena ušao u deset najprodavanijih pa je te godine prodano više od 15 milijuna primjeraka. Do danas je "Šaptač konjima" što bi bio ispravan prijevod jedna od najprodavanijih knjiga svih vremena. Nije ni čudno. Na obiteljskom imanju djevojčica Grace drži svog konja Pilgrima i jaše ga vikendima. Majka Anne je radoholičarka i uspješna urednica magazina, Engleskinja s američkom karijerom, a tata Robert uspješni odvjetnik. Brak je OK, ali je Anne uvijek voljela manje, dok je Robert i dalje lud za njom. Grace jednog zimskog jutra izjaše na voljenom konju Pilgrimu s prijateljicom Judith koja ima Gulliver. Jutro je božanstveno i djevojčice jašu po svježe napadalom snijegu. Na uzbrdici se Gulliver posklizne, udari u Pilgrima i skotrljaju se s curama na cestu. Na nesreću kamion koji vozi po zaleđenoj cesti izgubi kontrolu i nesreća je neizbježna. Judith i Gulliver su mrtvi, Pilgrim i Grace teško ozlijeđeni. Grace je preživjela, ali su liječnici morali amputirati nogu, a Pilgrim je živ, ali strašno povrijeđen. Annie ne želi uspavati istraumatiziranog konja pa traži sve što se može pronaći o traumama i jahača i životinje svjesna da joj je kćer ne samo sve dalje već i da se zatvara u sebe. Slučajno nađe priču o šaptačima konjima. U prikolicu ukrca Pilgrima, Grace strpa u auto i od New Yorka vozi do Montane. Šaptač konjima Tom Booker i njegova obitelj prihvatit će goste, netko s više a netko s manje sreće, a pred svima je dug put do iscjeljenja i možda ljubavi… Prava za knjigu kupio je Robert Redford na temelju priče za tri milijuna USD i snimio film. Sve su odjednom zanimali šaptači, a metode Johna Solomona Rareya, pravog šaptača Evans je vjerno opisao u knjizi. Rarey je bio za života slavan, izliječio mnoge konje, naučio ljude kako da se s konjima ophode, upoznao kraljicu Viktoriju, Napoleona III, sultane i kojekakve uglednike da bi umro sa samo 38 godina od moždanog udara.

Babe, The Gallant Pig ili The Sheep-Pig, Dick King-Smith, 1983.

Na farmu Hoggetovih dolazi malo prase. Gospođa Hogget u njemu vidi šunkicu i slasne svinjeće kotlete, no ovčarica Fly smili se nad sirotim praščićem pa mu objasni kako na farmi seljaka stvari stoje: mora si naći neko zanimanje i biti neophodan inače će završiti na stolu u tanjuru. Babe želi biti pas ovčar i prvo vježba s patkama, a onda i s ovcama. Njegov je pristup drugačiji on na ovce ne viče (a lajati ne može) nego ih – lijepo zamoli. Jer ovce, kako mu objasni ovca Maa nisu glupe kako to misli Fly. Malo prase postane odličan "ovčar", tješi Fly kad su njeni psići prodani, spasi krađu ovaca, a stado Hoggetovih vodi bolje od ijednog psa. Farmer, tvrd ali pravedan čovjek, na natjecanje najboljih ovčara prijavi svoje prase, Babea da svi vide kako je on sjajan ovčar. Zapravo svinja-ovčar. Ma, znate već.

Gdje raste crvena paprat, Where the Red Fern Grows, Wilson Rawls, 1961. Kad odlazi na posao Billy Colman vidi čopor pasa koji napadaju coonhounda. Psa spasi, dovede ga kući i nahrani ga, a kad se pas odmorio pušta ga u prirodu znajući da će se vratiti - jer to ga podsjeća na njegovo djetinjstvo u planinama Ozark u Oklahomi… Maleni Billy strašno je želio psa, pa roditelji nude da mu donesu od susjeda malog škotskog ovčara. Problem je što Billy želi psa vrste coonhound, (američki rakunski goniči koji su uzgajani za lov na rakune, jelene, medvjede i kugare) i nijedne drugu, a roditelji nemaju tih novaca. Billy nađe oglas uzgajivačnice Kentucky koja uzgaja redbone coonhounds i prodaje po 25 $. Billy radi i štedi ne bi li zaradio $ 50 za dva psa za što mu treba dvije godine pa djed piše uzgajivačnici jer brine hoće li poštovati oglas. Da, vrijedi, odgovaraju, no cijena je pala, pa su dva štenca sada samo 40 dolara. Isporuka je u teretnom skladištu pa je novi problem kako dostaviti pse  - Billy po štence ide pješice. Sa štencima, "curicom i dečkom" ide prema kući, i počinju avanture -  od napada na dječaka do spavanja u špilji, sve dok sretno stigne kući. Trenira lovačke pse, Old Dana i Little Anne koji postanu slavni lovački tim… Dirljiva priča o ljubavi dječaka i pasa naslov duguje indijanskoj legendi kako crvenu paprat može posaditi samo ruka anđela. Ispred knjižnice u Idaho Fallsu kip je Billyja i pasa. Prvo je prodaja romana išla polako da bi do 1974. prodano 90 000 a do 2001. skoro 7 milijuna primjeraka.

Knjiga starog mačka o mačkama svakodnevnim, T. S. Eliot, Old Possum's Book of Practical Cats, (Knjiga starog oposuma o praktičnim mačkama) 1939.

Englez američkog porijekla T. S. Eliot cijeloga je života volio mačke. Zato nas ne može šokirati činjenica da je napisao knjigu o njima a koja je, kasnije, postala predloškom jednog od najslavnijih musiclea svih vremena premijerno izvedenog 1981. Sir A. Lloyd Webberovim "Cats","Mačkama". Dok je originalno izdanje ilustrirao Nicholas Bently naše je izdanje u prepojevu Rajke Maček (sic!) ilustrirao Vladimir Veić Sukreški. Stiže nam i film.

Gavran, The Raven, Edgar Allan Poe, 1845.

Najpoznatija ptica svjetske književnosti kućni je ljubimac Charlesa Dickensa – gavran Grip.  Često se pojavljivao u cameo ulogama u vlasnikovim djelima, a kad je nestašni Grip popio bijelu boju i uginuo Dickens je bio neutješan. Svom je prijatelju Danielu Macliseu 1841. opisao Gripove posljednje trenutke pa tako znamo sudbinu nesreznog gavrana. Kako se nije mogao odvojiti od Gripa dao ga je preparirati. Amerikanac i Dickensov drug po peru Edgar Allan Poe bio je impresioniran gavranom koji govori i koji je bio član obitelji engleskog književnika, pa se predomislio i umjesto papagaja kako je planirao, glavni je junak njegove pjesme gavran. Grip, preparian i u staklenom okviru je i danas u odjelu rijetkih knjiga knjižnice u Philadelphiji.

Za Čitaj knjigu pripremila Sandra Veić Sukreški

Pretraga

Tečaj €/kn: 7,53450 2022-12-07 06:49:16