Najbolji maskirani junaci

U onim divnim Disneyevim knjigama bila je i priča o maskiranom osvetniku Zorrou. Plijenila je našu maštu, jer je bio pravedan borac u španjolskoj Kaliforniji, zemlji koja nam se činila jako egzotičnom, i spašavao sve redom – sirotinju, djeve, djecu… I nije to jedini maskirani junak (a ni anti junak) koji se pojavljivao u književnosti, a onda su ušetali i u stripove, TV serije i jasno, filmove. Zašto nose masku?  Razloga je mnogo – neki se skrivaju, neke je ujeo kukac, neki su unakaženi, neki pojačavaju impresiju na ostale maskom… pogledajmo koji su najpoznatiji i najpopularniji.

El Zorro

unak iz pera Johnstona McCulleyja pojavio se u 1919. romanu "The Curse of Capistrano" (Prokletstvo Capistrana) i događa se u vrijeme kad je selo Los Angeles bio u španjolskoj Kaliforniji (od 1769. do 1821.). El Zorro ima 24 godine, atleta je, pažljiv prema damama, ali neosjetljiv na njihove draži jer ga od malena muči nepravda moćnika. Štiti siromašne i obične male ljude, a napada korumpirane zlikovce. On je Don Diego de la Vega, sin je najbogatijeg zemljoposjednika Kalifornije, a baratati mačem naučio je dok je studirao u Španjolskoj. Na nevjerojatno popularnom filmu ga je nakon Tyronea Powera iz 1940., naslijedio Antonio Banderas. McCulley je 1922. započeo novu seriju od preko 60 serijaliziranih priča u tjedniku, kasnije su prikupljene i objavljene kao "Zorrove daljnje avanture", "Zorro ponovno jaše" , "Zorrov znak", "Zadatak za Zorroa", "Zorro se bori za život". Don Diego - El Zorro je visok, zgodan, tamne kose, nosi masku, a mačem urezuje slovo "Z" jer je on El Zorro, lisac.

 Fantom iz opere, Le Fantôme de l'Opéra, Gaston Leroux, 1909.

Gaston Leroux napisao je roman o antiheroju i zločincu kojeg smo zavoljeli nakon musicala Lorda Andrewa Webbera. Serija koja je izlazila u dnevnim novinama Le Gauloise od rujna 1909. do siječnja 1910. nadahnuta je povijesnim događajem u pariškoj opernoj kući. Dobro poznavajući zgradu jer je Leroux radio kao novinar kulturne rubrike nakon što je svoj novac prokockao pa morao zarađivati za život, Leroux je osluškivao priče. Navodno se doista srušio grandiozan luster (jedan od četiri) u Théâtre-Lyrique national 1888. i ubio mladog Alfreda Obrechta, vatrogasac je zadobio opekotine, a jedan Englez je bio ozlijeđen (u romanu je to Opéra Garnier gdje nije palo ništa, jezero (zapravo cisterna) ispod kazališta postoji jer u njemu plivati po mraku vježbaju i danas vatrogasci, a postojanje fantoma branio je pisac i na svojoj samrtnoj postelji. U romanu je stvar jasna – opera ima svoga duha i s njim svi žive, odnosno, poštuju i ne prčkaju po toj priči. No, kad pronađu obješenog Josepha Buqueta, pomoćnog scenskog radnika koji je imao nezgodne primjedbe na račun duha nervoza je u kazalištu porasla. Ali, kad se razboljela operna zvijezda Carlotta (nadahnuta likom Mademoiselle Carvalho) uskače švedska sopranistica, mlada i nepoznata Christina Daaé (oblikovana po slavnoj švedskoj sopranistici Christini Nilsson) i nova je zvijezda rođena. Na premijeri je i vikont Raoul de Chagny koji u prekrasnoj djevojci prepoznaje svoju prijateljicu iz djetinjstva. Kad joj se želi javiti, ne nađe je u garderobi, ali čuje glas. Ona će mu objasniti da uzima lekcije od Anđela glazbe ne sluteći da je taj violinist o kojem mu je pričao njezin otac zapravo Erik, čovjek unakažena lica koji živi ispod zgrade Opere inače sin jednog od radnika koji je gradio opernu kuću. On nema nosa, usana, oči su mu upale i djeluje kao osušena lubanja što djevojku koju otme prestravi.

Čovjek sa željeznom maskom,  L'Homme au Masque de Fer 

Čovjek bez imena, s nadimkom kojeg mu je dao nepoznati zatvorenik zatočen je ili od 1699. ili od 1670., i samo je mijenjao zatvore; od Bastille do Pignerola, i tako 34 godine. Umro je 1703. i pokopan kao Marchioly. Na francuskom je prijestolju tada sjedio Louis XVI. Tko je bio iza maske od crnoga baršuna nikada se nije saznalo, ali od tada se istražuje, raspravlja, nagađa i dokazuje tko bi to mogao biti. Voltaire je tvrdio da maska nije bila od baršuna već željeza i da je pod njom bio stariji i nezakoniti brat kralja Sunca. Onda, da je to Eustache Dauger, čovjek od skandala u 17. st., ali ni to nije dokazano. No kako postoje arhivi i kako se otvaraju dokumenti čuvara Saint-Marsa, pokazalo su da je troškove oko čuvanja zatvorenika plaćao kralj. Priču je Alexandre Dumas ukomponirao u svoja "Tri mušketira", u poosljednjem djelu sage o D'Artagnaneu. Borba za prijestolje uvijek je bila krvava pa je tako jedan od blizanaca morao nestati – samo će jedan postati francuski kralj i to Louis XVI.. Drugi će čamiti u tamnici okovan i sa željeznom maskom na licu. Jer, vidi li se njegovo lice, a ono je isto kao i ono carsko… Tko je doista bio čovjek sa željeznom maskom ne zna se ni danas  - polubrat kralja, nezakoniti sin Ane Austrijske i kardinala Mazarina? Marcel Pagnol misli da je bio brat blizanac kralja, a ima i teorija da je to bio Louiseov biološki otac. Anna Austrijska naime, nije mogla zatrudnjeti s kraljem Louisom XIII. jer nisu zajedno živjeli već 14 godina kad je princ - nekim čudom - rođen. Navodno je, tvrde, sve "sredio" kardinal Richelieu, pa je kraljica legla s nezakonitim unukom Henryja IV.  A možda je to bio francuski general koji je naredio povlačenje i time razbjesnio kralja. Nije tu kraj jer, neki tvrde da je to bio sobar čiji je gospodar, urotnik protiv kralja smaknut. Kandidati su i sin Charlesa II. i jedan talijanski grof…

Anthony Burgess požalio je što je 1962. napisao "A Clockwork Orange" u nas preveden kao "Paklena naranča" jer je sva njegova kasnija djela ovo zasjenilo.

Napisao ga je slengom, mješavinom engleskog i ruskog pa je "Nadsat" teško prevoditi. Završio je roman u tri tjedna. Govori o grupi koje vodi 15 godišnji Alex. On i njegovi "druzi" Dim, Georgie i Pete psihopatska je skupina mladića koji zamaskirani luduju u engleskim noćima. U distopijskom svijetu ovaj inteligentni sociopat će ubijati, biti uhvaćen, zatvoren, tretiran i izaći iz zatvora. Malo ga sustiže prošlost, malo ludilo i…

Hannibal Lecter lik je iz pera Thomasa Harrisa koji je svog "junaka" predstavio u romanu iz 1981. – Crveni zmaj, Red Dragon.

Kad je 1991. snimljen film "Kad jaganjci utihnu", Silence of the Lambs, po drugom Harriisovom romanu iz 1988., svi su odjednom znali tko je dr. Hannibal Kanibal. Sjajan Anthony Hopkins ponovit će filmsku ulogu u nastavku, Crveni zmaj, daleko lošijeg od "Jaganjaca". Hannibal je ugledni forenzični psihijatar iz Baltimore koji je i kanibalistički serijski ubojica. Treći je roman "Hannibal" - on sada živi u Firenzi gdje radi kao muzejski kurator, četvrti "Hannibal RIsing" koji govori o djetinjstvu i razvoju pametnoga dječaka iz aristokratske obitelji u Litvi koji je stravično istraumatiziran pa nam je napokon, dobro, ne baš jasno, ali jasnije, otkuda poriv. Pratimo kako Hannibal odrasta u ono što će postati strah i trepet – visoko inteligentnog, obrazovanog ubojicu koji na putu osvete gubi razum, barem onaj dio koji se jelovnika tiče. Hannibal nije maskirani junak ni antijunak, ali je njegova maska kojom mu je onemogućeno da jako zine slavna i zato je na ovom popisu.

Ista je stvar i sa Sauronom, jer stavi na glavu svoj šljem u romanu koji je samo tiskan kao trilogija, Gospodar prstenova, The Lord of The Rings, te Silmarillionu. 

Sauron je zli čarobnjak koji živi u Mordoru no nećemo spoilati zbog onih koji još nisu ušli u svijet J. R. R. Tolkiena.

Za Čitaj knjigu napisala: Sandra Veić Sukreški