Izvor nadahnuća - kava

Jedan od najvećih ljubitelja kave među piscima, francuski književnik Honore de Balzac, napisao je: "Ova kava ulazi izravno u tijelo i izaziva ugodno opuštanje. Ideje se pokreću kao bataljuni vojske pred veliku bitku. Misli dolaze kao da su nošene vjetrom…" Balzac je bio veliki kavoljubac i bez kave nije mogao pisati. Vjerovao je da se upravo u kavi nalazi sva njegova inspiracija. Dnevno je znao popiti i više od 50 šalica tog crnog čarobnog napitka, a bio je poznat i po tome što je pisao po nekoliko dana bez prestanka i spavanja. Balzac je 1830-ih napisao i esej o kavi koji je objavljen uz djelo Anthelma Brillat-Savarina "Psihologija okusa". 

Postoji legenda da je u Francuskoj kava postala toliko popularna da je Luj XIV preko nizozemskih moreplovaca odlučio uvesti nekoliko sadnica. Međutim, shvatio je da zima i mraz previše štete biljkama te su tako nastali prvi staklenici u svijetu! Ni Engleska nije zaostajala za trendovima iako Agatha Christie njihovu je kavu komentirala: "Kava u Engleskoj uvijek ima okus kao kemijski eksperiment!"

Poznato je i da se hrvatska književnica Marija Jurić Zagorka nije odvajala od svoje šalice kave dok je pisala romane i pripovijetke, pa jednom pilikom šaljivo rekla: "I vještici treba kava."

Kava je brojnim umjetnicima poslužila kao istinski izvor nadahnuća, a u njoj su svakodnevno uživali francuski pisac i filozof Voltaire, Marcel Proust, Gertrude Stein koja je rekla: "Kava vam daje vremena za razmišljanje". Kavoljupci su bili (ili još uvijek jesu) i Napoleon i Margaret Atwood, te talijanski skladatelj Giuseppe Verdi, a Johann Sebastian Bach posvetio joj je svoju 211. simfoniju, poznatiju kao Kantata o kavi. Žeđ se može utažiti raznim pićima, ali nijedno od njih ne može nadomjestiti boju i aromu kave. Većina će se složiti kako šalica dobre kave i najgori dan može učiniti podnošljivim. 

Uživajte i vi u svojoj jutarnjoj kavi uz dobre knjige.