Hit knjiga 2022. u Rusiji je - "1984"
Deveti roman umirućeg Orwella svijet je dočekao s, gotovo pa, obožavanjem. Ali nije bilo tako na svim meridijanima – u tadašnjem SSSR-u knjigu su odmah dočekali cenzori. Priča je dobro poznata: Eric Blair, poznatiji kao George Orwell svoju je posljednju, devetu knjigu, objavio na samrti. Bolovao je od tuberkuloze i iako je nakon objave "Životinjske farme" postao slavan i dobrostojeći pa je uspio nabaviti taj novi lijek, nije mu pomogao. Završavao je roman na izoliranom otoku Jura, sa svojim obožavanim posvojeniim sinom, a u pomoć oko vođenja kućanstva stigla mu je sestra. Okrutan, hladan otok nije bio mjesto za pisca načetog tuberkulozom...
Imao je 44 godine, naime, kad mu je dijagnosticira tuberkuloza na oba plućna krila. Bio je pun optimizma: "Ova bolest u mojim godinama nije opasna" pisao je u veljači 1948. svom izdavaču, "i rekli su mi da liječenje ide dobro, iako polako... A sad čekamo neki novi američki lijek, streptomicin koji, kažu, ubrzava liječenje". No na njega je imao strašan utjecaj, odnosno reakciju koja do tada nije bila zabilježena, pa je svoje posljednje riječi napisao on, u tekicu o reakcijama na novi lijek. Dovršio je "1984" kako ju je zvao 'tu prokletu knjigu' — i bila je remek-djelo. Izdavač F. J. Warburg je požurio s tiskanjem knjige, a Orwell je doživio veliki uspjeh i kontroverze s kojima se susreo doslovno na samrtnoj postelji, prije nego što je nekoliko mjeseci kasnije umro od tuberkuloze. Oslabljen i s nimalo snage još uvijek je bio obuzet željom da piše: 'Moram pokušati ostati živ još neko vrijeme, jer osim ostalih razloga (mislio je na svog usvojenog sina) imam dobru ideju za roman..."
A taj je roman u SSR-u zabranjen sve do 1988. i sada je hit knjiga u Rusiji - jedna je od najprodavanijih e-knjiga među svim žanrovima i najprodavanija fikcija na ruskom online shopu Lit Res. Orwell je roman objavio 1949., smrtno bolestan i bit će to njegov posljednji roman. Umrijet će s 44 godine od tuberkuloze, a "peh" je bio što je novi američki lijek, streptomicin kod njega – a mogao si ga je priuštiti zbog tantijema od "Životinjske farme" – izazvao stravične posljedice i morao je prekinuti terapiju.
Orwellovo upozorenje i krik protiv totalitarizma podiglo je crvenu krpu pred sovjetske cenzore i političare pa je knjiga odmah zabranjena, a problem više bio je što je Englez znao jako dobro o čemu piše. Kao dobrovoljac u Španjolskom građanskom ratu vidio je kako i što rade sovjetske delegacije koje su imale jasne direktive iz Moskve – napraviti Španjolsku komunističkom zemljom. Borba protiv fašista Franca ih je, mislili su neki, manje zanimala. U općem ratnom ludilu, neki su ljudi nestali u noći, ali ne od fašističke ruke već staljinističke, a među njima i španjolski pisac aristokratskog podrijetla José Robles Pazos kojeg je Dos Passos znao od 1912., koji je za njega preveo i danas besprijekoran "Manhattan Transfer", a prevodio je i Sinclaira. Smaknuli su ga Sovjeti iako je bio visoko pozicioniran u španjolskoj antifrankističkoj vojsci i odmah krenuli s propagandom kako su otkrili njegove veze s fašistima - Hemingway je u to povjerovao, Dos Passos nije. To je dovelo do raskola do tada velikih prijatelja i nikada se više nisu družiili. Egzekucije su bile prečeste i Orwell je vidio iz prve ruke kakav je to ideološki modus operandi. zato je koristio Staljinovu diktaturu kao ideju za kult Velikog brata čija je policija kontrolirala misli, tjerala ljude da vjeruju kako je rat mir, a sloboda ropstvo. Roman je, naravno, dospio na crnu listu.
A sada, misle mnogi, Putinova vladavina, brisanje opozicije, uništavanje novinarstva i kritičkih medija jako podsjeća na staljinizam i na "1984". Slavna je knjiga bila zabranjena i u Bjelorusiji, Ukrajini, a prvi je prijevod na bjeloruskom izašao tek 1992., pa nedavno, 2020., a još jedno izdanje tiskano je lani i postalo best-seller. A onda je 2022., od 19. svibnja na popisu zabranjenih knjiga. Izdavač Andrij Januškevič je sa svojom suradnicom Nastom Karnatskajom pritvoren, a posebne su jedinice oformljene kako bi s polica knjižara pokupile roman "1984". Neovisno izdavaštvo u Bjelorusiji više ne postoji, kažu izvori, zbog protesta nakon predsjedničkih izbora. Nakon "pobjede" Lukašenka nekoliko je neovisnih izdavača suspendirano, zabranjen im je rad – na primjer – Limarijusu, Knihazbor, Halijafi i Medisont, jer su "povrijedili regulacije registriranja pri Ministarstvu informiranja".
Za Putina je napad na Ukrajinu "posebna vojna operacija" koja ulazi u 11 mjesec, a ojačan je s novim zakonom po kojem je zločin objaviti bilo kakvu informaciju o ratu ako je drugačija od službenih izjava. Zato se "1984" downloadala najviše u Rusiji. Podsjeća na roman koji je davno, davno napisao čovjek koji nam je dao jednu od najboljih, ali i najzastrašujućih distopija. Možda nije mislio da će se ostvariti, ili se barem nadao da neće... no, pogriješio je. Od 1949. povijest ga je mnogo puta demantirala. Zato mladi Rusi čitaju ono što njihovi roditelji, nisu mogli ni smjeli...
