Rusi - deset velikih

Ruse ili volite ili ne volite. Nekome su se zamjerili u lektiri, ali morate znati da je to bila dobra stvar jer čitati lektiru znači i upoznati djela književnosti koja inače, možda, ne biste otkrili.
Bilo mi je smiješno kada je Oprah "pronašla" Anu Karenjinu i predložila je u svom Book clubu ali, Amerikanci nisu čitali "unaokolo" i strane pisce koliko one pisce koji su pisali na engleskom. Prijevoda nije bilo za neke knjige pa posljednjih 20ak godina izdavači pomalo ispravljaju tu grešku.

Naišli smo na popis 20 ruskih knjiga koje svakako trebate pročitati, a vama za početak preporučujemo da pročitate barem prvih deset na popisu:

Do izlaska "Junaka" ruska je književnost bila poznatija po Puškinu i njegovoj poeziji. No kada je Pečorin stigao na scenu Ljermontov je pokazao kroz svog junaka kako je romantizam manje više gotov i da dolazi realizam. Zgodno je da je Ljermontova na engleski preveo Vladimir Nabokov, a zbog elemenata psihološkog realizma "Junaka" se drži  prvim psihološkim romanom ruske književnosti. 

Roman iz 1842. prvo je zamišljen kao poema u tri dijela, po uzoru na Danteovu "Božanstvenu komediju"i i  po ideji trebao je biti podijeljen u tri dijela: pakao, čistilište i raj, ali je Gogolj napisao samo jednu, objavljenu  i pet ulomaka drugoga dijela. Kad je 1852. Gogolj pao u depresiju, zapalio je sva svoja neobjavljena djela, između ostalih i drugi dio "Mrtvih duša".

Oblomov je drugi roman Ivana Gončarova I prvi je put objavljena  1859. Ilija Iljič Oblomov je inkarnacija  čovjeka koji je – suvišan. Oblomov je mlad, darežljiv plemić koji izgleda potpuno nesposoban za donošenje ikakvih važnih odluka ili da se pokrene i učini išta. On jedva da napušta ne samo svoju sobu, već i svoju postelju. U prvih 50 stranica uspije se maknuti iz postelje do stolice. Ovo je i satira ruske inteligencije, bila je popularno štivo po objavljivanju, a neki su likovi postali imprintani i u ruski jezik i kulturu.

U romanu koji je objavljen 1862. glavna tema je nihilizam u Ruskom Carstvu koji upoznajemo usporedno s likom Jevgenija Vasiljiča Bazarova, mladog znanstvenika koji je kritičan spram tradicionalnih vrijednosti. Ovaj je roman jedno od prvih ruskih djela koje je steklo popularnost na Zapadu, a filozofskim i psihološkim pitanjima utjecalo na ruske pisce. Radnja romana smještena je u 1859., kad su Rusiju potresali veliki seljački nemiri a na političkoj sceni sukobljavali su se zapadnjaci (za društvene promjene po zapadnom modelu) i slavenofili (za očuvanje ruske tradicije). A među mladom inteligencijom sve se više šire ideje o radikalnim društvenim promjenama i odbacivanju društvenih normi…

Černiševski je svoj roman napisao u zatvoru u koji su ga bacili zbog "subverzivnih aktivnosti" i postao slavan jer su ga prigrlili ljevičari. Lenjin je rekao kako mu je to najdraža knjiga, a likove je opisao kao modele za revolucionare koji će preuzeti zemlju. Vera Pavlovna, glavna junakinja, žena je koja želi slobodu i emancipaciju od konzervativne diktature caskog režima.

Rodion Romanovič Raskoljnikov je propali student prava, a zbog svoje bijede i bez ikakve nade da će život za njega postati bolji odluči ubiti i opljačkati Aljonu Ivanovnu, staricu koja lihvarenjem izrabljuje ionako siromašne ljude. Šesdesete su godine 19 stoljeća, i u Sankt Peterburgu Raskoljnikov je uvjeren kako će ne samo spasiti svijet od zle lihvarice već i riješiti svoje financijske i obiteljske probleme i etički je to ubojstvo, misli on, opravdano. Misli i da životi običnih ljudi koji mu se nalaze na putu ne vrijede ništa spram plemenitih ideala kojima on teži i misli kako je on, kao izniman pojedinac (sličan Napoleonu), iznad moralnih pravila koja važe za ostale ljude. Iako je sve isplanirao, napravi i neke greške, privuče pažnju policije, postaje nesiguran i počinje očajavati i čeznuti za iskupljenjem. Jer, nakon zločina uvijek dolazi i kazna. Pomaže mu prostitutka Sonja Marmeladova, djevojka koja se ponizno i pasivno drži prema zlu, a utjehu nalazi u vjeri.

"Rat i mir" epski je  koji je Tolstoj objavio između 1865. i 1869. Prikazuje rusko društvo u doba Napoleonovog razdoblja, jerdno je od dva  Tolstojeva remek-djela I uz Anu Karenjinu jedan od najvećih romana u povijesti književnosti. Kako se živjelo, što se sanjalo saznajemo kroz aristokratske obitelji Bezuhov, Bolkonski i Rostov.  One žive u nemirno doba pa su akteri u povijesnim zbivanjima između 1805. i 1813. godine, posebno u vrijeme Napoleonove invazije na Rusiju. Roman je podijeljen u četiri knjige tj. petnaest dijelova i dva epiloga. Prve dvije trećine romana čista su fikcija, a u drugim dijelovima Tolstoj piše i o politici, povijesti i historiografiji je i "velikim bijelim kitom ruske književnosti" jer se prostire na 1300 stranica i samo pet glavnih junaka - ovo je pravi klasik.

Rusi je smatraju najvećom ruskom knjigom realizma a ostali uz "Gospođu Bovary" Flauberta i "Middlemarch" George Eliot smatraju da je "Ana Karenjina", ta buntovna žena koja se ne želi povinovati pravilima te traži svoje mjesto pod suncem jedan od najvažnijih romana i vrhuncem realizma. Tolstoj je ovo djelo smatrao svojim prvim pravim romanom, a lik Ane je djelomično inspiriran Marijom Hartung (1832. - 1919.), starijom kćerkom ruskog pjesnika Puškina, dok je za lik grofa Vronskog poslužio pukovnik Rajevski koji je kao dobrovoljac sudjelovao u srpsko-turskom ratu i tamo poginuo.

Najhvaljeniji ruski roman svih vremena. Posljednje je djelo Dostojevskog kojeg je pisao skoro dvije godine. Prvi put je tiskan u serijalnoj formi u časopisu "Ruski Vjesnik", a zadnji je nastavak objavljen u studenom 1880. Roman se sastoji od 12 knjiga, a za njega je Freud rekao kako je "najveličanstveniji roman ikada napisan". Filozofski dramski roman raspravlja o raznim temama, kao što su Bog, slobodna volja, moral, ljudska nesavršenost i iskupljenje, a Dostojevski kritizira i pomodne, zapadnjačke ideje koje po njemu kvare rusku kulturu. Zamišljen je i drugi dio knjige, "Život velikog grješnika", kojeg Dostojevski nije stigao napisati jer je umro.

Roman je objavljen 1906. godine, a Gorki ga je napisao za vrijeme Prve ruske revolucije (1905 - 1907) pa je predstavljao odraz tih burnih zbivanja a vidljivo je i da je GorPrve ruske revolucije (1905 - 1907) pa je predstavljao odraz tih burnih zbivanja. Vidljivo je i da je Gorki za revolucionarni pokret. Pelageja Nilovna Vlasova je majka mladog radnika koji se uključio u radnički pokret pa ga hapse carske vlasti zbog sudjelovanja u štrajku. Majka bez uspjeha pokušava izbaviti sina od "lošeg društva" da bi na kraju prihvatila njegovu revolucionarnu ideologiju... "Mati" je postala jednim od najpoznatijih djela socijalističkog realizma i bila veličana kao klasično književno djelo u SSSR-u i drugim komunističkim državama osobito nakon što je Gorki postao "dvorski" pisac Staljinu nakon izgnanstva iz kojeg se, pokunjen, vratio.