Kraljica romana o – kraljicama

Do sada smo već naučili da to što smo kao male sanjale o princezama i kraljicama, u stvarnosti nije baš tako bajkovito – strogi dvorski protokoli, život koji je potpuno drugačiji od "civilnog". Ali, fascinantan dio povijesti odvijao se upravo u dvorcima i na dvorima.

Philippa Gregory nam već godinama otkriva kako se zaista živjelo na dvorovima i u velikaškim domovima pa s junacima saznajemo koje su sve urote dovodile kraljeve na tron, s junacima šetamo vrtovima, slušamo povjerljive razgovore, vidimo tko s kime ljubuje, a tko planira ubojstva… Za napeto štivo koje je teško pustiti iz ruku "kriva" je Philippa Gregory koja od 1987. obara rekorde čitanosti s romanima o ženama na engleskim dvorovima koje su živjele u opasno doba kad se sve moglo promijeniti u trenutku. Saznajemo nama manje poznatu povijest, a u fokusu su uvijek kraljevne, princeze i kraljice koje su u vrtlozima zavada, strasti, moći i prevrata te naravno u milosti i nemilosti svojih obitelji, kraljeva i vladara. Philippu Gregory ne zovu bez razloga "kraljicom britanske povijesne fikcije" jer ona je zaista zlatni rudnik za sve koji su u potrazi za dobrim, povijesnim romanima, napetim pričama isprepletenim dramama koje (na žalost) nisu izmišljene. No da malo pojasnimo burnu englesku povijest koja je nepresušan predmet inspiracije za ovu spisateljicu. Mašta je svakako važna kao i vještina pisanja, no same zaplete nije trebala izmišljati – sve se stvarno dogodilo, a osobito burno bulo je razdoblje vladavine kralja Henryja od 1509. do 1547. Djeca u Engleskoj uče o šest žena Henryja VIII. rečenicom "Divorced, beheaded, died; annulled, beheaded, survived" (razvedena, smaknuta, umrla, poništena, smaknuta, preživjela), a Henry (ili kako ga kod nas pišu Henrik) od najpoželjnijeg i najljepšeg engleskog kraljevića postao je mrzovoljan, bolestan, nesiguran, opasan i okrutan čovjek kojeg je povijest upamtila po tih šest brakova i smaknućima dviju žena. Kralj je to o kojem je napisano na tone knjiga, snimljeno mnogo filmova i TV serija – a ako ne direktno o njemu, onda o ljudima koji su prošli kroz njegov život. Prva je žena bila Španjolka Catherine Aragonska s kojom je u braku bio skoro 24 godine. Ona se sa 16 godina udala za njegovog starijeg brata i prijestolonasljednika 15 godišnjeg Arthura koji je umro šest mjeseci prije svog 16. rođendana od danas nepoznate ili barem nejasne bolesti. Da bi se održao savez španjolskog i engleskog dvora, a njenih pet milijuna današnjih funti ostane u blagajni morala se udati ponovo – za muževljevog mlađeg brata Henryja. Ona ima 24, a on 18 godina i očaran je njome. Henryju je rodila šestoro djece, ali tri su sina umrla prije trećeg mjeseca života, jedna je kćer bila mrtvorođenče, a druga živjela samo tjedan dana. Jedino dijete koje je preživjelo buduća je kraljica Mary I. koju povijest pamti kao škotsku kraljicu Krvavu Mary. Kako nije imao nasljednika Henry je, iako je imao more ljubavnica i nezakonite djece, odlučio odbaciti Catherine - izgubila je kraljevski naslov okrutnim aktom, protjerana je s dvora i umrla je s 50 godina ogorčena, ostavljena i iznevjerena. Nakon što je englesku crkvu odvojio od katoličke kako bi se mogao u crkvi oženiti s Anne Boleyn za kojom je izgubio glavu, šokirao je Europu, riskirao rat sa Španjolskom jer je princezu odbacio i pogazio crkveni brak, dogovor i pakt, a tvrdoglav i odlučan da bude po njegovom, oženio se s 25 godišnjom Anne. S njom je bio u braku malo manje od tri godine. Rodila je jedno dijete, kćer, buduću kraljicu Elizabeth I., ali ne i sina. Nije joj mogao oprostiti tri trudnoće koje nisu donijele nasljednika – jednog je sina pobacila tik prije termina, a dvoje djece izgubila u ranoj trudnoći. Vjeruje se da su sve Henryjeve žene bile zdrave i plodne i da je problem bio u njemu – sifilis ili dijabetes onemogućio mu je da ima zdrave potomke. No dvorske su urote pametnu Anne vidjele kao problem jer na njezino mišljenje nisu mogli utjecati, pa je nerađanje sina bio polazna točka za zavjeru u kojoj je Anne doslovno izgubila glavu. Uz to, Henry se ozlijedio u lovu i od tada se njegovo zdravlje urušava, ima neizdržive bolove i podatan je za zavjere. Treća je bila Jane Seymour s kojom je bio u braku godinu dana i četiri mjeseca i koja mu je rodila sina Edwarda VI. Umrla je 12 dana nakon porođaja od "porođajne groznice", a koliko god je Henry patio zbog gubitka žene koja mu je napokon podarila nasljednika, činjenica da ima sina bila je važnija. Sin će oca na prijestolju doduše naslijediti, ali kraljevat će samo šest godina -  umro je s 15 godina. Od čega - od tuberkuloze ili je otrovan nagađa se i danas. Henry se ponovo trebao oženiti, a izbor je pao na 25 godišnju njemačku protestanticu Anne od Clevesa s kojom je bio u braku pola godine i s kojom nije legao u postelju. Imao je 49 godina i iako je volio ljubovati Anne nije smatrao privlačnom. Ostali su dobri, dobila je naslov "voljena kraljeva sestra", dom i dobru apanažu, a nadživjela je i bivšeg muža i sve njegove žene. Brak je poništen, a ona mu nikada nije bila meta osvete. S petom ženom, Catherine Howard oženio se i nakon godinu i pol i ona je završila bez glave. Varala ga je. Posljednja, šesta žena bila je Catherine Parr nakon tri i pol godine braka postala je udovica engleskog kralja. Svaka od šest žena ima priču koja zaslužuje barem jedan roman, a uz Rat ruža i sve prevrate ne čudi da je za Gregory ovaj komad povijesti vrelo inspiracije. Za sve koje trebamo nagovarati, nadamo se da smo uspjeli. Često pitanje je kojim redom čitati romane iz pera Philippe Gregory, pa evo kako se događaju po razdobljima. Čaroban svijet romana ove engleske autorice  počinje s romanom Gospa od rijeke (The Lady of the Rivers), iz serije Rat rođaka, a saznat ćete mnogo o razdoblju dinastije Plantagenet kad i počinje strašna zavada među kraljevskim obiteljima. Jacquetta je potomkinja riječne božice Meluzine i naslijedila je dar  - sposobnost gledanja u budućnost. Udavši se za vojvodu od Bedforda upoznaje svijet alkemije, a nakon iznenadne vojvodine smrti potajno se udaje za njegovog plemića Richarda Woodvillea. Vraćaju se u Englesku na dvor Lancaster gdje Jacquetta postaje bliska prijateljica novoj kraljici. Jacquetta se bori za svog kralja Henryja VI i kraljicu Margaret, ali i za svoju prelijepu kćer Elizabeth kojoj predviđa neočekivanu i jedinstvenu budućnost.  Fascinantna priča o majci "Bijele kraljice", neustrašivoj lady Rivers sjajan je uvod u englesku povijest kroz niz knjiga o ženama koje su morale biti ponekad čvršće od stijene, mekše od svile, hrabrije od vitezova…

Sljedeća je po redu Bijela kraljica (The White Queen) u kojem pratimo što se dalje događalo Jacquetteinom kćeri, Elizabeth Woodvile koja na cesti čeka vojsku koju predvodi engleski kralj Edward IV. Obitelji York i Lancaster bore se za englesko prijestolje u Ratu rođaka, danas poznatom kao Rat dviju ruža. Elizabeth ima razloga zaustaviti kralja Edwarda IV. na njegovom pohodu što se pretvori u prekrasnu ljubavnu priču. No u to vrijeme nad svakom dinastijom visi barem jedan mač… Putovanje kroz svijet Plantageneta i Tudora nastavljamo s romanima Crvena kraljica (The Red Queen). Priča je to o Margaret Beaufort iz kuće Lancaster, majci budućeg engleskog Henrika VII. i baki Henrya VIII. koja je uvjerena da je majka budućeg engleskog kralja. Roman je prepun urota, ledenih ambicija i velikih strasti, a ona će pokrenuti pobunu koja će oblikovati buduću Englesku. S romanom Nesuđena vladarica (The Kingmaker's Daughter) nalazimo se u istom vremenu kad se zbiva "Bijela kraljica". Dvije kćeri, Anne i Isabel odrastaju na dvoru s nevjerojatno moćnim ocem kojeg zovu Kingmaker – možda on zna kako na tron postaviti kralja, no njegov život, pa tako i njegovih kćeri obiluje osvetom i urotama. Anne se mora doslovno boriti za život kad sa samo 14 godina postane udovicom vojvode od Gloucestera, jer je njezina sestra udata za neprijatelja… Bijela kraljevna (The White Princess (2013) roman je o Elizabeth od Yorka. Obećana je Henryju VII. Tudoru jer taj brak bi, nadaju se svi, ujedinio Englesku i okončao "Rat ruža". Ali, postoji problem – Elizabeth ne voli Henryja koji je na vlast došao krvavom bitkom u kojoj je ubio njezinog ljubavnika kralja Richarda za kojeg bi se udala da ovaj nije skončao. Udajom za neprijatelja ujedinit će dvije najmoćnije obitelji – York i Tudor, jer nema muških nasljednika iz obitelji York - svi su smaknuti. Jedino što se ne zna sa sigurnošću (ni danas) je gdje su njezina braća koja su utamničili u Tower of London i kojima se gubi svaki trag. Jer ako se kojim slučajem pojavi barem jedan njezin mali brat, Henry nema pravo na tron. Rođenje sina-nasljednika osigurat će vladavinu Tudora pa je Elizabeth majka Arthura i Henryja VIII. Ali pojavi se jedan njezin brat… ili? Princeza i kraljica (The Constant Princess) priča je o Katarini, zapravo Catalini Aragonskoj koja se udala za kralja Arthura koji je brzo umro. Ponovo će je udati za Arthurovog mlađeg rata Henryja. Iako je njezin prvi brak bio sretan, u drugom će upoznati najveću ljubav i najstrašniji pad. No prvo moraju proglasiti njezin prvi brak nekonzumiranim. Kraljica nije na svijet donijela muško dijete, pa će njeno mjesto zauzeti spretna Anne Boleyn, a Catalina će se do smrti boriti za pravdu. Kraljevo prokletstvo (2014) je nastavak "Bijele princeze" i prati život odrasle Margaret Pole iz roda Plantageneta. Posljednji je roman u seriji "Rat rođaka". Pole je bila rođakinje Elizabeth od Yorka, "Bijele kraljice" i kćer je Georgea, vojvode od Clarencea, a udali su je za Sir Richarda Polea koji je bio na strani Lancastera. Muž je dobio Wales, ali sve se mijenja kad mladi kraljević i budući kralj Arthur dolazi sa svojom prekrasnom ženom, Španjolkom Catalinom Aragonskom na dvor. Margaret će biti dvorska dama novoj kraljici, osoba od povjerenja mladom kraljevskom bračnom paru, a kad Arthur umre, Margaret je uz mladu udovicu koja će se sada udati za mlađeg brata i budućeg engleskog kralja. Vrijeme idile traje sve dok na kralja oko ne baci Anne Boleyn. Margaret mora odlučiti – hoće li ostati iz svoju voljenu kraljicu ili će se prikloniti kralju tiraninu. Three Sisters, Three Queens (2015) tri su kraljice i tri neprijateljice - Margaret Tudor, Maria Tudor i Catalina Aragonska, koje su postale kraljice Škotske, Francuske i Engleske. Katherine udajom dobiva dvije šogorice (na engleskom sister-in-law, pa otuda naslov), a imaju mnogo zajedničkoga – sve su tri kraljice, njihovi muževi i djeca umiru, kraljevi su zbačeni s trona, pa njihovi odnosi postaju sve kompliciraniji. Roman prepun izdaja, rivalstava, gubitaka, strasti i pokušaja da prežive ostavit će vas u uvjerenju da ste sretni što ste rođeni u 20. stoljeću koliko god ono bilo izazovno. Druga sestra Boleyn (The Other Boleyn Girl, 2001) najpoznatiji je roman jer je po njemu snimljen film. Kralj Henry VIII. se želi razvesti od svoje žene Katherine, lijepe, pametne i obrazovane Španjolke jer mu ne može roditi nasljednika. Njegova je ljubav prema njoj nestala pod čarima Anne Boleyn. Da bi mogao oženiti Anne on odvaja Englesku od Rimske katoličke crkve. Kreće niz zavjera - na dvoru je more mladih plemkinja koje su poslale njihove obitelji kako bi služile kraljici i stekle kraljevu naklonost. Jedna od njih je i udata Mary Boleyn Carey koja brzo postaje Henryjeva miljenica i ljubavnica. Ali Mary ima daleko ambiciozniju sestru Anne… S romano, Naslijeđe Boylenovih (The Boleyn Inheritance) vraćamo se u urote 1539. na dvoru kralja Henryja, a glavne ženske uloge imaju jedna plemkinja i dvije kraljice -  Jane Boleyn, Anne od Clevesa i Katherine Howard. Nakon smrti Jane Seymour, kralj Henry VIII. sada već bolestan i ogorčeni starac odlučuje se opet oženiti za Anne, vojvotkinju od Clevesa koja mu se uživo ne dopadne. Jane Boleyn udovica je Georgea Boleyna i šogorica smaknute Anne Boleyn. Da bi spasila i zaštitila naslijeđe Boleynovih ona će na montiranom suđenju  svjedočiti protiv muža…  The Taming of the Queen (2015) priča je o Catherine ili Kateryn Parr, posljednjoj ženi engleskog Henryja VIII. koja je zagovarala obrazovanje, pa je za herezu optuži vlastiti muž. Nadživjet će ga godinu dana i osam mjeseci, a kako se udavala četiri puta, zadnji put nakon smrti Henryja, poznata je kao najudavanija engleska kraljica. Brinula je o obrazovanju Elizabeth I. i Edwarda VI., utjecala na akt kojom se vraćaju prava na nasljeđivanje i Mary i Elizabeth, bila je regentkinja dok je Henry ratovao, a kao udova kraljica sačuvala je i dragulje i haljine koji inače prelaze na novu kraljicu. Udala se pola godine nakon Henryjeve smrti za Thomasa Seymoura kojeg je voljela i prije, rodila s 36 godina kćer i umrla nakon porođaja od groznice – sepse. Njezin je pogreb bio prvi protestantski pogreb održan u Engleskoj, Škotskoj i Irskoj na – engleskom jeziku. S romanom Kraljičina luda (The Queen's Fool)  ponovno smo na dvoru Tudorovih 1553. nakon smrti Henrika VIII. Glavna je junakinja židovska djevojčica Hannah Green koja bježi pred španjolskom inkvizicijom i dolazi u Englesku s ocem koji je tiskar i knjižar. Dolazi na engleski dvor ne sluteći u kakve će intrige i spletke biti uvučena između dviju kćeri Henrika VIII. i njihovog okrutnog rivalstva. Posljednji Tudor (The Last Tudor 2017) još je jedna priča u kojoj vidimo što se s Engleskom događa nakon smrti Henryja VIII. Nakon šest brakova i jednog zakonitog sina koji umire s 15 godina Engleska kruna pripada Jane Grey. Ili?  U engleskoj povijesti jedna od najpoznatijih djevojaka je Lady Jane Grey, ali i njezine dvije polusestre. Jane je bila kraljica Engleske samo devet dana kad su je njen otac i njegovi saveznici okrunili umjesto MaryTudor, kćeri Cateline Aragonske. Osim Mary tu je i Elizabeth, kćer Anne Boleyn. No Mary koja silom želi na prijestolje za čas je okupila vojsku, vratila tron, a Jane zaključala u Tower. Kad je Jane odbila odreći se svoje protestantske vjere završila je u odjelu za egzekuciju… Druga kraljica, The Other Queen (2008) je Mary, kraljica Škotske, ista ona koju će Elizabeth smjestiti u zatvor. Iza rešetki Mary i dalje očajnički planira kako se vratiti na škotsko prijestolje i kako se riješiti Elizabeth. Kraljičin ljubavnik, The Queen's Fool počinje u jesen 1558. kad crkvena zvona diljem Engleske zvone objavljuju vijest – Elizabeta, Henryjeva kćer iz prvog braka nova je engleska kraljica. Zvonjavu čuje i prestravljena Amy Dudley -  zna da se njezin ambiciozni muž, sir Robert Dudley, sada može vratiti na dvor, ali i u naručje strastvenoj mladoj kraljici. Robert je siguran da svoju sudbinu može naći jedino uz Elizabeth. Dudley počinje razmišljati o nemogućem – da odbaci svoju odanu ženu i oženi mladu kraljicu…. Mračan i napet roman o razdoblju Tudora koji s mnogo mašte i nekoliko teorija zavjere možda rasvjetljava jedan od najskandaloznijih zločina toga doba. S romanom Ljubavnica djevica (The Virgin's Lover) ulazimo u Elizabetansko doba i iako možete pomisliti da će sve sada biti lako – otac tiranin je mrtav, a Elizabeth je sjela na tron kao punopravna nasljednica – nije tako. Elizabeth je naslijedila potpuno bankrotiranu zemlju prepunu izdajnika i na rubu su rata. Savjetuju joj da se uda - ali muškarac kojeg ona želi već je oženjen. I odjednom smo u ljubavnom trokutu, u vrtlogu izdaja i smrti, a mlada žena mora pokazati da je dorasla zadatku. Tu su i Časni trgovci (A Respectable Trade) koji nas vode  u Bristol 1787. koji doživljava nagli ekonomski procvat. Trgovac Josiah Cole sve će staviti na kocku ne bi li postao jedan od velikih igrača u gradu, ali za to mu je potreban i kapital i ugledna žena. Brak s Frances Scott odlično je rješenje za oboje, a Francesin život i sreća postaju ovisni o trgovini šećerom, rumom i robljem. U Francesin novi svijet ulazi Mehuru, afrički rob iz drevne kraljevine Yoruba i ubrzo će ih povezati očajna potreba za ljubavlju i slobodom…

Impresivno, zar ne? Recimo da je Philippa Gregory autorica najprodavanijih romana prema New York Timesu, ima doktorat iz književnosti iz doba baroka, a njezino zanimanje za intrigantno razdoblje dinastije Tudor urodilo je serijom izvanredno uspješnih romana. Rođena je 9. siječnja 1954. u Nairobiju, Keniji, to vrijeme glavnom gradu kolonije i protektorata Kenije (današnja Republika Kenija). Druga je kćer Elaine i Arthura Percyja Gregoryja, radio-operatera i navigatora za East African Airways. Kad su joj bile dvije godine, obitelj je preselila u Bristol , Engleska. Bila je "buntovnica" u Colstonovoj školi za djevojke i ne baš sjajna učenica. Studirala je novinarstvo u Cardiffu, provela godinu dana kao pripravnica u novinama Portsmouth News pa je na Sveučilištu u Sussexu, studirala prvo engleski, a onda povijest. Dvije je godine radila na BBC radiju, na Sveučilištu u Edinburghu doktorirala je na književnosti 18. stoljeća, pa predavala na Sveučilištima Durham i Teesside te Otvorenom sveučilištu, a 1994. postala je stipendistica Sveučilišta Kingston. Prvi roman "Wideacre" napisala je dok je spremala doktorat, živjela u vikendici s prvim mužem Peterom Chislettom, urednikom Hartlepool Maila, i kćerkicom Viktorijom. Razveli su se prije objavljivanja knjige koja je postigla uspjeh. Nakon uspjeha "Wideacrea" i objavljivanja drugog romana, preselila je na jug, blizu Midhursta, u zapadni Sussex. Upoznala je i udala se za Anthonyja Masona, a sada živi na farmi od 100 hektara u nacionalnom parku North York Moors s drugim mužem, djecom i pastorcima (ukupno šest). Voli jahanje, šetnju, skijanje i vrtlarenje. Kao prava Engleskinja, obožava prirodu pa je 2011. objavila kratku priču "Zašto su bobice božikovine crvene poput ruža" u antologiji priča Woodland Trusta i do sada su posadili oko 50 000 stabala.  Gregory je rekla da je njezina "predanost povijesnoj točnosti" obilježje njezinog pisanja što neki povjesničari osporavaju. U svom romanu "Druga sestra Boleyn" prikaz Anne Boleyn izazvao je kritike jer je prikazuje kao hladnu i nemilosrdnu ženu, te implicira da su optužbe da je počinila preljub i incest s bratom istinite unatoč tome što je široko prihvaćeno da je bila nevina u optužbama. Kao argument za nevinost Boleynove navode se njezina pisma, nježne posvete Henryju tik pred smaknuće. No kako povijest pišu pobjednici i – u ovom slučaju – egzekutori, a riječ je o povijesnom romanu koji je djelo fikcije koje se oslanja na povijesne događaje, dobro je pročitati i objašnjenja same autorice na kraju svake knjige. Ukratko, čitajte Philippu Gregory jer uz zarazne zaplete sasvim ćete usput naučiti i nešto o povijesti koja je zaista fascinantna.

Napisala: Sandra Veić Sukreški