Koliko nam zapravo treba vremena za – čitanje?

Čitate li 200 knjiga u jednoj godini to je 417 sati godišnje. Čini vam se puno? U prosjeku godišnje na društvenim mrežama provedete 608 sati, a 1642 sati ispred televizijskih ekrana!

Društvene mreže nas spajaju, informiraju, nasmiju, ali nam kradu – vrijeme. Kad su jednom pitali Warena Buffeta koja je tajna njegovog uspjeha, piše Miloš Vukić iz Lagune za Lola magazin, pokazao je na hrpu knjiga i rekao da, "pročitate li 500 stranica svakoga dana nagomilavate znanje. Poput kamatne stope", dodao je, i naravno, "svatko to može napraviti, samo, garantiram da većina neće". Miloša su "proganjale" Buffetove riječi i iako nije uspio pročitati 500 stranica dnevno, pročitao je u dvije godine 400 knjiga. "Knjige su me potaknule da putujem" piše, napustio je posao koji nije volio, dale su mu heroje i ljude na koje se može ugledati i– mjesto u svijetu. "Čitaj knjigu" je mjesto na kojem se okupljaju knjigoljupci i zaljubljenici u čitanje i knjige pa njegove riječi padaju na zaista plodno tle, pa evo kako to izgleda pretvoreno u brojke. Čovjek u prosjeku čita 200 do 400 riječi u minuti, a stručne knjige imaju oko 50 000 riječi. Ako godišnje pročitate 200 knjiga to je 10 milijuna riječi za što vam treba 25 000 minuta odnosno 417 sati. Godišnje! Po drugim izvorima prosječna je brzina čitanja 200 do 250 riječi u minuti pa za jednu stranicu trebate samo 2 minute. No nema tu natjecanja. Ima tih knjiga kroz koje idete polako, ima onih koje ne možete pustiti iz ruku jer su napete, ili ih pustite i razmišljate, sanjarite… svaka knjiga ima svoje tajno oružje i o vremenu, raspoloženju i godinama ovisi kako će koja djelovati na vas. Ali, jedno je sigurno – treba čitati. Po nekim istraživanjima u prosjeku Amerikanci su 2015. pročitali 12 knjiga godišnje, ali kako se čitanje vratilo u modu, sada je to deset do 20 knjiga mjesečno. I čitanje se vratilo u modu pa broj raste. Možda se onih 500 stranica dnevno čini puno, ali zaista nije jer danas čovjek u prosjeku potroši godišnje 608 sati na društvenim mrežama, a 1642 sati ispred televizijskih ekrana. Za to ste vrijeme mogli pročitati 1000 knjiga. Rečenice poput "nemam vremena" ili "ne mogu se koncentrirati" ne postoje. Ostavite knjige uokolo kako bi vam uvijek mogle biti pri ruci, tim se trikom služio Abraham Lincoln kako bi uvijek nadohvat ruke imao knjigu. Knjige čitajte u tramvaju, na putu, nekima je Kindle praktičan, neki vole papir, ali dobro je kombinirati. (iako nema do mirisa knjiga, zar ne?)

Čitanje je zdravo, pomaže našem fizičkom i psihičkom zdravlju, a samo jedan sat čitanja dnevno smirit će vas, umanjiti stres, smanjiti krvni tlak i puls. Povećat će vaše znanje, pojačati vam kreativnost, doprinijeti vašem rječniku i elokvenciji,  povećati empatiju i razumijevanje… Knjige su naši mentori. Studije su pokazale da čitanje prevenira i odgađa demenciju i Alzheimerovu bolest, sasvim se nečujno , ali učinkovito bori protiv depresije ili tuge. Knjige nam pomažu da bolje spavamo pa liječnici s klinike Mayo preporučuju da čitanje postane dio rutine spavanja – to je onaj užitak kad prije spavanja pročitate barem nekoliko stranica i onda se zaputite u postelju smireni(ji)….  Mozak je savršeni stroj i treba ga zaposliti, a činjenica više je što je jedna studija pratila 3635 odraslih 12 godina i pokazala da su čitači živjeli dvije godine dulje od onih koji nisu čitali knjige, ili onih koji su čitali magazine i novine. Ljudi koji čitaju više od tri i pol sata tjedno 23 posto su u prednosti pred onima koji ne čitaju  - živjet će dulje od onih koji ne čitaju. I na kraju – što biste trebali čitati? Svejedno. Volite li krimiće, zaronite u svijet detektiva i otkrivanja počinitelja zločina; ako volite povijesne romane, uskočite na neki dvor, a ako volite ljubiće, čitajte i osjećajte se voljeno. Jer to knjige rade uporno i stoljećima – vole svoje čitatelje i daju im carstva, pustolovine, magične svjetove, zanimljive junake, prekrasne junakinje, zlikovce, s knjigama putujemo, volimo, plačemo i bojimo se… knjige nam daju svjetove… Osvojite ih!

Koliko vremena treba vremena za neke klasike:

1. Rat i mir, Lev Nikolajevič Tolstoj, 581 450 riječi, 1296 stranica – 38 sati i 46 minuta
2. Ana Karenjina, Lev Nikolajevič Tolstoj, 354 680 riječi, 864 stranicea, 23 sata i 3 minute
3. Moby – Dick,Herman Melville, 207 640 riječi, 544 stranica – 13 sati i 51 minuta
4. Zločin i kazna, Fjodor Mihajlovič Dostojevski,203 145 riječi, 565 stranice – 13 sati i 33 minute
5. Plodovi gnjeva, John Steinbeck, 185 745 riječi, 464 stranica - 12 sati i 23 minute
6. Jane Eyre Charlotte Brontë, 184 875 riječi, 492 stranice - 12 sati i 20 minuta
7. Male žene, Louise May Alcott165 590 riječi, 546 stranice - 11 sati i 2 minute
8. Sjena vjetra, Carlos Ruiz Zafón, 157 325 riječi, 487 stranica – 10 sati i 29 minuta
9. Watership Down, William Golding, 152 3, 95 riječi, 476 stranica – 10 sati i 10 minuta
10. Orkanski visovi, Emily Brontë, 129 050 riječi, 416 stranica, 8 sati i 36 minuta
11. Kradljivica knjiga Markus Zusak, 124 265 riječi, 608 stranica – 8 sati i 17 minuta
12. Sto godina samoće, Gabriel García Márquez 122 380 riječi, 422 stranice – 8 sati i 10 minuta
13. Ubiti pticu rugalicu, Harper Lee, 106 865 riječi, 336 stranica – 7 sati i 7 minuta
14. Ponos i predrasude, Jane Austen, 99 760 riječi, 272 stranice – 6 sati i 39 minuta
15. Hobit, JRR Tolkien, 96 425 riječi, 300 stranica - 6 sati i 26 minuta
16. 1984, George Orwell, 92 65 riječi, 304 stranica - 6 sati i 11 minuta
17. Avanture Huckleberryja Finna, Mark Twain, 88 305 riječi, 224 stranice – 5 sati i 53 minuta
18. Na Drini ćuprija, Ivo Andrić, 78 500 riječi, 314 stranica, 5 sati i 14 minuta
19. Lovac u žitu, JD Salinger, 72 000 riječi, 288 stranica – 4 sata i 48 minuta
20. Gospodar muha, William Golding, 60 755 riječi, 224 stranice – 4 sata i 3 minute
21. Frankenstein, Mary Shelley, 72 645 riječi, 272 stranica - 4 sata i 51 minuta
22. Proces, Franz Kafka, 73 805 riječi, 304 stranice – 4 sata i 55 minuta
23. Glad, Knut Hamsun, 60 000 riječi, 240 strana – 4 sata
24. Veliki Gatsby, F. Scott Fitzgerald, 49 155 riječi, 180 stranica – 3 sata i 17 minuta
25. Na rubu pameti, Miroslav Krleža, 45 500 riječi, 182 stranice – 3 sata i 2 minute
26. Fahrenheit 451, Ray Bradbury, 43 645 riječi, 208 stranica- 2 sata i 55 minuta
27. Novela o šahu, Stefan Zweig, 26 000 riječi, 104 stranica – 1 sat 44 minuta
28. Romeo i Julija, William Shakesepare, 25 520 riječi, 173 stranice – 1 sat i 42 minute
29. Mali princ, Antoine de Saint-Exupéry, 17 255 riječi, 96 stranica – 1 sat i 9 minuta

Pripremila i napisala: Sandra Veić Sukreški