Posjetite Hrvatski Državni Arhiv

Zagrepčani i oni koji ste u posjetu Zagrebu, posjetite svakako Hrvatski Državni Arhiv na Marulićevom trgu. Knjižnica HDA ima jedinstvenu Zbirku tiskanih povijesnih izvora, od srednjovjekovnih do izvora iz novije povijesti, povijesti Prvoga i Drugoga svjetskog rata te pravne, upravne i diplomatske povijesti, inventara, bibliografija, shematizama (upravnih, vojnih, crkvenih), imenika, vodiča, bibliografija/ kataloga, popisa i drugih izdanja svjetskih i domaćih arhiva. Nadopunjuje je Zbirka službenih publikacija koja okuplja zakone, novine i druga službena glasila od 19. stoljeća do danas.

Gradnja Kraljevske sveučilišne biblioteke i Kraljevskog zemaljskog arhiva prema nacrtima prvonagrađenoga natječajnog rada arhitekta Rudolfa Lubynskog započela je 21. veljače 1911., a zgrada je na korištenje predana 29. studenoga 1913. Rudolf Lubynski (1873-1935) bio je učenik poznatog arhitekta J. Durma na Visokoj tehničkoj školi u Karlsruheu, a s njim je surađivao i na izgradnji Sveučilišne knjižnice u Heidelbergu. Djelovao je u Offenbergu, Kőlnu i Freiburgu, a bio je i jedan od najproduktivnijih zagrebačkih arhitekata. Ova danas najznačajnija palača hrvatske secesije, uspjeli spoj rane bečke secesije i moderne europske, poglavito njemačke arhitekture s početka 20. stoljeća, zamišljena je kao samostalna zgrada u perivoju (duga 80 a široka 46 m, od armiranoga betona i željezne konstrukcije), dobro uklopljena u urbanistički model Donjega grada (zagrebačka zelena potkova ). Na uređenju unutrašnjosti reprezentativnog prostora velike čitaonice sudjelovali su ponajbolji hrvatski slikari i kipari koji su stasali i odškolovali se u velikim europskim centrima – Parizu, Beču, Münchenu.

Na južnome zidu velike čitaonice (iznad galerije na kojoj je od 1997. smješten dio najstarijega knjižnog fonda Knjižnice HDA osnovane 1855.) veliko je platno Razvitak hrvatske kulture Vlahe Bukovca (Prag 1913). Iznad glavnog izlaza iz dvorane te lijevo i desno od izlaza nalaze se platna Mirka Račkog Znanost u Starom vijeku, Znanost u Srednjem vijeku te Znanost u Novom vijeku. Veliku čitaonicu urešava i friz od trideset dva ukrasna odlivena reljefa Mile Vodsedalekove u drvenoj oplati s varijacijama motiva dječaka s knjigom te četiri lika filozofa.