Klasici za jesen

Svake jeseni dva se citata često ponavljaju – jedan francuski i jedan američki. Prvi je od Alberta Camusa koji je zapisao kako je jesen drugo proljeće kad je svaki list cvijet, a drugi od F. Scotta Fitzgeralda koji je tvrdio kako život počinje ispočetka kad dobije onu pucketavost i svježinu kakva je samo u jesen. Naravno da jesen, kao i sva godišnja doba, imaju svoje mjesto u književnosti.

Washington Irving i njegova "Sanjiva dolina" s jasnim, "čistim nebom dok priroda počinje nositi raskošan ogrtač, a krošnje smeđeg i narančastog lišća te zvuci vjeverice koja sakuplja lješnjake" idilična je slika... Za još jednog Irvinga, Johna, također tvrde da najbolje opisuje jesen - u Novoj Engleskoj: mijenjanje lišća, svježinu u zraku i voćnjak odnosno jabučnjak u kojem rade cider, jabukovaču. Kad pročitate njegovu prozu poput "Kućnih pravila" (Cider House Rules), gotovo ćete moći okusiti jesenske okuse, tvrde. No ovaj roman nije obično, ugodno štivo. U njoj se Irving bavi pitanjima posvojenja i pobačaja. Jesen je savršeno okruženje za tužnu priču, ali i neku lijepu jer u svom džepu ona nosi više zlata nego li sva ostala godišnja doba.

Sumorna, zlokobna  i sablasna  jesen Shirley Jackson u romanu "Oduvijek smo živjeli u dvorcu" (We Have Always Live in the Castle) naježit će vas. Ovo jest gotički jesenski klasik. Priča je to o obitelji Blackwood, najviše sestara Merricat i Constance koje žive u kući van naselja. Nisu popularne jer se misli da je Constance ubila pola svoje obitelji, ali sada  je oslobođena i vratila se kući, pa je mlađa sestra Merricat obećala da će štititi Constance od seljana i drugih koji bi mogli pokušati učiniti nešto loše.

Nakon vrućeg ljeta i raskošnih zabava tajanstvenog bogataša  na  Long Islandu, kad je sve užareno – i dani i ljudi a i događaji, šulja se jesen. Fitzgerald u "Velikom Gatsbyju" koristi godišnja doba – nepodnošljivo vruće ljeto koje je pred eksplozijom kao i zaplet, pa onda polako dolazi jesen kao simbolika za situacije koje doživljavaju njegovi likovi. Kako počinje jesen a lišće opada, ljubavni trokut romana dolazi do izražaja i raspleta. Kad Jay čeka Daisy, uvjeren da će napokon ispraviti prošlost, ljeto je na zalasku, a prvi listovi zalutat će u bazen u njegovoj raskošnoj vili...

Jedanaestogodišnje siroče lica pjegavog lica i crvene kose s bujnom maštom možda će pronaći topli dom na farmi brata i sestre na otoku Princa Edwarda. Annin opis krajolika u Green Gablesu dočarava šarm i toplinu jeseni kakvu svi volimo. "Anne od Zelenih zabata" lijepo je putovanje na otok na kojem je jesen čarobna, a priča je topla i sigurno će vam zagrijati dušu bez obzira kakvo je vani vrijeme.

Alice Hoffman divno piše, a ova su dva romana očaravajuće štivo o ženama obitelji Owens. "Čarolije za svakodnevnu upotrebu" i "Pravila magije" po kojima je snimljen film priča je od dvije sestre koje su nakon tragične smrti svojih roditelja odgojile tete koje su - vještice. Nakon odrastanja, traženja ljubavi i kretanja u različitim smjerovima, sestre se ponovno sastaju u očaravajućoj kući u kojoj su odrasle. U "Pravilima magije" saznajemo što je bilo prije, a veliki dio priče je vrt njihove kuće i godišnja doba. Jesen je sjajno vrijeme za čitanje romana koji su prepuni čarolija – za svakodnevnu upotrebu.

Vukovi Mercy Fallsa Maggie Stiefvater napisala je serijal o vukovima Mercy Fallsa. "Drhtaj", "Šapat", "Zauvijek" te "Grješnik" koje je objavila od 2009. do 2014. nakon što je od 2005 svijet osvojila "Sumrak saga" bili su veliki hit YA žanra. Prevedene su i kod nas i za sve ljubitelje YA ovo je zgodno iskustvo, uz šalicu čaja ili vruće čokolade.

Mali muškarci Nakon "Malih žena", vrijeme je za "Male muškarce". Knjige L. M. Alcott odlično su štivo za jesen. Zapravo, svi nastavci priča o sestrama March, (a treća je "Djeca gospođe Jo") bezvremenski su klasici. Kako su dani kraći, imamo više vremena za čitanje pa se zavucite u omiljeni kutak, skuhajte čaj i krenite u ovu lijepu književnu pustolovinu.

Orkanski visovi U kući napučenoj i progonjenoj sjećanjima, prošlost je živa i u svakom je kutku. Kako pada mrak, čovjek koji se zatekne u oluji mora se skloniti unutar nekakva četiri zida pa makar to bila i čudna i mračna kuća koju zovu Orkanski visovi. Ali, tu odluku nikada neće zaboraviti. Jer ovdje ga čeka mračna priča o jednoj Cathy koja je morala birati između dva muškarca – dobronamjernog mladića koji će joj postati mužem i opasnog čovjeka kojeg je voljela od djetinjstva. Njen je izbor doveo do izdaje, osvete i sve mračno nastavlja živjeti i kad nje više nema. Ovo je omiljeno štivo za sve kraće dane, priča o tome kako ljubav može prijeći u mrak.

Grimizna priča Nathaniel Hawthorne dao nam je klasik, sjajan roman "Grimizno slovo" koji je uvijek u modi. U Bostonu u 17. stoljeću Hester Prynne nosi se stoički s porugom puritanskih sugrađana jer je rodila  vanbračno dijete. Što je najgore ona je udata, a muž je nestao. Zato što odbija imenovati oca svoje kćeri Pearl, Hester je prisiljena nositi grimizno slovo "A" koja je ušiveno na njezinu haljinu – ona je preljubnica. Iako nosi stigmu srama smireno, drugi daleko snažnije osjećaju krivnju za njezin prijestup - osobito pobožni velečasni Arthur Dimmesdale, ispovjednik s kojim su sudbine Hester i Pearl blisko povezane... Prvi put objavljena 1850. ova povijesna studija o krivnji i grijehu Nathaniela Hawthornea od tada je hvaljena kao najvažnije djelo fikcije od strane ovog uglednog autora i obilježje američke književnosti.

Trinaesta priča, Diane Setterfield Od svijeta povučena spisateljica Vida Winter umire i napokon želi ispričati svoju trinaestu priču. Pisanje joj je donijelo slavu, priznanje i novac, ali duboko u sebi čuva tajnu koju je napokon spremna podijeliti sa svijetom. Zato kod nje na poziv dolazi Margaret Lea, biografkinja koja će poželjeti otkriti pravu priču, istinu, a ne ono što joj servira Vida. Zajedno će se suočiti s duhovima prošlosti. Ovo djelo hvaljeno zbog moćnog pripovijedanja lijepo je putovanje ponekad olujnim, a ponekad nemirnim morem. Ali na kraju ćete sretni kročiti na obalu vašeg svakodnevnog života. Jer ovo je mračno, fascinantno, ali – mračno.

Zov divljine Vrijeme je za avanturu iz toplog doma! Jack London, američki pisac burnog života ostavio je generacijama priču o psu Bucku, mješancu bernardinca i coolija kojeg su oteli iz njegovog kalifornijskog ranča i odveli na Aljasku. Vrijeme je kad Ameriku trese Zlatna groznica i kad su psi za vuču sanjki na visokoj cijeni. Buck se mora prilagoditi teškim uvjetima, okrutnoj divljini.

Povjesničarka, Elizabeth Kostova Jedne noći, istražujući očevu biblioteku, mlada žena pronađe drevnu knjigu i hrpu žutih pisama naslovljenih "Moj dragi i nesretni nasljedniče". Njeno otkriće odvest će je u svijet o kojem nije ni sanjala - labirint u kojem su tajne očeve prošlosti i tajanstvena sudbina njezine majke povezane sa zlom skrivenim u povijesti. Pisma su poveznica s jednom od najmračnijih sila koje je čovječanstvo ikada upoznalo i sa stoljetnom potragom za pronalaskom izvora tog mraka . To je potraga za istinom o Vladu Tepešu, Nabijaču, srednjovjekovnom vladaru Transilvanije koji je temelj legende o Drakuli. Generacije povjesničara riskirale su svoju reputaciju, zdrav razum, pa i živote kako bi doznale istinu o Vladu Nabijaču, a sada ova mlada žena mora odlučiti hoće li se upustiti u potragu i slijediti svog oca u lovu koji ga je zamalo doveo do propasti prije mnogo godina, dok je bio mladi učenjak, a njezina majka još bila živa. Kakve veze ima legenda o Vladu Nabijaču sa suvremenim svijetom? Je li moguće da je Drakula doista postojao kako ga prikazuju filmovi, stoljeće za stoljećem? Je li besmrtan, i ako je, gdje je danas? Odgovori na ova pitanja prelaze vrijeme i granice, jer sada kćer traži tragove od prašnjavih knjižnica Ivy Leaguea do Istanbula, Budimpešte i dubina istočne Europe. Iz grada u grad, u samostanima i arhivima, u pismima i u tajnim razgovorima izlazi strašna istina o mračnoj vladavini Vlada  - i o sporazumu koji prkosi vremenu i koji je održavao njegovo grozno djelo kroz stoljeća.

Rebecca Mnogi su često omalovažavali pisanje Daphne du Maurier, ali sigurno je jedno – prva rečenica iz "Rebecce" često je citirana. Njezine je priče i knjige svijetu približio Hitchcock sa svojim filmskim adaptacijama, pa je red da se sjetimo njezine mračne priče, idealne za sve kraće dane. Priča počinje u južnoj Francuskoj u kojoj mlada žena koja radi kao družbenica upoznaje udovca. Max de Winter ne gubi vrijeme, zaprosi djevojku koja nam sve to priča a kojoj nikada nismo saznali ime. Ona prihvaća ponudu, udaje se i ubrzo postaje gospodaricom kuće Manderley. Ali kuća već ima svoju gospodaricu, Rebeccu, pokojnu ženu Maxa koju i nakon smrti obožava gospođa  Danvers, domaćica. Od "Jane Eyre" nije se pojavila u književnosti takva druga žena s kojom se junakinja mora suočiti. Zato nije važno što o Daphne misle kritičari – međunarodni bestseler koji nikada nije izašao iz tiska – to je "Rebecca", priča koja će vas zgrabiti. I to pošteno.

Naravno tu je i klasik Mary Shelley koja je prvo moderno science fiction pero književnosti. Niste li do sada pročitali "Frankensteina" ovo je idealno vrijeme pa ćete se uvjeriti zašto je već više od 200 godina budi jezu i tugu.

Je li bilo koji popis klasika potpun bez naklona Thomasu Hardyju? Daleko od razuzdane gomile je priča o frustracijama, moralu i slomljenom srcu, koja prati nezavisnu Bathshebu Everdene. Ona vodi farmu svoje tetke u Dorsetu. Gabriel Oak se zaljubljuje u nju, no nakon što je odbila njegovu prosidbu njihovi su životi bačeni u priču o tuzi, teškoćama i žaljenju. Klasik koji ima jesenske i tople tonove savršen je za kišne listopadski sate.

Napisala: Sandra Veić Sukreški