Jesenska lista čitanja

Kako dolaze hladniji dani, kako nam se jesen uselila u vrtove i na prozore i balkone, gradove i gradiće, počinje doba kad ćemo češće posegnuti za knjigom – topao dom, dekica, šalica kave ili čaja, miris svijeća i – knjiga. Kažu neki da jesen iz pisaca izvuče najbolje, ali i nas nekako tjera prema policama s klasicima. Jer jesen nas obavija i nostalgijom, pa je dobro uhvatiti se knjiga.

Orkanski visovi, Wuthering Heights, Emily Brontë, 1847.

Gotičku književnosti ili volite ili ne volite, uostalom, tako je sa svakim žanrom. Ali, ovo je roman koji vrijedi pročitati, osobito u jesenske dane, a možete i staviti na hrpicu knjiga koje ćete pročitati zimi. Ljubav koja graniči s ludilom i ta beskrajna polja vrištine gotovo su pa sinonim umiranja ljeta i početka jeseni. Vrištine na kojima su sestre Brontë skoro pa živjele čudesna su mjesta, divna i strašna kad njima prodivlja vjetar.. Mračna priča o ljubavi koja je velika i opsesivna, smrtonosna i opasna, a opet toliko fascinira već desetljeća čitatelje, priča o Catherine i Heathcliffu odvest će vas u čudesan svijet starih i pucketavih kuća, stepeništa koja škripe, prozorskih okana o koje bjesomučno lupaju grane, vrištine prepune vrijesa… ali i najtamnijih nijansi ljubavi. Ono za čim žalimo je što drugi roman koji je Emily pisala, a možda i napisala, nestao. Netko ga je uništio, a sumnja pada, naravno, na Charlotte.

Dracula, Bram Stoker, 1897.

Jesen, hladna jutra i hladne noći, (idealno bi bilo i da u kaminu pucketa vatrica, no ako nemamo kamin onda barem neka mirisna svijeća) i klasik koji nije samo vampirska priča već i ljubavna… Mladi pravnik Jonathan Harker friško zaručen dražesnom Minom dobio je zadatak koji bi mu mogao osigurati bolju poziciju i plaću – treba za bogatog klijenta srediti transakciju zemljišta pa putuje ka klijentu u Karpate, u dvorac bogatog starog grofa Dracule.

A kad smo već kod čudovišta onda je tu i ono najpoznatije, po romanu Frankenstein; ili moderni Prometej (Frankenstein, or The Modern Prometeus) kojeg je napisala mlada Mary Shelley 1818. i kojeg drže prvim djelom znanstvene fantastike i spekulativne fikcije. Frankenstein je znanstvenik, a ne čudovište koje je nekako prisvojio ime svog stvoritelja u svakodnevnom govoru najviše zahvaljujući filmskim adaptacijama.

Northanger Abbey, Jane Austen, 1803.

Catherine voli, kao i mnoge djeve toga doba, gotičku književnost. To je u redu, no Catherine ima jedan problem -  jako teško razdvaja stvarnost od fikcije. U opatiji Northanger koja, jasna stvar, ima milje hodnika, sjenovitih stepeništa i koja može djelovati strašno kad ti mašta divlja, za Catherine možda i nije najbolje mjesto jer joj mašta podivlja. Još kad znamo da je opatija okružena šumetinom… Super knjiga za jesenske dane. I samo napomena – knjiga je objavljena tek 1817., pomalo je i satira gotičkih romana, a u središtu je naravno siromašna ali divna djevojka lokalnog crkvenjaka koja će dobiti poziv bogatih susjeda da ih posjeti u Northangeru.

Priče i pjesme Edgara Allana Poea, 1827.‎ - ‎1849.

Jesen bez Poea? Nemoguće! Majstor horrora, Edgar Allan Poe autor je kojeg se u hladnim jesenskim večerima mora čitati. Ako nemate puno vremena, onda je Poe jako dobar izbor jer njegove kratke priče imaju odličan omjer sjajnog pisanja i one fine jeze. Koju priču? Birajte – Crni mačak, Pad kuće Usher, Zlatni kukac, Jama i njihalo, Umorstva u Rue Morgue… Pjesme? Annabel Lee.. zapravo s Poeom ne možete pogriješiti.

Ubiti pticu rugalicu, To Kill A Mockingbird, Harper Lee, 1960.

Možda nam je to misija – ponavljati da ovu knjiga morate pročitati ako niste, da ovaj roman mora ući u lektire i od malena djecu naučiti da su sva ograničenja, mržnje i -izme izmislili "veliki" ljudi. Čarobna priča o događajima u malenom američkom gradiću priča je o prijateljstvima, očinstvu, zlobi i lažima, istini i pravdi. Udovac i lokalni odvjetnik Atticus ima dvoje djece, sina i kćer kojima je svako ljeto prepuno istraživanja. No jedan događaj potrese gradić do srži i kad zavlada ludilo teško je ostati normalan, pravedan i na zemlji…

Zov divljine, The Call Of The Wild, Jack London, 1903.

 Knjiga koju podjednako vole i dječaci i djevojčice i, naravno, s kojom smo odrasli. Jack London je maher – u njega ima i Nietzschea i Darwina, a u romanima će opisati čovjeka koji iz sebe izvuče zadnje atome snage i preživi, a u skladu sa svojim avanturističkim životom često opisuje borbu za opstanak. U ovom romanu daje nam prekrasnu priču o psu koji postaje vođom vučjega čopora. Kad vas Jack London osvoji, krenut ćete dalje: sjajan je i Bijeli očnjak (White Fang, 1906) i Kći snijega (A Daughter of the Snows,1902)… te je sve romane smjestio na Aljasku.

Legenda o Sanjivoj dolini, The Legend Of Sleepy Hollow, Washington Irving, 1820.

Da je učitelj Ichabod Crane znao što će sve doživjeti… Ali nije, pa dolazi u Sleepy Hollow, mjestašce u dolini okruženoj klisurama koje je poznato po - duhovima. Njemu to nije zlokobno i ubrzo nađe glavnu zanimaciju -  kako osvojiti ruku jedinice najbogatijeg čovjeka u mjestu, ali morat će istraživati ubojstva i čudnu priču o bezglavom jahaču. Klasik američke književnosti doveo je do toga da 1996. stanovnici North Tarrytowna u čast priči promijene ime u Sleepy Hollow. Na groblju je pokopan Irving, a za blagdan Halloween/Sisvete ovo mjesto napuni se turistima. Zgodno je da je Irving ideju o bezglavom jahaču dobio putujući po Europi, jer su u njemačkoj, irskoj, skandinavskoj i engleskoj narodnoj baštini bezglavi jahači gotovo pa redovna pojava.

Slika Doriana Graya, The Picture Of Dorian Gray, Oscar Wilde, 1891.

Ovo je klasik, gotički roman i filozofski, no neka vas to ne odbija. To je jedini roman velikog i genijalnog Oscara Wildea. Slikar Basil Hallward zatečen je ljepotom mladića Doriana kojeg upoznaje kod lorda Wottona. Nestvarno je lijep i Basil ga želi, jasno, naslikati. Dorian iz Wottonova govora o hedonizmu sebi izvuče što mu paše – na primjer da je ljepota jedino za čime treba stremiti. Svijet hedonizma u koji zagazi s lordom, a onda nastavi istraživati sam, zauvijek će promijeniti život mladića koji ono važno zamjeni s nevažnim. Zaljubi se u talentiranu lijepu glumicu Sibyl Vane i zaprosi je i ona je u sedmome nebu, no kad on dovede Basila i lorda da vide njegovu dragu, ona od treme i zaljubljenosti loše odglumi i u Dorianu se nešto prelomi i raskida zaruke. Kad stigne kući vidi da se njegov portret nekako promijenio i da ima neki izraz okrutnosti. Pokaje se, pojuri ka Sibyl, ali dočeka ga vijest da se djevojka ubila. Godine koje su pred Dorianom prepune su užitaka, ali i svih mogućih opačina no on je i dalje prekrasan. Život na njegovom licu nije ostavio ni traga, no na portretu, dobro sakrivenom od svijeta, svako zlo koje Dorian napravi, slika zabilježi… Sjajan roman bio je kraćen, cenzuriran, napadan da bi na kraju stekao kultno mjesto koje mu s pravom pripada. Nevjerojatno je da je necenzurirana verzija objavljena tek 2011.

Čudnovati slučaj dr. Jekylla i g. Hydea, Strange Case of Dr. Jekyll and Mr. Hyde, Robert Louis Stevenson, 1886.

Ovo je zapravo podulja pripovijetka kojom je R. L. Stevenson zacementirao svoje ime među klasicima. Priča o podvojenoj prirodi čovjeka postala je model, kao i njezina dva glavna lika, zapravo jedan, ali su dva… ma znate, ne? Vječna borba dobra i zla ovdje se odvija unutar jednog čovjeka, liječnika Jekylla, a taj Hyde je zlo neviđeno…

Anne od Zelenih zabata, Anne Of Green Gables, Lucy Maud Montgomery, 1908.

Prva iz serije knjiga o crvenokosom siročetu koje zabunom dolazi na kanadski otok Prince Edward i pronalazi sve što joj je do tada sudbina oduzela, neodoljiva je knjiga za sve od 9 do 99 godina starosti. Anne Shirley brbljavo je siroče koje je okrutan život i te kako okrznuo, ali se nosila sa svime maštajući. Voli čitati, voli maštati, strašno želi negdje pripadati, a imanje sa zelenim zabatima idealno je mjesto. Na njemu žive brat i sestra, krasni i pomalo tvrdi ljudi, no ne brinite, smekšat će njih Anne, malo po malo. Nakon ove ide još devet: Anne od Avonleea (1909.), Kronike Avonlea (1912.), Anne od otoka (1915.), Anneina kuća snova (1917.), Dolina duge (1919.), Daljnje kronike Avonlea (1920.), Rilla od Inglesidea (1921.), Anne od Windy Poplarsa (1936.), i Anne od Inglesidea (1939.). Posljednja, The Blythes Are Quoted izašla je tek 2009. iako je izdavač rukopis dobio dan nakon Lucyne smrti. Kod nas nisu sve prevedene.

A kako je jesen sve hladnija i kako uvijek iza nje stigne i zima, vrijeme je odlično za čitanje serijala – recimo Harry Potter? 

Ono što vam svakako preporučamo je da se samo još malo strpite jer će uskoro pred vama zabljesnuti knjiga koja je očaravala i koja očarava generacije – Male žene (Little Women, Louisa May Alcott, 1868.) u biblioteci Čitaj knjigu u novom prijevodu. 

Ime knjige zove na čitanje u jesen kad je u naslovu, zar ne? Tako na listu dodajte "Patrijarhovu jesen" (El otoño del patriarca, 1975.) neprežaljenog Gabriela G. Márqueza kojem je ovaj roman bio najambiciozniji projekt, a kad netko piše kao ovaj Kolumbijac onda nema straha da knjiga neće biti sjajna.

"Jesen patrijarha" je roman o karipskom diktatoru no Márquez je od atipične biografije latinskoameričkog diktatora napravio labirint proze prepune nasilja i ljubavi, korupcije, okrutnosti, vjere… Ovo je "poema o usamljenosti moćnika", roman zbog kojeg je Gabo postao i ostao najhvaljeniji i najpopularniji magični realist.

Priče Raya Bradburyja

Volite li Raya Bradburyja logičan je izbor zbirka priča "The October Country" iz 1955. u kojoj su 15 od 27 priča koja je 1947. složio u zbirku Dark Carnival. Patuljak, Slijedeći na redu, Kostur, Jezero, Maleni ubojica, Gomila, Bila jednom jedna starica ili Povratak kući samo su neke od njih...

I naravno, "Veliki Gatsby" (The Great Gatsby, F. Scott Fitzgerald, 1925.), roman u kojem život počinje iznova kad postane svježe, u jesen, kad nam lišće šušti i puca pod nogama.., kako nam je rekao Nick Carraway. Jer, nakon ljeta prepunog zabava, ali i stravičnih vrućina dolazi zlatna jesen koja je ovdje u službi romana i zapleta – Jay Gatsby je zgodan, mlad, šarmantan, velikodušan, odurno bogat  - i povremeno bolno naivan, a gledamo ga kroz Nickove oči. U romanu Fitzgerald istražuje dekadenciju, ljubav, idealizam i pretjerivanje, ali i isprazan način života te ekscentrike koji luduju tih 1920-ih, Roaring Twenties ne mareći za prohibiciju. Ali, netko uvijek na kraju plati gadnu cijenu za ili zbog ljubavi i svog Američkog sna, čak i kad ga ostvari.

Čarolije (za svakodnevnu upotrebu); Practical Magic Alice Hoffman, 1995. Šarmantna knjiga o sestrama  Gillian i Sally koje možda i ne žele biti ono što su sve žene u njihovoj 200 godina staroj obitelji odlično je jesensko štivo. One su čarobnice, vještice, ljekarnice, travarice, ali, jasno, žene iz njihove obitelji su zbog tih znanja i talenata često optuživane za sve nevolje koje jedan gradić može snaći. Da, čak i u 20. i 21. stoljeću. Ove dvije sestre će u današnje vrijeme baš zbog ljubavi morati posegnuti za obiteljskim čarolijama. Ova je knjiga vinula Alice Hoffman u red omiljenih autorica. Još kad je snimljen film  (Bullock-Kidman-Višnjić- Quinn) teško je bilo ignorirati ovu Amerikanku koju zovu i majstoricom magičnog realizma.. Tu je i "Pravila magije" (The Rules of Magic, 2017.), koja je prequel Čarolijama. Nastavak "The World That We Knew" (izašao je 2019. i kod nas), a Alice dovršava i treću koja priča storiju prve Owensice, Mary. Jer ova Amerikanka svake godine, baš nekako u jesen, objavi novu knjigu.

Fantastičan gospodin Lisac, Fantastic Mr. Fox, Roald Dahl, 1970.

Nepravedno je da film snimljen po knjizi maga dječje književnosti Roalda Dahla nije postao popularan. Dogodi se to s knjigama i filmovima – nekako potonu. No svakako zgrabite knjigu o gosponu Liscu jer je prešarmantna, a i zabavno je štivo za klince – zamotajte se u dekice, napravite vruću čokoladu ili kakao sa sljezovim kolačićima i - čitajte!

Za Čitaj knjigu napisala Sandra Veić Sukreški