Natrag na lektiru!
Preskočili ste lektiru? Možda joj se danas još ljepše vratiti. Uzmite jednu ili jednu po jednu knjigu s našeg popisa i zaronite u priče o ljubavima i izdajama, traganjima i tajnama, strastima i opsesijama, poštenju i pravdi, tajnama i otkrićima, ponorima duše...
Anna Karenina, Анна Каренина, Lev N. Tolstoj, 1877
Ljubav prelijepe i udate Anne Karenjina s ruskim časnikom Vronskim, u Rusiji 19. stoljeća jedna je od najpoznatijih (tragičnih) ljubavnih priča jer sve sretne obitelji nalik su jedna drugoj, ali je svaka nesretna na svoj način. Tragedija nije samo u svršetku te ljubavi, već u pogledu kako ljubav može razoriti toliko toga, osobito kad je osudi društvo kojem pripadate. Jasno, u 19. stoljeću pravila ponašanja bila su sasvim jasna. Muškarcima je bilo dozvoljeno da više ili manje javno imaju ljubavnice, da posjećuju bordele, opraštale su im se karte i kocka, pijančevanje i ludovanje, dok su žene mogle imati afere ako su im to dozvolili muževi – uglavnom okrećući glavu na drugu stranu. Uvijek se oboje na kraju srelo kod kuće. Ali, Anna je željela više… Često će ljudi reći da je roman predug ili pretežak, no iskreno, jednom kad se udubite u knjigu teško da ćete je pustiti. Poznata je i činjenica da su je žene odlučile u nekim book clubovima napokon pročitati i sasvim neoprezno počele s čitanjem u petak. I nitko ih nije vidio dok nisu sklopile korice…
Braća Karamazovi, Бра́тья Карама́зовы, Fjodor M. Dostojevski, 1879.
Ubojstvo, sudska drama i zapetljane ljubavne veze, patricid, vjera, sumnja, osuda, moral – što je tu loše? Ništa, jer garantira vam napeto štivo. S ovim se romanom Dostojevski namučio – pisao ga je dvije godine i posljednji je njegov roman jer je umro naglo tri mjeseca nakon završetka pisanja. Šteta, jer znamo da je planirao napisati i nastavak… U romanu se raspreda o mnogim temama – ljubavi, smislu života, bogu i slobodnoj volji, moralu, iskupljenju i koliko su ljudi nesavršeni, kako ih vodi ljubomora, pohlepa, tuga, niske strasti i humor. Razvratni je vlastelin Fjodor Pavlovič pronađen mrtav. Ostavio je tri sina i njihovi će se životi i te kako promijeniti: prvorođeni Mitja je strastveni mladac koji uživa u životu, pa je prvi na popisu osumnjičenika. Ivan, drugi sin, intelektualac je kojeg duševne oluje dovedu do sloma, a najmlađi Aljoša silom pokušava zacijeliti i zaliječiti obiteljske rane. Tu je i njihov polubrat Smerdjakov kojeg stari nikada nije priznao. Istraga i suđenje ima namjeru otkriti ubojicu, ali otkrit će mnogo, mnogo više toga.
Ubiti pticu rugalicu, To Kill a Mockingbird, Harper Lee, 1960.
Dosta je čudno da je ikada itko mogao izjaviti kako mu je ovaj roman težak, ali, sto ljudi, sto ćudi. Činjenica je da ovaj roman nikada ne stari. Doduše, jednom je jedna urednica rekla da je to roman o "nekakvim nemirima na jugu Amerike", ali oh, kako je to površno. Dobro, nije pročitala roman... Jer, ovo je doista jedan od najboljih romana svih vremena, a uz to je nevjerojatno šarmantan. Sve što se dogodilo u gradiću na američkom jugu saznat ćemo od glavne junakinje, djevojčice Scout koja živi s bratom, ocem Atticusom i domaćicom Calpurnijom. Scout je tomboy, djevojčica koja ne nosi haljine, već radije čita s tatom, luta s bratom Jemom i pokušava riješiti zagonetku u susjedstvu. Ona vidi najbolje i najgore u ljudima, a njezin otac plemenit čovjek pravnik je koji će braniti crnca Toma Robinsona za gnjusan zločin za koji je optužen. Finchovi žive u vremenu kad crnci nemaju prava, kad je riječ bijelca jača od riječi crnca, kad je lako donositi osude. Atticus vidi samo jedno, kao i svi mi (ili bismo barem svi trebali) – čovjek je samo čovjek, i svatko ima pravo na obranu.
Istočno od raja, East of Eden, John Steinbeck, 1952.
Priča o obiteljima Trask i Hamilton bila bi tek jedna u nizu saga da je nije napisao Steinbeck i smjestio u dolinu svog djetinjstva, Salinas u Kaliforniji. Jer ove obitelji ponavljaju grijehove Adama i Eve, i prokletstvo Kaina i Abela. Osim nezaboravnih likova Steinbeck majstorski piše (i istražuje) teme koje ga uvijek obuzimaju - tajnu identiteta, ljubav koju nije moguće objasniti, te nam pokazuje kako su posljedice neimanja ljubavi zapravo - smrtonosne. John Steinbeck je "Istočno od raja" nazvao "prvom knjigom" – i zaista, knjiga ima iskonsku snagu i jednostavnost mita. Stvorivši neke od najupečatljivijih likova moderne književnosti Steinbeck istražuje teme koje su ga opsjedale i napisao fenomenano djelo.
Veliki Gatsby, The Great Gatsby, F. Scott Fitzgerald, 1925.
Jay Gatsby je ostvarenje američkog sna. Uspio je u životu. Možda nije sve išlo po zakonu, ili je barem igrao po rubu, ali on je zgodan, bogat, šarmantan, neodoljiv. Mlad i siromašni Nick Carraway upoznat će Jaya jer mu je susjed i jako se iznenaditi kad ga tajanstveni bogataš pozove k sebi. A kuća Gatsby poznata je po danonoćnim, luksuznim partyjima u kojima šampanjac teče u slapovima. Jay možda ne "mingla" s gostima, ali sve nadgleda. Jer, čeka da se pojavi Ona. A Ona je Nickova daljnja rođakinja. Roman koji će vam, svaki put kad ga čitate, slomiti srce. Može li se prošlosti ponoviti i po koju cijenu?
Moja Ántonia, My Ántonia, Willa Cather, 1918.
Kažu za ovaj roman da je poput "Male kuća na preriji", ali za odrasle. Roman, jedan od ranijih djela Wille Cather, priča je o teškom životu imigrantske djevojke Ántonie Shimerde koja sa svojom češkom obitelji doseljava u Nebrasku. O tome nam priča siročić Jim Burden koji dolazi živjeti s djedom i bakom, njen je susjed i prijatelj pa ima dobar uvid. Oboje su djeca doseljenika koji prvi prerijsku plodnu zemlju počinju obrađivati ne bi li na njoj stvorili bolji život. Prva godina na novom mjestu ostavlja snažne dojmove u djeci, utječući im na cijeli život. "Moja Ántonia" svjedoči o duhu i izdržljivosti, zadnji je dio Willine "prerijske trilogije", nakon "O pioniri!" (O Pioneers!) i "Ševina pjesma" (The Song of the Lark).
Stoner, John Edward Williams, 1965.
Ovo je savršen roman, i ne samo zato što tako svi misle. Ovo je zaista savršen roman. Nevjerojatno je da smo otkrili nedavno iako je izašao 1965, pa 1972. Ponovo je tiskan 2003. pa 2006. Tad ga je svijet upoznao i zavolio, i postao je svjetski hit. Stoner? Da, glavni junak je profesor klasičnih jezika William Stoner, potpuno neprimjetan. Voli raditi na svom fakultetu, prolazi sve što prolaze svi muškarci – radi, oženi se, dobije dijete.. Ali, njegova je žena Edith neurotična ledena kraljica koja ga omalovažava na svakom koraku, a tako nauči i njihovu kćer Grace koja prema tati nema topline i koju ova drži što dalje od njega kažnjavajući ga za njihov neuspjeli brak. Jedino što mu donosi mir i zadovoljstvo je predavanje. Jednog dana svijet mu se okrene naglavačke jer upoznaje mladu učiteljicu Katherine s kojom započne ljubavnu aferu… Stoner je veliki roman, lijepo i elegantno napisan, a poput takvih ne treba ubojstva, preokrete, cirkuse već dobro ispričanu priču čak i kad ona nije velika. Ovo je tzv. campus ili akademski roman jer se događa na fakultetu i njegovom campusu, ali i roman o radu, ljubavi prema znanju i roman o ljubavi, jer Stonerove su dvije strasti upravo znanje i ljubav. Williams, pomalo nalik na Stonera radio je kao profesor na sveučilištu Denver, napisao je četiri romana (kod nas je izašao i August) te dvije zbrke pjesama.
Doba nevinosti, The Age of Innocence, Edith Wharton, 1920.
Sve o gornjoj klasi New Yorka dobro je znala Edith Wharton, članica te kaste povlaštenih. No, bogati ili siromašni, svi smo krvavi ispod kože, zar ne? Prva je žena koja je dobila Pulitzerovu nagradu, a ovaj je roman zaista biser. Brutalan, elegičan, s krajem koji nas boli, ali nekom čudnom, gotovo ugodnom boli, kao kad pritišćemo masnicu – znamo da će boljeti, ali ipak – čitamo. Opisuje vrijeme kad je u Americi klasa bila sve – tko je gore i u njoj ima nekih prava gore je, a te povlasti drugi smrtnici nemaju. Doduše, vladaju oštra pravila. "Doba nevinosti" opisuje ljubavnu priču bez ljubomore, vikanja, drama, optužbi. Ali ima ljubomore, ima nesretnih ljudi i drama. Samo, sve je u rukavicama, ali, vjerujte, drame zaista ne nedostaje. Whartonova je znala kako opisati američko društvo iznutra - gleda se porijeklo, kako je bogatstvo stvoreno, gleda se etiketa, a brakovi se pažljivo sklapaju, poput ugovora. Malo to ima veze s ljubavlju. Archer Newland mlad je i zgodan mladić s dobrim izgledima u svojoj pravničkoj karijeri. Nasljednik je jedne od najuglednijih njujorških obitelji, a ide mu i privatno jer je zaručen za jednako tako klasno idealnu djevojku, May Welland. Ona je odgajana da bude savršena žena i majka, da poštuje pravila društva, ali je plitka, površna i nezainteresirana i nema ni namjere ni volje recimo naučiti nešto – ona će biti majka i žena. Ali možda nesretan brak, ali brak će joj i te kako aktivirati lukavost - Archer će naime posumnjati u svoj izbor. U New York stiže prelijepa grofica Ellena Olenska, Mayina egzotična rođakinja koja bježi od nesretnog braka s europskim grofom koji je pijanica, zlostavljač, preljubnik koji je uz to spiskao sav njezin novac. Ona je sve ono što ljupka ignorantica May nije, pa je Archer potpuno očaran, ali, dao je svoju riječ i zna koja je težina eventualne odluke raskida zaruka i vjenčanja za ženu koja se i dalje bori za svoju slobodu, i živi po svojim pravilima. May na trenutak pokaže zrelost kad predlaže Archeru da raskinu zaruke jer je uvjerena da on voli svoju ljubavnicu gospođu Rushworth s kojom je taman okončao aferu. May je jasno da je nevoljena, Archeru je jasno da se zaletio. Isto tako, voli Ellenu, a ljupka ženica May nesretna ne toliko jer je Archer ne voli, već jer nije po njezinom i odjednom postane maherica manipulacije. I taman kad je spreman za odluku, Ellen i May su donijele svoje i po njima Archer mora živjeti… To ne znači da će zavoljeti May, a ne voljeti Ellenu…
Tess od d'Urbervilles: Čista žena, Tess of the d'Urbervilles: A Pure Woman Faithfully Presented, Thomas Hardy, 1891.
Tess je mlada djevojka koja je zapela u siromaštvu. Nije za to kriva, ali teško da će se uzdići iz blata. Misli kako je izlaz možda obnoviti obiteljske veze s bogatim rođacima, ali to joj donese još gori pad. Niz nesretnih događaja i grešaka kao da nemaju kraja… Roman je prvo trebao biti objavljen u nastavcima, kako je u to vrijeme bila praksa, no urednici su zgroženi odbili rukopis jer je Hardy opisao ono što se svake minute događa – zavođenje, ljubav, izvanbračna veza, a o tome se nije ni glasno govorilo, a kamo li pisalo… Hardy je preradio dijelove kako bi njegov roman o Tess ipak ugledao svjetlo dana. Očišćene i pročišćena verzija objavljena je 1891. u tri toma, a kao jedna knjiga roman je izašao 1892. Danas "Tess" drže jednim od najboljih engleskih romana 19 stoljeća i remek-djelom Thomasa Hardyja. I lijepo se čita i danas.
Orkanski visovi, Wuthering Heights, Emily Brontë, 1847.
Objavljen kao roman koji je napisao Ellis Bell, a zapravo djelo jedne od tri sestre koje su (jedva) preživjele djetinjstvo i pisale ne bi li poboljšale kućni budžet pa se premetnule u najznačajnije književnice engleske književnosti. Autorica je naravno Emily Brontë , jedna od sestara čija su djela stalno u tisku. Iako se Charlotte smatrala boljom, Emily je s lakoćom s prvim i jedinim romanom napravila sve – od početka je roman izazvao kontroverze, bio je originalan i po temi i po narativnom stilu, a problematični preokreti i spletke u romanu izazvali su stravu u čitateljima. Kakav je to pobogu roman? Odličan i sjajan! Roman koji je uspio, čak i tada iako je prkosio svim konvencijama stići znatan broj čitatelja. Crni romantizam s natruhama gotičkog romana pripovijeda živote o tri generacije dvije obitelji – s jedne je strane mračno imanje Wuthering Heights, Orkanski visovi, iz kojeg je prognana ljubav; s druge elegantni Thrushcross Grange. Glavni su junaci okovani vrištinom, divljim krajolikom, olujama i olovnim nebom, ali mnogo više svojim dušama i opsesijama. A to će sve saznato gospodin Lockwood koji će o prošlosti ovih imanja i obitelji čuti od Nelly Dean, guvernante prelijepe i divlje Cathy.
Pripremila: Sandra Veić Sukreški
