A Oscara za najbolji adaptirani scenarij dobiva....
U noći s nedjelje na ponedjeljak je dodjela najprestižnije američke, ali i svjetske filmske nagrade Oscar. Kao i svake do sada, i ove je nekoliko zanimljivih knjiga pretočenih na filmsko platno.
NA ZAPADU NIŠTA NOVO
Scenarij su napisali Edward Berger, Ian Stokell i Lesley Paterson prema kultnom romanu Ericha Marije Remarquea iz 1929. Nije ovo prva ekranizacija – 1930. je Lewis Milestone dobio Oscara za režiju, kad je scenarij napisao George Abbott, a adaptirali su ga Maxwell Anderson i Del Andrews.
Realističan i potresan prikaz Prvog svjetskog rata, dospio je na prvu listu "Sto najboljiih filmova Američkog filmskog instituta" 1997., a desetljeće kasnije je rangiran kao sedmi najbolji američki epski film te je 1990. odabran i sačuvan u Nacionalnom filmskom registru Kongresne knjižnice SAD-a kao film koji je "kulturološki, povijesno ili estetski značajan". Film je bio prvi koji je osvojio Oscara i za najbolji film i za najbolju režiju, te prvi zvučni (talkie) ratni film.
Ovogodišnja, prva njemačka verzija premijerno je prikazana na Međunarodnom filmskom festivalu u Torontu u rujnu 2022., a na streamingu je Netflixa od kraja listopada. Pozitivne ocjene zbog vjernosti antiratne poruke izvornog materijala dovelo je do predviđanja kako je ova verzija siguran pobjednik. Šuškanja su se pojačala nakon što je film dobio 14 nominacija na 76. dodjeli filmskih nagrada Britanske akademije i devet na 95. za Oscara, uključujući najbolji film, najbolji adaptirani scenarij i najbolji međunarodni igrani film. No, na Oscaru iznenađenja nisu rijetkost...
ŽENE GOVORE
Sedmi roman Kanađanke Miriam Toews iz 2018. ona sama opisuje kao "reakciju kroz fikciju". Prikaz je to istinitih događaja koji su se dogodili u koloniji Manitoba, udaljenoj menonitskoj zajednici u Boliviji. Između 2005. i 2009. se, naime, više od stotinu djevojaka i žena u koloniji probudilo i otkrilo da su bile silovane u snu. Noćne napade starješine kolonije su poricale ili odbacivale sve dok se konačno nije otkrilo da je grupa muškaraca iz kolonije prskala životinjski anestetik u kuće svojih žrtava kako bi ih onesvijestila i onda ih silovala. Osam menonitskih žena koje, u ime ostalih žena u koloniji, sada moraju odlučiti kako će reagirati, a imaju 48 sati prije nego što se ljudi iz kolonije, koji su odsutni jer polažu jamčevinu za silovatelje, vrate.
Roman je bio finalist tri prestižne nagrade, a pred vama je sada film, koji je napisala i režirala Sarah Polley, a glume Rooney Mara, Claire Foy i Frances McDormand. Tema je više nego aktualna, odobito nakon niza svjedočanstava o sličnoj "praksi" u nekim religioznim zajednicama gdje je seksualno napastvovanje žena gotovo pa normalna stvar. Što će odlučiiti ove žene? Toews je odrasla u menonitskoj zajednici iz koje je izaška pa jako dobro zna o čemu piše.
LIVING, Živjeti
Prvi put objavljena 1886. novela Leva N. Tolstoja "Smrt Ivana Iljiča" smatra se jednim od remek-djela njegove kasne beletristike. Napisana je nedugo nakon njegova vjerskog obraćenja kasnih 1870-ih i jedan je od najboljih primjera novele u književnosti. Priča je to o sucu visokog suda u Rusiji 19. stoljeća i njegovim patnjama i smrti od neizlječive bolesti. Britanski je film režirao Oliver Hermanus prema scenariju Nobelovca Kazua Ishigura, a adaptiran prema japanskom filmu "Ikiru" iz 1952. Akire Kurosawe, koji je pak inspiriran ruskom novelom iz 1886. Film je smješten u London 1953. i prikazuje birokrata u okružnom odjelu javnih radova (Bill Nighy) suočenog sa smrtonosnom bolešću. Nominacije je film dobio za najboljeg glumca (sjajan Nighy) i najbolji adaptirani scenarij.
