John Green - U potrazi za Alaskom - knjiga za odrasle koja govori o tinejdžerima

Prva knjiga danas općepoznatog i popularnog Johna Greena izašla još 2005. bila je "U potrazi za Alaskom" ili "Looking for Alaska". Sedam godina kasnije i nekoliko kratkih priča kasnije, a kao knjiga broj šest na policama knjižara osvanula je "Greška u našim zvijezdama". Digresija - donorima je Green poslao prvih 6000 riječi nezavršenog romana "The Sequel", "Nastavak", ali je kasnije većinu preradio u "Grešku". Zanimljivo, no, vratimo se Alaski.

Prvi roman za mlade objavljen je u ožujku 2005. i iako je kod nas na prevođenje morao pričekati, u Americi je bio dobitnik nagrade Udruge američkih knjižničara, zauzeo je mjesto na listi bestsellera The New York Timesa s odgodom - 2012. To je sedam godina nakon što je tiskan (točnije 385 tjedana kasnije). Knjiga o grupici mladih ubrzo je postala hit, izazvala kontroverze, ali je mnogo važnije o čemu govori, a to je: kako na živote svih nas utječu ljudi koje srećemo, koliko jedan život može utjecati na drugi? Zašto to pitamo? Jer će se mnogo mladih prepoznati u likovima, mnogo će se starijih (pamte li i žele li pamtiti) prepoznati u likovima.
Miles je simpatičan mladić s čijim se razmišljanjima slaže većina njegovih vršnjaka, a Alaska je jedna od onih neodoljivih i popularnih cura. Pukovnik je dečko s kojim se svi žele družiti... sve u svemu, zgodna škvadra.
"U potrazi za Alaskom" možda će se više svidjeti mladima nego li starijima, ali priča drži vodu i ono što Green dobro miješa, a to je humor, tuge i veselja, detaljan pogled na unutrašnjost likova i njihove odnose, i ovaj je puta dobar recept.

Miles Halter odlazi iz svog sigurnog doma na Floridi u kojem je do tada s brižnim roditeljima živio u Culver Creek Preparatory u Alabami. Ulazak u srednju školu, daleko od grada u kojem nije bio popularan, briljantan ni zgodan novi je početak. Obožava biografije jer je opsjednut posljednjim riječima poznatih ljudi što ga ne navodi da pročita recimo knjigu književnika ali, biografiju o književniku će progutati.
Miles nije freak, sasvim je običan, introvertni dečko, nesiguran u sebe jer je visok i mršav. Pametan je samo mu treba nova sredina da se "otkravi". Odluku da ode u internat objašnjava posljednjim riječima Francoisa Rabelaisa - "Idem tražiti Veliko Možda."

Čim stupi nogom u Culver Creek upoznaje "cimera" Chipa Martina, koji je građen kao Adonis ali "visok" 152 cm i kojeg svi zovu Pukovnik jer je on briljantan mega-um koji stoji iza svih spački i psina. Pukovnik odmah prilijepi nadimak Milesu, Pudge, "Buco" i upozna ga sa svojim najbližim frendovima - Takumijem Hokohitom, talentiranim MC-hip hop entuzijastom koji nosi na glavu kapu u obliku lisice i Alaskom Young, prekrasnom, otkačenom i pametnom, ali emocionalno nestabilnom djevojkom. Ona je prelijepa, zelenooka, duhovita, izravna, sexy, otvorena, u sobi ima brdo knjiga koje mora pročitati jer su one njena životna škola, ali ima i mraka u sebi. Ona Milesu kaže kako su posljednje riječi Simona Bolivara bile "K vragu. Kako ću ikada izaći iz ovog labirinta" a on niti ima pojma tko je bio Bolivar ni što bi to značilo. Alaska mu pojašnjava kako je Gabriel Garcia Marquez iskoristio priču o Bolivaru i njegove posljednje riječ za svoju knjigu "General u svom labirintu". Alaska i Miles-Buco se dogovore - on će skužiti što je labirint a ona će mu srediti seks. Jer ima prijateljicu, lijepu imigranticu iz Rumunjske, Laru.

Lara je možda prava cura za Milesa, ali on je očaran Alaskom. Alaska ima dečka, ali Milesa pusti u svoj svijet što je za njega događaj koji će mu promijeniti život.  Priču dalje nećemo otkriti, ali ćemo vam reći kako se "otpadnici" Buco, Pukovnik, Alaska i Takumi bore s Ratnicima, šminkerskim bogataškim učenicima, smišljavaju psine i, iako uče što nije dio ove knjige koja opisuje sve što se događa van učionica a manje što se događa u njima, proživljavaju ne samo onu divnu i nevinu mladost već se moraju suočiti i s velikim, životnim stvarima, udarima i preokretima. Za petama im je i opasan dekan kojeg svi zovu Orao pred čijim se pogledom i najjači slome i sve priznaju jer mu malo što može promaknuti. Koliko je Orao zaista strog, a koliko sjajan pedagog koji zna koliko su tinejdžeri van kontrole ako im se ne stave pravila, koliko je Miles zaljubljen u Alasku a koliko u Laru, što muči Alasku, kakva je to psina koja će se zauvijek pamtiti, ali zbog koje nitko neće biti izbačen iz škole? Kako se životi ovo troje mladih ljudi isprepliću, tko od nas i koliko ima u sebi mraka i zašto, koje su njihove priče i kako će završiti prva godina školovanja za Milesa pročitajte sami.

Snažna priča o životu mladih, priča o životu i smrti, o borbama koje ima svaki tinejdžer - sam sa sobom, s prijateljima, s autoritetima, prošlošću... I na kraju, zašto je tratinčica na naslovnici.

Danas se o Johnu Greenu zna skoro sve ili barem koliko želi da se zna. Sigurno je jedno - zbog njega i njegovih knjiga pojavio se termin GreenLit jer je uveo mlade i duhovite pripovjedače u teen godinama u književnost i u romanima opisuje njihove živote i iskustva.

Vezano za knjigu "U potrazi za Alaskom" koja se temelji na iskustvu pisca nekoliko podataka. John je pohađao Indian Springs School, školu sličnu Culver Creeku kada je jedan događaj očito na njega ostavio strašan utisak. Likovi koje je izmislio za knjigu imaju uporišta u stvarnim likovima - kolegama iz njegove škole. Na primjer, Takumi ima sličnosti s Johnovim prijateljem Filipincem, psine iz knjige slične su onima koje je Green izveo u toj školi, a neki su profesori karikirane verzije stvarnih Greenovih profesora. Kontroverze koje je ova knjiga dovela vrte se oko situacija koje su nabijene seksom, no mislite li da će biti vrućih scena onda ste uzeli u ruke krivu knjigu. Da, ima seksa, ali ne seksa već pubertetske verzije, seksa kao odrastanja. Iako je jedna škola upozoravala roditelje da je knjiga problematična pročišćenu verziju bez "scena" uzeo je jako malen postotak roditelja. Naravno, bilo je i onih koji nisu ni željeli čitati smatrajući da im je "sve jasno" a da je ni pročitali nisu. Čak su se okomili i na naslovnicu. Problem je bio i što tinejdžeri u ovoj knjizi puše, piju i koriste "eksplicitan" jezik. Onako kako se ponašaju kad ih roditelji ne vide... Green se branio, rekao kako to nije knjiga za 12 godišnjake već je knjiga za odrasle koja govori o tinejdžerima i iskustvima koje stječu, neke svojom voljom a neke okretom sudbine. To je knjiga njegovog iskustva iz tzv. boarding school, srednje škole internatskog tipa.

Iako je još 2005. Paramount Pictures otkupio prava za film, a za režisera odabran Josh Schwartz, studio je izgubio zanimanje. Kako je "Greška u našim zvijezdama" postala veliki hit ponovo je i "Alaska" ušla u igru pa je Green u ljeti 2014. objavio da će Sarah Polley pisati i režirati film. Jer uloženih 12 milijuna USD-a u "Greške" pokazalo se odličnim potezom - zarada je do sada veća od 260 milijuna. Tako da bi deset godina od objavljivanja napokon mogao biti snimljen i film o Buci i Pukovniku, Alaski i Takumiju.

Za vas pročitala i napisala: Sandra Veić Sukreški