Košarica
Izbornik

Rudyard Kipling - dječak iz džungle

Rudyard Kipling  - dječak iz džungle

Maleni je dječak rođen u Bombayu, tada djelu britanske kolonije i odrastao je zaljubljen u bogatstvo boja i mirisa indijskog poluotoka. Postat će jedan od najvećih pisaca za djecu ali i odrasle. On je pomalo bio taj napušten dječak iz džungle o kojem će napisati knjigu i zauvijek postati komadićem mnogih djetinjstava. Joseph Rudyard Kipling, slavni "RK" rođen je na kraju 1865. tik pred Novu godinu, 30. prosinca, u Bombayu kao sin umjetnika Johna Lockwooda koji je ravnatelj umjetničke škole Jeejeebyhoy Art School i Alice rođene Macdonald. Oba djeda bila su metodistički svećenici. Prvi je puta Rudyard posjetio Englesku 1886., a iste godine dobio sestricu Alice koju su svi zvali Trix. Mama je imala tri sestre i sve su se udale za ugledne ljude - jedna za slikara Sir Edwarda Poyntera koji je jedan od najvažniji prerafaelita, jedan će šogor kasnije postati premijer, a sve će te veze kasnije imati veliki utjecaj na Kiplingov život. Do šeste godine živio je u Indiji, naučio hindu jezik i u zemlji prepunoj boja imao vrijeme idile i nevinog djetinjstva.

OKRUTNI KAPETAN Ali, 1871. obitelj Kipling se vratila u Englesku. Samo pola godine poslije John i Alice su se vratili u Indiju a šestogodišnjeg Rudyarda i trogodišnju Alice smjestili u obitelj kapetana Hollowaya i njegove gospođe. Od kad su ga roditelji ostavili u toj hladnoj kućerini, pa sve dok kapetan nije umro Rudyard je bio uvijek i samo duboko nesretan dječak. Kapetanica ga nikada nije zavoljela i okretala je glavu kad je njen muž zlostavljao malenoga. Pet su ga dugih godina koliko je kod njih živio neprekidno fizički i psihički  zlostavljali što će mu ostaviti ožiljke na duši i osjećaj da su ga roditelji izdali ostavivši ga kod te grozne žene. Kasnije će napisati kako su mu praznici koje je provodio u kući tete Georgiane i njenog  muža koji je bio slikar bili raj. Mama je ipak doputovala iz Indije i odvela sina 1882. sa sobom pa će Rudyard sljedećih sedam godina živjeti s njom, dok je Trix ostala u Engleskoj. Rudyard je na kraju nastavio školovanje u Engleskoj a kad je jednoga dana otišao po sestru upoznao je njenu cimericu Florence Gerrard i zaljubio se. Godinama su bili zajedno, prekidali pa se mirili, a izgleda da je Rudyard više volio Flo nego li ona njega. Osim pitanja srca zabavljalo ga je i uređivanje školskih novina a roditelji su, bez da mu kažu, tiskali knjižicu sinovljevih pjesama.

PONOVO INDIJA I NOVINARSKI USPJESI Kad je završio školovanje Rudyard se vratio u Indiju k roditeljima, koji su sada u Lahoreu. Počeo je raditi kao pomoćnik urednika lokalnih novina na engleskom "Civil and Miliraty Gazette" koje su čitali Britanci sjeverne Indije. U njima je 1883. objavio stihove, a 1884. s Trix "Odjeke dvaju pisaca" (Echoes by two writers),  zapravo parodije. Mjesec dana 1886. Rudyard će provesti u Simli kao dopisnik većih novina "The Pioneer" čiji su vlasnici imali i "Gazetta". Napisao je i tiskao o svom trošku "Departmental Ditties",  zbirku komičnih pjesama o Englezima u Calcutti koje je odmah rasprodana pa su tiskali i drugo izdanje. Redakcija ga je poslala u Allahabad gdje je upoznao profesora Aleca Hilla i njegovu ženu Amerikanku Edmondiju. Novinarski mu je zadatak donio lijepo i dugotrajno prijateljstvo, na njega će ovaj par imati veliki utjecaj, a kod njih će neko vrijeme i živjeti. Kao specijalnog izvjestitelja redakcija ga šalje u Rajputu, a kasnije će izvješća biti objavljena kao "Letters of Marque". Karijera Rudyarda Kiplinga krenula je strašnom brzinom, pa je urednik tjednog priloga "The Weeks News", objavio je"Obične priče s planina" (Plain Tales from the Hills), a u šest dijelova knjige pod nazivom "Railway Library" ili Indian Raillway Series". To su "Soldiers Three", "The Story of the Gadsbys", "In Black and White", "Under the Deodars", "The Phantom Rickshaw", nedavno i kod nas objavljenu, "Wee Willie Winkie". Sve su kasnije objavljene u "Soldiers Three and other Stories" te "Wee Willie Winkie and other Stories". U njima je opisao Indiju koju je i dobro poznavao i jako volio. Ponovo je na putu. Dopisnik je "The Pioneera" i s Hillovima 1889. putuje u Burmu, Singapur, Hong Kong i Canton te Japan i San Francisco. Prelazi preko cijele Amerike da posjeti obitelj Edmondije u Pennsylvaniji. Čim je upoznao Edmondijinu sestru Caroline Taylor izgubio je srce pa su dvoje mladih ubrzo objavili zaruke.

SLAVA, PREKID ZARUKA I PONOVO FLO Kipling postaje slavan, a kad je ugledan "The Times" objavio članak naraslo je dodatno zanimanje pa ubrzo sve knjige koje je ranije objavio sada tiskaju u Engleskoj i Americi. Iako je u Engleskoj slavan i iako ga cijene kao briljantnog mladog pisca uspjeh nije išao pod ruku s ljubavlju jer je prekinuo zaruke s Caroline. Ponovo izdavanje njegovih pripovijetki donose mu veliku popularnost i slavu. Kad slučajno na ulici sretne Flo ponadao se da će mu krenuti i na ljubavnom planu. No Flo ne želi obnoviti vezu što Rudyarda toliko pogađa da je doživio živčani slom. Upoznaje američkog pisca i izdavača Wolcotta Balestiera, njegovu mamu i sestre. Balestier će mu kasnije mnogo pomoći. Napisao je roman "The Light that Failed" koji nije imao velikog uspjeha, zbirku članaka "The City of Dreadful Night",  a "The Pioneer" tiskaju bez njegovog odobrenja. Priče iz Indije "Life's Handicap" objavljene su 1891. Piše "The Naulahka" a pomaže mu Balesteir. I ne samo to - Balestier se izborio da  u Americi Rudyard napokon dobije autorska prava nakon niza problema s neautoriziranim edicijama. Rudyard je radio neumorno i dobio, potpuno iscrpljen, još jedan živčani slom. Zato su ga poslali na put u Južnu Afriku, Australiju i Novi Zeland, a otud putuje kući, u Indiju da proslavi Božić s roditeljima. Veselje nije dugo trajalo jer je dobio vijest da je Balestier umro od tifus,a pa Rudyard odmah kreće za London.

KNJIGE O DŽUNGLI

U tuzi se ponekad rode lijepe stvari pa se Kipling zaljubi i oženi sestrom dragoj prijatelja. On i  Caroline nakon vjenčanja 18. siječnja 1892. krenu na put oko svijeta - prvo idu do njenih u Vermont, u gradić Battleboro pa isplove za Japan. Usred putovanja Rudyardu jave kako je njegova banka propala i mladenci su doslovno n drugom kraju svijeta bez prebijenog novčića, osim putničkih karata. Njih zamijene za novac kako bi se mogli vratiti na komad zemlje koji su kupili od Carolininog brata U prosincu im se rodila prva kćer Josephine i tada novopečeni tata Rudyard počinje pisati za djecu. Daleko od sunčanih otoka i mora, u Vermontu do 1899. duboko u Novoj Engleskoj napisao je roman"Kapetan Hrabri" i "Knjigu o džungli". Obitelj ostavi u Vermontu i otputuje u Englesku gdje je objavio "Barrack-Room Ballads and other Verses" koje mu donesu golemu popularnost alii hvale kritike. Godinu dana kasnije, 1893. objavio je još jednu zbirku priča, "Many Inventions", koje je pisao prije i poslije vjenčanja. Posljednju priču u zbirci prepričava irski vojnik Mulvaney koji gotovo preko noći postane  najpopularniji Kiplingov književni junak. Danas Irca i ne pamte, ali dječaka Mowglija danas pamte svi. Kiplingovi se useljavaju u kuću koju su izgradili i nazvali je "Naulakha". Kad smo već spomenuli dječaka iz džungle, recimo i da je svijet u taj čaroban svijet zakoračio 1894. Dvije s knjige: prva je "The Jungle Book", "Knjigu o džungli", a  godinu dana kasnije izlazi i "The Second Jungle Book". Godinu kasnije Kiplingovi su dobili drugu kćer Elsie, preselili su u Torquay u Engleskoj, a Kipling objavljuje još jednu knjigu, "The Seven Seas", zbirku pjesama u kojoj je i popularni patriotski ciklus "A Song of the English". Ponovo se sele 1897. u Sussex, u mjesto Rottingdean i obitelj naraste za još jednog člana,  sina, Johna. Plodnom Kiplingu djelo "Kapetan Hrabri" o ribarskoj floti nove Engleske donosi dobru zaradu jer se pretplatom mogla kupiti u Americi. i ne samo ona već zbirka svih njegovih djela poredanih po temi. Nekoliko njih objavljene su u Americi tada po prvi puta. Izgleda da je sve na svome mjestu. Uredna su primanja, slava mu je neupitna, a obitelj zdrava i vesela. Zimske praznike 1898. prvi puta provedu u Južnoj Africi, Rudyard otputuje i u Rodeziju. Nova je zbirka priča u knjižarama "The Day s Work" a među njima je i "The Maltese Cat" , njegova najpopularnija priča. Objavljuje i seriju članaka o mornarici, "A Fleet in Being". S djecom Kiplingovi 1899. otputuju u Ameriku, ali je taj put završio loše jer su se svi razboljeli. Rudyard i mala Josephine dobiju upalu pluća i malena umire, a Rudyard jedva izvuče živu glavu. Kad su počeli Burski ratovi Kipling se angažira u kampanji za sakupljanje dobrovoljnih priloga i njegova pjesma sakupi toliko novaca  da na kraju fond nazovu po pjesmi - "The Absent-Minded Beggar Fund". On neumorno piše i objavljuje pa je slijedeća zbirka članaka o putovanjima i prije neobjavljenih pripovijetki iz "The Pioneera" tiskana u dva sveska. To je zbirka priča o školovanju i školama i ima mnogo autobiografskih elemenata. Kipling 1900. zimuje u Južnoj Africi zbog lošeg zdravlja koje mu se nikada neće oporaviti i zbog kojeg će svake zime putovati u Afriku. Ovdje  piše i radi za fond. Osim što piše za novine britanske vojske "The Friend" radi na jednom projektu koji će mu uzeti dosta vremena: na romanu "Kim" i zbirci priča koje će izaći pod naslovom "Just So Stories" (kod nas prevedenih "Kako je slon stekao surlu". Kad je "Kim" objavljen Kipling može odahnuti, a po nekima je to njegovo najvažnije djelo. Ali posljednje o Indiji.

KAKO JE SLON STEKAO SURLU I DRUGE PRIČE

Kiplingovi su odlučili prodati kuću u Vermontu zbog nesuglasica i neugodnosti uslijed svađe sa šogorom i iako je godinama na prodaju tek je 1902. uspiju prodati i sele u Sussex. On objavljuje famozne i slavne "Just So Stories", zbirku priča od kojih je jedna i "Knjiga o džungli". To je do danas najuspješnija Kiplingova knjiga. Godinu kasnije izdaje zbirku o Burskim ratovima, "The Five Nations". Kad je objavio, 1904. zbirku priča "Traffics and Discoveries" podiglo se dosta prašine jer je to njegov najkontroverzniji rad. Mješavina je to pomorskih priča, ratnih burskih, farse o ranim danima motoriziranja, i neke psihološke. Priča "They", studija je o ocu koji oplakuje mrtvo dijete, a "Mrs Bathurst" podijelila je čitatelje - neki je vide kao modernističku a drugi kao nepodnošljivo tajnovitu. Ako je i mislio da će imati mira u novoj kući prevario se jer je toliko poznat da mu ljudi posjećuju kuću. Kipling je postao turistička atrakcija. Zato 1902. kupuje kuću Bateman u Sussexu u kojoj će živjeti do smrti. Uživa u svojoj djeci i prekrasnom okolišu nove kuće i nalazi inspiraciju pa piše inovativnu seriju povijesnih priča i pjesama za djecu, "Puck of Pook s Hill". Zahvalan na miru koji mu je pružio, Sussex je glavni sporedni liku u nekoliko knjiga a i Puck i Rewards and Fairies danas se smatraju neprikladnima za djecu jer i povijesno, nacionalno i rasno danas imperijalist Kipling ne drži vodu. Slično je doživio i Twain koji je pisao u vremenu kad crnci nisu imali prava i kad ih se tretiralo kao stvari. Kad je Kipling dobio Nobelovu nagradu za književnost bilo je to ne samo najveće priznanje već i nešto zbog čega je morao revidirati svoje stavove. Naime, kako stari  njegov osjećaj imperijalizma jača, a mora u duhu osvještenja svijeta propitivati svoje političke, socijalne i moralne vrijednosti i realnost. Putuje u Kanadu. Noćni prijelaz preko Atlantika iznjedrio je prvu priču znanstvene fantastike o letećim brodovima koju je objavio je 1909. "Puck" je dobio nastavak, "Rewards and Fairies" i daleko je kompleksnija knjiga a kasnije će RK reći kako je zapravo namijenjena odraslima, a ne djeci. U njoj je slavna pjesma "If", "Ako", koju često citiraju kao poziv i podsjetnik što znači postati čovjek. I dalje objavljuje povijest engleskih škola, s kćeri je napisao ne baš uspješnu dramu i pomno prati što se zbiva u svijetu.

Kipling dobro razumije mehanizam svijeta pa je predvidio Prvi svjetski rat i pokušava alarmirati sunarodnjake da se pripreme, ali ga nitko ne sluša. Kad je izbio Prvi svjetski rat Kiplingove poput mnogih obitelji zadesi tragedija. Sin John poginuo je 1915. u bitki za Loos što strašno pogodi Rudyarda. On godinama pokušava saznati što je bilo s tvrdoglavim sinom koji je silom želio ratovati i iako i dalje piše, većinu svoje energije i vremena posvećuje otkrivanju kako je poginuo i gdje njegov sin. Star i slomljenoga srca napisao je zbirku pripovjedaka "Debits and Credits" koje mnogi drže njegovim najboljima.

Zbog traganja za tijelom sina angažiran u Imperial War Graves Commission pa je upoznao kralja Georgea V. s kojim je postao dobar prijatelj. Umro je u Londonu 1936, taman napunivši 70 godina i samo tri dana prije kralja. Sahranili su ga u Westminster Abbeyu pokraj, T. S. Eliota. Njegov lijes nosili su premijer, admiral i ravnatelj Cambridgea. Godinu dana nakon smrti objavljena je autobiografija koju je napisao 1935., "Something of Myself". Recimo i to da je odbijao većinu titula i časti koje su mu bile darovane ili nuđene, uključujući i viteštvo, a jedino što je ikad prihvatio bila je Nobelova nagrada.

Pretraga

Tečaj €/kn: 7,53450 2022-12-01 01:47:28