Srpske paravojske i raspad Jugoslavije

Prva sustavna i sveobuhvatna studija o paravojnim formacijama odgovornim za neviđena kršenja ljudskih prava

Za vrijeme raspada Jugoslavije namjerno nasilje protiv civila bilo je sastavni dio politike koju su provodile elite u Srbiji, kao i njihovi partneri, vodstva nacionalistički nastrojenih Srba u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini. Cilj te politike bio je stvoriti etnički homogene teritorije koje će nadzirati i njima dominirati Srbi. Nasilje "nikad nije bilo kaotična, decentralizirana i spontana reakcija mjesnih ratnih vođa", nego "iznimno strukturiran, izvrsno organiziran i pomno dokumentiran proces" koji se oslanjao na političke strukture. Još 1991. znalo se da paravojne snage igraju određenu ulogu u zauzimanju teritorija Hrvatske, koja je tek bila stekla neovisnost.
Istraživanje djelovanja srpskih paravojnih jedinica ključno je ne zato što su bile jedini počinitelji genocida, zločina protiv čovječnosti i raznih drugih zločina u nesmiljenim sukobima u bivšoj Jugoslaviji 1990.ih – jer to nije točno – nego zato što se, unatoč sveprisutnoj literaturi o tim ratovima, i dalje pogrešno shvaćaju. Velik dio pozornosti posvećen je šačici istaknutih pojedinaca i nasilnih incidenata, bez usmjeravanja pozornosti na strukture, mehanizme i procedure koji su paravojnim jedinicama omogućili da djeluju tako kako su djelovale. Ovaj materijal donosi priču o korumpiranom sustavu državne sigurnosti koji je izopačio funkcioniranje države, režimu koji se držao vlasti svim mogućim sredstvima, posebnoj jedinici koja je napustila režim čim je shvatila da mu je prošlo vrijeme kao i o trajnoj šteti koju država trpi kad se služi nasilnim paravojnim snagama i zločinačkim skupinama da ostvari kratkoročne ciljeve. Naposljetku je narušena sama država – njezin autoritet i kredibilitet.

Ova knjiga predstavlja velik doprinos jer nudi dubinsku analizu uloge srpskih paravojnih postrojbi. Izvrsna knjiga Ive Vukušić prva je sustavna i sveobuhvatna studija o paravojnim formacijama odgovornim za neviđena kršenja ljudskih prava. – Siniša Malešević, University College, Dublin