Prava na knjige

Želite li se baviti izdavaštvom? Želite li kupiti prava za izdavanje knjige? Što znate o pravima na knjige?

Evo kako stvari stoje: Po Bernskoj konvenciji prava ističu najmanje nakon 50 godina od autorove smrti, ali mogu trajati i dulje. U Americi na primjer prava traju 70 godina nakon autorove smrti kao i u Rusiji, Australiji, Francuskoj, Njemačkoj i Brazilu. Ali prava istječu ponegdje nakon 95 godina od izdavanja ili 120 od stvaranja djela. Nisu svugdje ista pravila i zakoni, pa doslovno variraju od meridijana do meridijana. Španjolci računaju životni vijek pisca +79 godina, Kolumbija + 80 godina, Obala Bjelokosti +79, a najdulje prava čuva Meksiko, čak + 100 godina. Kada isteknu prava, knjige postaju javno dobro. Jedina je iznimka Peter Pan. Podsjetimo, Peter Pan se prvi puta pojavio u knjizi "Peter i Wendy" 1911, a 17 godina kasnije J. M. Barrie  će završiti slavnu kazališnu predstavu. Odmah nakon, a predstava je postigla veliki uspjeh, učinio je nešto neočekivano– sva prava vezana uz lik dječaka koji nikada nije želio odrasti darovao je 1929. dječjoj bolnici Great Ormond Street Hospital, GOSH, u Londonu. I ne samo da će bolnica imati dobiti od prava dugo nakon autorove smrti. Želja omiljenog pisca dovela je do donošenja jedinstvenog zakona.

U Ujedinjenom su Kraljevstvu prava istekla 50 godina nakon smrti J. M Barriea godine 1978., a tadašnji premijer James Callaghan pokrenuo je donošenje amandmana na zakon kojim je Hospital for Sick Children, Great Ormond Street, London, dobila prava i nakon istjecanja, a taj je zakon prilagođen je i legislativi EU-a.  Svaka adaptacija, izvođenje predstave, publikacije, audio i e knjige, radio i film – svejedno, svi koji koriste lik Petera Pana trebaju platiti prava. Godine 1996. prava su produžena za još 70 godina nakon autorove smrti u cijeloj EU, a istekla su 2007. osim u Španjolskoj gdje su trajala do 2017. Danas taj zakon vrijedi samo u EU i Ujedinjenom Kraljevstvu, ali ne i za "Malu bijelu pticu", djelo u kojem se (sporedni) lik Petera Pana prvi puta pojavljuje. Naravno, neki to pokušavaju iskoristiti. U SAD-u su i "Mala bijela ptica" i "Peter i Wendy" javno dobro, ali ne i drama, čija prava traju do 2023. Zato, kad je 2002. jedna spisateljica objavila knjigu o novim pustolovinama Petera Pana i nije željela platiti prava, završila je na sudu. Opravdavala se da je to po knjigama, a ne drami. I zapravo je može biti sram jer prava uključuju objavljene knjige, filmove koji se temelje na Barriejevim djelima i predstavama. I tu je nastao problem – Disney se pravio blesav i nije želio platiti prava, izgubili su bitku, ali čekali da dobiju rat. Sada zapravo svatko može iskorištavati lik Petera Pana i Izgubljenih dječaka, Wendy i ostatka obitelji Darling te kapetana Kuke i njegovih pirata – no ne bi li bilo ljepše da uplate na račun bolnice za djecu? Jer dječak koji nije želio odrasti treba imati prava koja nikada ne prestaju – novac odlazi za dobru i plemenitu stvar jer GOSH je jedna od pet najboljih dječjih bolnica u svijetu s 4000 zaposlenika koji godišnje liječe 268 000 djece, a najveći su centar za operacije srca na djeci te jedna od najvećih centara za transplantaciju srca na svijetu. Još 1962. prvi su napravili mašinu za bypass/premosnicu srca i pluća,  s piscem Roaldom Dahlom razvili i napravili ventil za djecu oboljelu od hidrocefalusa, te neinvazivni nadomjestak za srčani zalistak. Prvi su radili klinička ispitivanja cjepiva protiv rubeole, prvi napravili uspješnu transplantaciju koštane srži i i gensku terapiju…

Evo koja su ove godine prava – besplatna, dakako, ovisno o državi. U siječnju je objavljeno za koja su djela prava 2021. istekla, no svakako provjerite još jednom.

Dnevnik Vaclava Nižinskog, jednog od rijetkih plesača koji je mogao izvesti en pointe, baletnu figuru u kojoj se plesač cijelom težinom oslanja na prste. Slavnog ukrajinskog plesača poljskog podrijetla smatraju najvećim plesačem 20. stoljeća, a njegova je karijera stala 1919. kad se povukao s pozornice zbog shizofrenije. Dnevnik je 1936. objavila njegova žena.

Slobodna su i djela Georgea Bernarda Shawa i to "Čovjek i nadčovjek" (Man and Superman; 1905.) te slavni "Pygmalion" (1913) ljubavno-lingvistička priča o profesoru Higginsu i prodavačici cvijeća Elizi Doolitle po kojem je nastao i slavni musical i film My Fair Lady. Virginia Woolf: "Gospođa Dalloway"; Ernest Hemigway: "U naše doba", In Our Time; Theodore Dreiser: Američka tragedija, An American Tragedy: Agatha Christie: Tajna dimnjaka, The Secret of Chimneys; Etsu Inagaki Sugimoto: Samurajeva kćer, A Daughter of the Samurai, memoar uz 1925,. zanimljiv i danas. Zane Grey; Grmljavina stada, Thundering Herd; Franz Kafka: Proces; George Orwell: 1984 i Životinjska farma; Sherwood Anderson: Dark Laughter, Mračni smijeh, jedino djelo koje je za piščeva života bilo bestseler, a danas je zaboravljeno i nije tiskano od 1960-ih. Hugh Lofting: Cirkus Dr. Dolittlea; Bulgakov: Majstor i Margarita Anita Loos: Muškarci više vole plavuše, Gentlemen Prefer Blondes Scott, F. S. Fitzgerald: Veliki Gatsby (The Great Gatsby); S ovu stranu raja (This Side of Paradise), Lijepi i prokleti (The Beautiful and Damned), i Blaga je noć (Tender Is the Night). Tu je i Sinclair Lewis: Arrowsmith, SI-Fi roman koji je osvojio nagradu Pulitzer 1926. a koju je Lewis odbio. John Dos Passos: trilogija USA (42. paralela – 42nd Parallel, 1930; 1919, 1932; Veliki novac – The Big Money, 1936). i Manhattan Transfer; Erich Maria Remarque, Na zapadu ništa novo.

U Americi je sada besplatan i roman Aldousa Huxleya: Ti neplodni listovi, Those Bareen Leaves, satirični  roman iz  1925. Lišavajući pretenzije onih koji jurišaju na mjesto među kulturnom elitom, priča je ovo o gospođi Aldwinkle i njezinoj pratnji, koji u talijanskoj palači žele oživjeti slavu renesanse. Unatoč svoj navodnoj sofisticiranosti, oni su u konačnici samo tužni i površni pojedinci. No u zemljama koje se drže pravila +70 prava će nestati tek 2034. W. Somerset Maugham: Oslikani veo, The Painted Veil također je sada besplatan.  

Napisala: Sandra Veić Sukreški