Vitez slavonske ravni

Nadahnuto stvarnim događajima - napeti roman o lovu na razbojničku bandu u Slavoniji

Slavonija sredinom 18. stoljeća. Osijek jerazjedinjen na Tvrđavu, Gornju i Donju varoš, a tu su i dvorci Ratfala, Valpovo i Našice te okolna sela. Vrijeme je vladavine Marije Terezije. Slavonijom haraju razbojničke bande, koje zagorčavaju život cijelim selima, manjim gradovima, pa i plemićkim posjedima. Protiv njih, a naročito protiv bande lukavog, pohlepnog i okrutnog Stojana Varnice diže se relativno mala četa junaka. Njihov se vođa skriva kako ga razbojnici ne bi po svojim uhodama otkrili i ubili., a zahvaljujući raznim maskama i pirotehničkim trikovima, on ostavlja velik strah na razbojnike, koji ga, kao uostalom i narod, smatra nekakvom natprirodnom pojavom, vitezom vilenjakom. Nakon brojnih zapleta, i borbenih, i ljubavnih, i raznih intriga u plemićkim dvorcima, vitez uz pomoć jedne djevojke uspijeva uhvatiti Varnicu i druge razbojničke vođe i jatake...

Jedini Zagorkin roman čija se radnja ne događa u Zagrebu već u Osijeku i Slavoniji. I ne čudi, taj je Zagorki  roman u nastavcima naručio tadašnji osječki "Hrvatski list", koji je svoje čitatelje za Božić 1937. iznenadilo osobitim darom – napetim romanom iz slavonskog života poznate spisateljice i novinarke Marije Jurić Zagorke. Zagorka je dotad već obradila niz fabula u kojima glavnu ulogu igraju zagrebački Grič i Kaptol, te je potragu za slavonskim ekvivalentima spaljivanja vještica i podzemnih hodnika započela u Sveučilišnoj knjižnici proučavajući knjige Rudolfa Horvata o slavonskoj povijesti. Potom se uputila u Osijek gdje joj je vodič bio povjesničar Josip Bösendorfer, autor Crtica iz slavonske povijesti. Za generator romanesknog zapleta Zagorka je odabrala razbojnika Stojana Varnicu koji je u prvoj polovici 18. stoljeća sa svojim razbojničkim četama napadao na kopnu i vodi te figurirao "kao kakav knez, koji je osvojio zemlju i u njoj sada ›caruje i kraljuje‹". To se razdoblje slavonske povijesti učinilo Zagorki pogodnim i za konstruiranje sporednih zapleta jer tada još mlada carica Marija Terezija pokušava ujediniti tri osječke gradske općine u jednu. Radnja je smještena u Donju Varoš, koja je bila u Varničinoj vlasti, Gornju Varoš i Tvrđavu, te druge povijesno autentične ambijente, od razbojničkih skloništa u Čepinu i Bijelom Brdu, do velikaških dvoraca u Valpovu i Retfali.
Dok je povijest u arhivima pohranila imena i nedjela Varnice, Ječmenice, Kosića i njihovih mnogobrojnih jataka, zavjet njihovih protivnika, predvođenih tajanstvenim vitezom Hrabrenom, da se neće oženiti dok Slavoniju ne očiste od razbojnika pripada prostoru fikcije, kojoj pripadaju i dvije ljubavne priče o bogatoj plemkinji Magdi i siromašnome maloplemiću Zorislavu te o hrvatskome plemiću Dragomiru Orloviću i Krasanki, siromašnoj maloplemićkoj kćeri koja nakon smrti oca "provodi život kao pastorče", brinući se za haljine i ljepotu hirovite i tašte Hele. Svi oni pitaju tko je hrabri i tajanstveni vitez Hrabren, tajanstveni spasitelj Slavonije…

Dugo sustavno prešućivana, osporavana i estetski diskriminirana, proglašavana autoricom "šunda" koja u svojim djelima podilazi najnižim čitateljskim instinktima, Marija Jurić Zagorka danas je nezaobilazno ime ne samo kad se govori o procesu širenja hrvatskoga čitateljskog kruga, nego i o razvijanju jednoga oblika proznog pisma bez kojega bi hrvatska književnost bila znatno osiromašen., nego i o razvijanju jednoga oblika proznog pisma bez kojega bi hrvatska književnost bila znatno osiromašen.