Uvod u lingvistiku

Jedan je od najpopularnijih sveučilišnih udžbenika toga tipa u Rusiji

Udžbenik je pisan iz perspektive govornika jezika razvijene morfologije, što je zajednička odlika ruskoga i hrvatskoga, a teorijski se temelji podjednako na rezultatima zapadne i ruske lingvističke tradicije. Sadržava sedam poglavlja, koja pokrivaju osnovna tradicionalna područja znanosti o jeziku.

Poglavlje Fonetika donosi pregled glasova u jezicima svijeta, ali veliku pozornost posvećuje i prozodiji te govornim jedinicama većima od glasa. U poglavlju Pismo iznesen je pregled glavnih svjetskih pismovnih sustava, s naglaskom na njihovu povijesnom razvoju i međusobnim vezama. Poglavlje Gramatika najvećim je dijelom posvećeno morfologiji i na njegov je sadržaj snažno utjecala važnost morfologije u ustroju ruskoga jezika. Poglavlja Leksikologija i Leksikografija pisana su pod utjecajem ruske lingvističke tradicije, koja je upravo u tim područjima imala vodeću ulogu u svjetskoj lingvistici. Poglavlje Vanjski uvjeti postojanja jezika bavi se sociolingvističkom problematikom, s naglaskom na temama kao što su jezična standardizacija, funkcionalna raslojenost jezika te jezični kontakti. Najopsežnije je posljednje poglavlje, Genetska lingvistika, u kojem su prikazane jezične porodice i najvažniji jezici svijeta, pri čemu je velika pozornost posvećena njihovoj kulturno-povijesnoj pozadini.

Posebna odlika ovoga udžbenika bogatstvo je obuhvaćene jezične građe – osim najbrojnijih primjera iz ruskoga i zapadnoeuropskih jezika čitatelj će u svim poglavljima susresti i velik broj primjera iz manje poznatih azijskih, afričkih i američkih jezika.