Ukinuće čovjeka

O važnosti univerzalnih vrijednosti i naravnoga zakona

Progovarajući o univerzalnim ljudskim vrijednostima i iznoseći racionalnu kritiku moralnog relativizma, C. S. Lewis, autor poznatog serijala "Kronike iz Narnije", profesor na Oxfordu i ugledni kršćnski pisac ukazuje na dodirne točke kršćanstva i drugih vjerskih tradicija, a to su prirodni zakoni koje naziva Tao. Temeljne moralne uvide čovječanstva on smatra univerzalnima, dok gubitak objektivne vrijednosti vodi u post-humanu, uznemirujuću i katastrofalnu budućnost. U Dodatku navodi primjere Taa, a to su zakon općeg i posebnog dobročinstva, dužnosti prema roditeljima, starijima i precima, dužnosti prema djeci i budućim naraštajima, zakon pravednosti, zakon pouzdanosti i istinoljubivosti, zakon milosrđa i zakon velikodušnosti.

Djelo je prvi put objavljeno 1943.; National Review smjestio je ovu, Lewisovu najdražu knjigu, na sedmo mjesto ljestvice "100 najboljih publicističkih knjiga 20. stoljeća".

Ostale naslove C. S. Lewisa nađite na: C. S. Lewis

C. S. Lewis je u djetinjstvu i mladosti bio je ateist, a njegovi najdraži pisci John Milton, George Herbert i Georg MacDonald bili su predani kršćani. Lewis se uvjerio da Bog postoji tijekom jednog razgovora s prjateljem i kolegom Tolkienom. Dvije godine kasnije 1933. postao je kršćanin. Odlučio je i u svojim književnim djelima pisati o vjeri i Kristu. U "Kronikama iz Narnije" provlači lik lava Aslana koji ima neke osobine Kristova karaktera. U "Lavu, vještici i ormaru" Aslan se žrtvuje, umire i uskrsava po uzoru na Krista. U "Princu Kaspijan" tema je vječni život kroz prolijevanje krvi za drugoga. U knjigama "Čarobnjakov nećak" i "Posljednja bitka" teme su stvaranje i svršetak, a u knjizi "Srebrni stolac" učeništvo, apostoli. Lewisov prijatelj Tolkien smatrao je da je u "Narnijskim kronikama" kršćanska poruka preočita. To je C. S. Lewis i želio postići.