Svršetak

Roman koji čovjek ne čita samo jedanput

Pedeset i šeste András Szabad fotografiran je na kružnom bulevaru dok odlaže na tlo tanjure s juhom donesene iz kantine na uglu. Ne samo da je ta scena bila objavljena na naslovnici jednog engleskog dnevnog lista, nego se zbog nje sovjetski tenkovi satima nisu usudili nastaviti proboj. Tri godine poslije, nakon odsluženja zatvorske kazne, nepoćudni Szabad vraća se svojoj obitelji. No, kad njegovoj supruzi na dan njegova povratka doslovno prepukne srce, odluči se sa sinom preseliti u Budimpeštu. Mladi András, koji je također dobio ime po pradjedu, opčinjen je fotografijom, a kad upozna glazbenicu Évu, i ne sanja u kojem će mu smjeru život krenuti.

Sve naslove pisca nađite na: Attila Bartis

"Pišući, čovjek jednostavno iskoristi svoju slobodu, ili je se barem trudi pronaći2, smatra mađarski pisac Attila Bartis. Njegov drugi roman majstorski oslikava Mađarsku od 1960-ih godina naovamo, istodobno je životan i sjetan, katkad mračan, ali i pun nade. Sjajna književna camera obscura.

Attila Bartis petnaest je godina radio na svojem romanu. Rezultat je remek-djelo, život gledan kroz objektiv fotoaparata. – Lennart Laberenz, Der Freitag