Suvremene migracije – raseljavanje i useljavanje

Ulazak u temu suvremenih migracija je kao ulazak u minsko polje politički najosjetljivijih pitanja u Europi danas. U situaciji pak kada su u određenoj zemlji (poput Hrvatske) iznimno negativni demografski trendovi, nemjerljive su posljedice emigracija i imigracija koje postaju uzrok mnogobrojnih političkih i društvenih problema. Hrvatska nije jedina europska država koja gubi stanovništvo. Rapidan pad stanovništva u Hrvatskoj ponajprije je uzrokovan iseljavanjem i izgubljenim natalitetom zbog iseljavanja. Autor se nada će njegova knjiga unijeti nešto više svjetlosti u razumijevanje suvremenih migracija, skrenuti pozornost na kompleksnost migracija i integraciju migranata, s fokusom na ono što je nužno učiniti odmah u Hrvatskoj i s konkretnim prijedlozima kako to učiniti. Pregled tema koje knjiga obrađuje mogao bi se sažeti na sljedeća pitanja.
Postoje li migracije oduvijek? Događaju li se velike migracije slučajno ili netko njima upravlja?
Poznaju li migracije dobitnike i gubitnike te koje su njihove pozitivne, a koje negativne strane? Zašto o migracijama politička ljevica, desnica i srednja struja imaju potpuno oprečna mišljenja?
Kako proces migracija utječe na sigurnost države, društveno povjerenje, socijalnu strukturu i promjene unutar političkog sustava?
Koliko su vjerodostojni demografski podatci kako u Hrvatskoj tako i na razini EU-a? Što nam kazuje pristup s pomoću analize velikih podataka (engl. Big Data) o useljavanju u Hrvatsku i integraciji useljenika?
Pobjeđuje li kapital demografiju? Je li uvoz „jeftine” radne snage zapravo koncept gušenja cijene rada u EU-u?
Je li integracija u EU igdje uspjela? Dovodi li imigracija do općeg smanjenja povjerenja unutar društva? Zašto su mnogobrojni Europljani neskloni primiti velik broj migranata s drugih kontinenata? Je li teza o "zamjeni stanovništva" paranoična?
Koliko je zapravo Hrvata bilo u prošlosti i koliko ih je danas? Jesu li ovako intenzivne migracijske promjene zabilježene bilo kada tijekom hrvatske povijesti?
Kako migracije mijenjaju hrvatsko društvo i kako nastaje novi hrvatski identitet "novi mi"? Kako uopće objasniti iseljavanje hrvatskih građana i njihovu zamjenu radnom snagom iz Azije i Afrike? Je li sve što je dobro za državu dobro i za narod?
Kako bi trebala izgledati (nova) migracijska, integracijska i demografska politika Republike Hrvatske? Kako sačuvati naciju?

Osim što nastoji dati odgovore na ova pitanja, cilj je potaknuti javnu i akademsku raspravu o pojačanim migracijskim procesima koji zahvaćaju Hrvatsku i Europu te o uzrocima i posljedicama koje ih prate. Autor se pritom ne zaustavlja samo na analizi nego donosi konkretne modele, mjere i politike potrebne hrvatskom narodu (ali i cijeloj Europi) u ovom povijesnom trenutku kako bi se suočio s demografskim iscrpljivanjem Hrvatske (Nacionalni patent za Europu).
Knjigu tvori pet ključnih tematskih razina i pet krugova analitičkih pitanja koja se na tim razinama pojavljuju: Teorijska razina – raspravlja se o teorijskim modelima prisutnima u analizi suvremenih migracija; Europska razina – analizira se odnos Europske unije prema suvremenim migracijama; Hrvatska razina – analizira se demografsko iscrpljivanje Hrvatske te odnos hrvatskih vlasti prema suvremenim migracijama; Specifična razina – istražuje se kakvoća kritičkih stavova prema „neselektivnim” migracijama i integraciji migranata: Aanaliza demografskih politika EU-a s naglaskom na Hrvatsku te konkretni prijedlozi za unaprjeđenje migracijske politike, integracije migranata i demografske revitalizacije.

(...) rad [je] relevantan na tri osnovne razine. Na znanstvenoj, istraživačkoj, razini donosi brojna kritička pitanja koja će, zacijelo, utjecati na smjerove rada u novijim istraživanjima. Na sveučilišnoj razini rad se javlja kao korisno nastavno pomagalo u različitim demografskim, migracijskim, sociologijskim, politologijskim i geopolitičkim nastavnim programima. Na razini javnog znanja rad se javlja kao jedan od korisnih izvora potrebnih uvida i spoznaja. Stoga je očekivati da će se rabiti i u različitim upravljačkim institucijama, gdje se artikuliraju javne populacijske politike. - prof. dr. sc. Ivan Rogić