Nora (Lutkina kuća)

Za svog je muža Nora tek lutka iako mu je potajno spasila ime, život i status - kad se tajna otkrije, on je i dalje smatra "lutkom"- Jedan pd najprikazivanijih kazališnih komada u svijetu

Nora Helmer je potajno posudila pozamašnu svotu novca kako bi se njezin muž Torvald oporavio od teške bolesti. Nikada mu nije rekla za taj kredit i potajno ga je vraćala u malim ratama štedeći od svog kućnog džeparca. Torvald misli da je nemarna i djetinjasta i često je naziva svojom lutkom. Kad ga postave za direktora banke, njegov prvi čin je smijeniti čovjeka koji je svojedobno bio osramoćen jer je krivotvorio svoj potpis na dokumentu. A to je Nils Krogstad, osoba od koje je Nora posudila novac. Otkriva se da je krivotvorila očev potpis kako bi došla do novca, a Krogstad prijeti da će otkriti njen zločin i tako osramotiti nju i njezina muža ako ga ne uvjeri da ga ne otpusti. Nora pokušava utjecati na muža, ali on o Nori misli kao o djetetu koje ne može razumjeti vrijednost novca ili posla. No kada Torvald otkrije da je Nora krivotvorila ime oca, spreman je odreći se svoje žene iako je to učinila za njega. Kasnije, kada je sve riješeno, Nora vidi da njezin muž nije vrijedan njezine ljubavi i ostavlja ga.

Drama u tri čina pokazuje tadašne društvo i stav prema ženama, a i prosvjed je protiv nerazumne dominacije muškaraca u društvu i u braku. Kazališna kritika smatra pojavu ove drame 1879. presudnim događajem zbog razvoja dramskog pisma i "protresanju" društvenih struktura onog vremena. 

Ibsenova drama Lutkina kuća, koja se prema glavnoj osobi (kazališna prakse) najčešće naziva Nora (1879.) prvo je Ibsenovo djelo kojim je postigao kazališni uspjeh, ali i snažno uzdrmao niz društvenih struktura koje su se našle pogođene njegovim kritičkim mislima. Ibsen je dramu temeljio na životu Laure Kieler, svoje dobre prijateljice, kojoj se dogodilo ono što se dogodilo Nori i Torvaldu – kako bi spasila muža od tuberkuloze, na nezakonit način je došla do novca.