Košnica

Remek-djelo španjolskog Nobelovca

Prosinac 1943. Madrid bruji životom. Neposredno nakon kraja Građanskog rata stanovništvo se još uvijek hrva s posljedicama: racionirana raspodjela hrane, slabo ili nikako plaćeni poslovi, zabrana slobode govora i život u strahu. U takvom gradu mračne i uznemirujuće atmosfere preživljavaju njegovi stanovnici – sitni krijumčari, tvornički radnici, konobari, homoseksualci, sušičavci, umjetnici, udovice, siromašne djevojke, svodnice… i čekaju da se dogodi nešto veliko. Kavana doñe Rose i bar Celestina Ortiza mjesta su interakcije redovitih gostiju i onih koji slučajno navrate. Slijedimo  likove po ulicama Madrida, kafićima, kinima, stanovima i prenoćištima. Kratki trenuci njihovih života, razgovoie i radnje prikazuju njihovu bijedu, ljubav i strast, glad, frustracije, ljubomoru, pohlepu i sitna zadovoljstva. Poput pčela ukošnici, vidimo sliku španjolskog društva.

Svi oni slijede vlastite sudbine, međusobno se sudaraju i nastavljaju dalje kao u nekoj velikoj košnici, punoj jada, nezadovoljstva, gladi i prljavštine. Većina ih je spremna na razne podlosti, a tek nekolicina na iskreno žrtvovanje kako bi se domogli onoga što im treba.

Inovativni roman strukturiran poput niza na prvi pogled razbacanih i nepovezanih poglavlja na maestralan način spaja tradiciju španjolskog realizma i modernizma. Vjeran dokument jednog vremena, ali i gorka egzistencijalna kronika, "Košnica" se i danas smatra najboljim španjolskim romanom iz razdoblja nakon Građanskog rata.